Viatrix

Na stazi Sedam slapova prolazi se pored slapova s jezercima na rijeci Mirni i na njezinoj pritoci rječici Dragi. Staza vodi šumskim putevima, preko mostova, prolazi kroz kanjone te kroz sela i zaseoke. Staza traži i poneki napor koji nagradi impresivnim vidicima.



Krenuli smo prema stazi Sedam slapova od zgrade Vodovoda u naselju Sveti Ivan (265 stanovnika – 2021. g.), Grad Buzet, gdje smo cestom išli prema jugozapadu.



Nakon četiristotinjak metara smo stigli do rijeke Mirne i prije mosta skrenuli lijevo na makadamsku cestu, uzvodno desnom obalom. Ovdje počinje staza Sedam slapova.



Ako se pogleda prema sjeveru, na mjestu gdje se potok Sušak ulijeva u rijeku Mirnu, vidi se crkva sv. Ivana Krstitelja po kome je naselje dobilo ime. Crkva je izgrađena 1634. godine, a obnovljena je 1879. Na pročelju crkve je trijem i preslica s dva okna i jednim zvonom. U crkvi su tri zidana oltara s drvenim retablom. Glavni oltar sa svetohraništem ima drvene kipove svetog Ivana Krstitelja, svetog Ivana evanđelista i svetog Mihovila, drugi je oltar s drvenim kipom Blažene Djevice Marije u niši i treći je oltar s palom svetog Nicefora iz 17. stoljeća.



Sedamstotinjak metara dalje je vježbalište na otvorenom, a stotinjak metara od vježbališta se nalazi odmorište, poučna ploča o penjalištu Buzetski kanjon i izvor Tombasin.



Dalje staza nastavlja šumskim puteljkom i prati rječicu Dragu.



Stotinjak metara dalje na rječici Dragi se nalazi betonska brana kroz koju su na više mjesta napravljene rupe kroz koje teče Draga.



Prošli smo pored još jednog odmorišta te ubrzo stigli do Komarovog mosta.



Ubrzo smo stigli do prvog slapa, a to je petmetarski slap Zagon koji "pada" u jezero širine 25 metara.



Dalje staza vodi do sljedećeg slapa Bačve koji je udaljen dvjestotinjak metara, a između njih se mogu vidjeti dva okna iz kojih se nekada vadio ugljen.



Slap Bačva je visok 9 metara, a u podnožju mu je jezero dvanaestak metara širine.



Od slapa počinje prvi strmiji, ali kratak uspon, potom nastavlja ravniji dio.



Prije nego što smo došli do trećeg slapa Vela peć, spustili smo se strmom stazom do rječice Drage (postoji markacija na kamenu gdje je označeno raskršće – plavo-bijela Markacija). Na tom mjestu je jezerce u koje se ulijeva mali sedreni slap.



Vratili smo se do staze i nastavili dalje te ubrzo stigli do novog raskršća u pravcu slapa Vela peć i slapa Mala peć.



Nastavili smo ravno prema trećem slapu Vela peć do kojeg smo ubrzo stigli. To je najviši slap na stazi, visok je 26 i širok 5 metara, a pored slapa se nalazi odmorište s pečatom.



Vratili smo se do raskršća i krenuli prema četvrtom slapu Mala peć. Uspon uz stijenu Greben je najstrmiji dio staze i penje se uz sajlu. Visinska razlika je stotinjak metara, a uspinjanje traje nekoliko minuta, nakon čega je staza više-manje ravna. Tako da nije vrijedno odustati.



Popeli smo se na vrh uspona, malo predahnuli pa uživali u pogledu na kanjon i na naselje Selca (51 stanovnika – 2021. g.), koje se nalazi na drugoj strani kanjona, te sve do naselja Buzet.



Dalje se staza spušta i stiže do rječice Draga koju ovdje premošćuje betonski most popločen kamenom.



Nakon mosta staza skreće desno, uzvodno desnom obalom rječice Draga.



Kada smo opet stigli do raskršća s plavom-bijelom markacijom, skrenuli smo desno i stigli do četvrtog, oko četiri metra visokog, slapa Mala peć, gdje smo napravili dužu pauzu. Slap se ulijeva u jezero koje je s jedne strane "nadsvođeno" stijenom.



Vratili smo se do raskršća te nastavili stazom kroz šumu, došli do makadamske ceste te nastavili pratiti plavo-bijele markacije koje su nas dovele do Napoleonovog mosta (19. st.) koji premošćuje rječicu Dragu koja se ovdje naziva Pivka.



