Viatrix
28.10.2025., utorak
Perešinova pećina - tajna duboko skrivena u ponikvi
Na cesti D66 (Pula – Matulji), otprilike jedan kilometar južno od naselja Marčana, nalazi se raskršće s nerazvrstanom cestom koja vodi prema Tronovim Dvorima. Tu je započela naša potraga za Perešinovom pećinom.
 Priča se nastavlja... Kliknite! |
22.10.2025., srijeda
Stari grad Veliki Kalnik - utvrda šljivara i kraljeva
Stari grad Veliki Kalnik predstavlja kompleks fortifikacija izgrađenih u različitim stilskim razdobljima, a smješten je na strateški značajnoj stijeni na Kalničkoj gori, nedaleko od naselja Kalnik u istoimenoj općini, u Koprivničko-križevačkoj županiji. Područje je naseljeno još od prapovijesnih i rimskih vremena. Utvrda se prvi put spominje 1243. godine pod nazivom "castrum nostrum Kemlek", kada je kralj Bela IV. (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska,[1][2] 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.) istaknuo njen značaj u sukobima s Tatarima (Mongolima) što sugerira da je utvrda, najvjerojatnije, postojala i prije toga. Dodatno, na to upućuje i stari rimski put koji je povezivao Glogovnicu i Varaždinske Toplice, a prolazio je u blizini stijene na kojoj je podignut Stari grad Veliki Kalnik. Kako je Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.) napisao, Tatari su prvi poraz doživjeli pod Kalnikom: "Kod Kalnika primili su Tatari prvi neugodni pozdrav od Hrvata na hrvatskoj zemlji". Vrijedi napomenuti da su u utvrdi boravili ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški (Nürnberg, Njemačka, 14. veljače 1368. – Znojmo, Češka, 9. prosinca 1437.) i njegova žena Barbara Celjska (?, 1392. – Melnik, Češka, 11. srpnja 1451.) poznata kao Crna kraljica. Vlasnici utvrde su još bili razni plemići među kojima se ističu Erdödy, Drašković, Keglević, Orehovečki, Kosače i dr. te banovi, zagrebački biskup i dr. Nakon 1565. godine, kada su Turci doživjeli poraz u obližnjem Obrežu Kalničkom, stanovništvo se sve više naseljava u podnožju Kalničke gore.
 Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
15.10.2025., srijeda
Agripinina kuća - lokalitet u jezgri antičke Pule
U povijesnoj jezgri Pule, jugoistočno od Trga Forum, nalazi se arheološki lokalitet Agripinina kuća. Lokalitet se prostire na 550 četvornih metara gdje su pronađeni ostaci keramike od 6. stoljeća pr. Kr. do 6. stoljeća po. Kr. te ostaci građevine iz antike. U rimskom je dobu Agripinina kuća bila otvorena prema gradskom trgu i ukrašena štukaturom, mramorom i višebojnim freskama. Lokalitet je ime dobio po mramornoj glavi Agripine Mlađe (Ara Ubiorum, danas Köln, 6. studenoga 15. – Baiae, Kampanija, 23. ožujka 59.) iz 1. stoljeća. Pretpostavka je da je za vrijeme vladavine cara Klaudija (Lugdunum, danas Lyon, 1. kolovoza 10. pr. Kr. - Rim, 13. listopada 54.) jedna od taberni u unutarnjoj strani puljskog Foruma preuređena kao sacellum (ograđeni prostor ili mala kapela posvećena božanstvu) ili prostorija carskog kulta. Danas je lokalitet dijelom dijelom u zgradi u ulici Sergijevaca (broj 1 i 3) i dijelom u dvorištu iza zgrade.
 Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
07.10.2025., utorak
Najstarija kuća u Puli
U povijesnoj jezgri Pule, na križanju Maksimijanove ulice i Prolaza kod Zdenca, smjestila se najstarija stambena kuća u Puli, koja datira iz 1270. godine. Ova trošna kuća, koja svjedoči o dugoj povijesti grada, smještena je između novijih austrougarskih građevina, unutar zaštićene spomeničke cjeline Pula, upisane u Registar kulturnih dobara.
 Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
