Viatrix

07.03.2019., četvrtak

Istraživanje Kamenjaka (2. dio)

Područje Gornjeg Kamenjaka se nalazi na sjevernom dijelu poluotoka Kamenjak, sjeverno od naselja Premantura. Gornji Kamenjak je zaštićen 1996. godine u kategoriji značajnog krajobraza.



Istraživanje započinjemo kod križa na ulazu u Premanturu, na početku Križnog puta, koji je dugačak gotovo 4 kilometara.



Križni put napuštamo na prvom raskršću, gdje skrećemo desno.



Nakon nekih pedesetak metara, s lijeve strane, nalazi se kapelica sv. Marije Lurdske.



Pored kapelice počinje staza prilagođena slijepim i slabovidnim osobama.



Stazu smo slijedili do prvog oštrijeg zavoja na kojem smo je naputili s desne strane i skrenuli šumskom cestom lijevo prema vrhu brda Gradina.



Navodno se na vrhu brda nalazilo utvrđeno selo koje je uništeno izgradnjom vojnih objekata za vrijeme Austro-Ugarske monarhije.



Od vojnih objekata, na Gradini, u najboljem je stanju bunker, a postoje još nekoliko popratnih objekata koji su u ruševnom stanju.



Nakon razgledavanja nastavili smo dalje cestom s kojom smo stigli do raskršća s Križnim putem.



Na raskršću smo skrenuli desno i odmah nakon nekih pedesetak metara, ispred 3. postaje Križnog puta, skrenuli lijevo prema vrhu brda Gomila.



Uz sam desni rub šumske ceste koja vodi prema vrhu brda Gomila nalaze se dva Nebeska labirinta: Mjesečev labirint – labirint osjećaja i Marsov labirint – labirint energije.



Na vrhu brda, visokog 74 metara, nalazi se armirano betonski stup pored kojega je kameni blok na kojem je urezano „RA 1926“.



S vrha smo se spustili prema moru, na jug.



S desne strane, uz put se nalaze ostaci bitnice Gomile.



Nakon bitnice put se spušta još nekih pedesetak metara gdje završava. S ove se lokacije pruža prekrasan pogled prema zapadnoj obali Donjeg Kamenjaka i otočićima Fenoligi i Poreru.



Nakon uživanja u pogledu, putem smo se vratili do vrha, nakon vrha, skrenuli smo na prvi puteljak koji je vodio u lijevo.



Puteljak se spušta do Križnog puta, ali se ipak nismo priključili na Križni put, nego smo dalje nastavili puteljkom sa stražnje strane kamenog bloka koji označuje 4. postaju.



Puteljak se dalje penje ne vrh brda gdje se nalazi još jedan Nebeski labirint (Jupiterov labirint – labirint mudrosti).



Dalje smo se spustili niz brdo do skupine grmova zelenike koje doslovno izgledaju kao središte kružnog toka.



Na „kružnom toku“ izašli smo na prvom izlazu i opet se spustili na Križni put.



Skrenuli smo lijevo i odmah nakon 5. postaje gdje se s lijeve strane nalazi Tunel fosila. Tunel je iskopala Austro-Ugarska monarhija kao osmatračnicu za navođenje topovske vatre. Duž tunela, u vapnenačkim stijenama, nalazi se veliki broj fosila rudista, kao i drugi fosili npr. Amoniti.



Od tunela nekih dvadesetak koraka, nalazi se najveći primjerak rudista na lokalitetu.



Dalje je Križni put prolazi kroz usjek…



…potom pored 6. postaje.



Kada smo došli do 7. postaje, napustili smo križni put skrenuvši lijevo na put koji vodi uzbrdo na vrh Teraškog brda (69 mnv), s kojeg se pruža pogled na Medulin, Banjole i Pulu. Na vrhu je podignut kameni križ ukrašen hrvatskim pleterom.



Pedesetak metara zapadno od križa se nalaze ostaci bitnice.



Sjeverozapadno od bitnice postoji puteljak s kojim smo se spustili niz brdo.



Pratili smo ga do prvog vidljivog suhozida kod kojeg smo skrenuli desno i spustili se do Križnog puta, te opet skrenuli desno.



Prošli smo pored 9. postaje.



Potom i 8.



Dvadesetak metara prije 7. postaje skrenuli smo lijevo na puteljak koji vodi nizbrdo.



Puteljkom smo došli do ruševina vojnog objekta.



Nakon kraćeg odmora, od objekta smo krenuli na jug, gdje se puteljak strmo uspinje sve do Križnog puta, pored Tunela fosila.



Kada smo došli na Križni put skrenuli smo lijevo.



Križni put smo napustili pedesetak metara nakon 3. Postaje, skrenuli lijevo na puteljak koji se lagano uspinje.



Puteljkom smo došli do jedva vidljivog kamenog zida, s njegove desne strane skrenuli smo desno.



Kada smo došli do prvog raskršća, skrenuli smo desno i pratili bolje utabani puteljak na kojem se nalazi špilja zvana Pećina, koja je najjužnija špilja u Istri. Arheološka istraživanja su dokazala da je bila naseljena u prapovijesti i antici. Jedan od važnijih otkrića je prapovijesna željezna križna sjekira. Špilja je zatvorena za javnost jer je zaštićena sukladno Direktivi o staništima Europske unije.



Nakon špilje puteljak se lagano spušta sve do staze prilagođene slijepim i slabovidnim osobama na kojoj smo skrenuli desno.



Kada smo došli do kraja staze, nastavili smo ravno putem sve do dalekovoda, gdje smo skrenuli lijevo prateći dalekovod.



Kod oznake koja pokazuje da pješačka staza skreće desno na Križni put, mi smo skrenuli lijevo.



Križnim smo putem prošli pored 1. postaje.



I na kraju smo došli na polaznu točku pored križa.



Karta s označenim posjećenim lokacijama.



Dužina rute 7,33 km.


- 00:11 - Komentari (12) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

< ožujak, 2019 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Travanj 2019 (3)
Ožujak 2019 (4)
Veljača 2019 (4)
Siječanj 2019 (5)
Prosinac 2018 (4)
Studeni 2018 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Linkovi

E-mail

Popis izleta