Legenda kaže da je Napoleonov most izgrađen u vrijeme vladavine Napoleona (1805.-1813. g.) kao dio nedovršene ceste koja je trebala voditi od Buzeta prema Pazinu. Međutim povijesni izvori ukazuju da je sagrađen nešto kasnije. U vrijeme francuske uprave na tom je mjestu bio drveni most.



Dalje staza prolazi kroz šumu, stiže do makadamske ceste na kojoj smo skrenuli desno te ju ubrzo napustili skrenuvši lijevo u pravcu Kuhara i Kotla.



Ušli smo u napušteno selo Glistonija, nastavili cestom na kojoj je na nekim mjestima vidljivo da je nekada davno bila popločena kamenom.



Dalje staza vijuga šumom i na jednom mjestu, s lijeve strane, primijetili smo dine lapora kakve smo vidjeli, samo u većem broju, u "Istarskoj pustinji".



Dalje staza vodi do još jednog napuštenog sela, Šćaveti, od kojeg nastavlja makadamska cesta koja završava na raskršću s asfaltiranom cestom na kojoj smo skrenuli desno.



Asfaltiranom cestom smo došli u zaseok Kuhari u kojem se nalazi kapelica iz 1887. godine smještena pored lokve.



U zaseoku Kuhari smo napustili asfaltiranu cestu i skrenuli lijevo te nastavili prema Kotlima.



Stazom smo došli do raskršća na kojem smo skrenuli lijevo prema naselju Kotli (1 stanovnik – 2021. g.), dok je desno nastavak staze prema naselju Sveti Ivan.



U Kotlima je na rijeci Mirni slap Kotli kojeg smo posjetili na izletu Kotli – od prirodnih zanimljivosti do tradicionalne ruralne arhitekture. Slap Kotli je visok 12 metara i širok oko 6 m, a pored njega je mlin, malin od Šampatića.



Kako je u Kotlima bila prilično velika gužva vratili smo se do prethodnog raskršća te nastavili prema Svetom Ivanu.



Staza prolazi nedaleko od desne obale rijeke Mirne, ali svako toliko postoje puteljci s kojima se može stići do obale.



Jedan takav puteljak vodi do šestog slapa na stazi Sedam slapova, slapa Zelenšćak koji je specifičan jer ima pristup na krov slapa. Slap s osam metara visine "pada" u jezero širine sedamnaest metara.



Vratili se nazad na stazu koju smo pratili sve do raskršća na kojem smo krenuli lijevo prema zadnjem, sedmom, slapu Grjok kojeg smo posjetili na drugom našem izletu, Slap Grjok – skriveni smaragd. Slap je visok osam metara i ulijeva se u jezero širine oko 35 metara.



Nakon kraćeg odmora kod skrivenog smaragda, nastavili smo dalje prema kraju obilaska staze Sedam slapova.



Stazom smo prošli pored kapelice, potom smo u tri navrata prešli rijeku Mirnu po postavljenim kamenim blokovima.



Između prvog i drugog prelaska preko rijeke Mirne, s lijeve strane staze primijetili smo ostatke kamenog objekta.



Stazom smo se približili okomitim vapnenačkim stijenama Buzetskog kanjona i ujedno se spustili u kanjon. Te stijene su popularne među penjačima.



U kratko vrijeme smo mostovima dva puta prešli rijeku Mirnu. Prvo s lijeve na desnu obalu, a potom obrnuto.



Kod drugog mosta se nalaze dvije poučne ploče o Buzetskom kanjonu (Penjalište i Prirodne vrijednosti).



Ubrzo smo došli do betonske brane koja podsjeća na branu na rječici Dragi s početka izleta.



Nakon nešto više od jednog kilometra stigli smo do asfaltirane ceste i mosta koji premošćuje rijeku Mirnu s početka izleta. Ovdje počinje i završava staza Sedam slapova.



Asfaltiranim cestom smo krenuli prema zgradi Vodovoda u naselju Sveti Ivan. Prije završetka izleta smo odlučili posjetiti obližnju crkvu sv. Marije Magdalene.



Dvjestotinjak metara od rijeke Mirne je raskršće gdje počinje Naselje Sveti Ivan Dol. Skrenuli smo lijevo u naselje i nakon 150 metara stigli do crkve sv. Marije Magdalene.



Crkva sv. Marije Magdalene je jednobrodna građevina izgrađena 1325. godine i na pročelju ima preslicu s jednim zvonom.



Karta s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 17,78 km.