Viatrix
27.07.2022., srijeda
Monfiorenzo – fantazija u kamenu
Na samom ulazu u Rovinj, na cesti Ž5096 koja dolazi iz pravca Bala, nalazi se zatvoreni kamenolom Monfiorenzo. Kamenolom je od 1987. godine zaštićen kao geološki spomenik prirode Kamenolom Fantazija - Cava di Monfiorenzo. To je jedinstveni primjer sedimentologije karbonatnih stijena te je jedan od najznačajnijih svjetskih kamenoloma. U njemu su vidljivi slojevi genetski različitih tipova dolomita s očuvanim detaljima teksture, strukture dijagenetskih i genetskih karakteristika. Sve to ukazuje na procese djelatnosti modrozelenih algi, okamenjivanja šupljinica nastalih truljenjem algi, oscilacija morske razine, izmjenu plime i oseke, uzastopna vlaženja taloga morskom vodom i njegova isušivanja. Stijene iz ovog kamenoloma služe za znanstveno objašnjenje postanka sličnih stijena u svijetu, koje sadrže samo neke, a ne kao Fantazija sve dokaze i pokazatelje takvog tipa postanka. To znači da je kamenolom Fantazija etalon ili standard za sva ostala nalazišta stijena takvog tipa postanka.
 Nedavno je na području kamenoloma uređen geološki park Fantazija Monfiorenzo pa smo ga odlučili posjetiti.  Kada smo ušli u područje geološkog parka uputili smo se do table s planom parka. U parku se nalazi Info točka, Piknik zona, Edukativna zona – učionica na otvorenom, Edukativna zona – kameni blokovi, Geološki stup, Dječje igralište, Iskop kamenoloma, Lokva, Zona odmora – klupe te parking za automobile i autobuse.  Prvo smo se uputili u Edukativnu zonu – kameni blokovi. Na ulazu u zonu se nalaze dvije edukativne table. Na desnoj tabli piše o vrstama stijena (magmatske ili eruptivne, sedimentne ili taložne i metamorfne ili preobražne), dok na lijevoj o stijeni dolomit koja je sedimentna ili taložna stijena.  Nastavili smo dalje i došli do Geološkog stupa koji je izrađen zahvaljujući Hrvatskom geološkom institutu koji je vršio terenske obilaske i prikupljao podatke za izradu geološke studije za šire rovinjsko područje. Tu je i Geološka karta područja Rovinj – Limski kanal – Kanfanar – Barbariga te Paleogeografija (znanost koja istražuje i rekonstruira geografske prilike pojedinih razdoblja u geološkoj prošlosti Zemlje) koja prikazuje nastanak stijena između 200 i 100 milijuna godina za rovinjsko područje.  Slijedeće što smo posjetili je lokva pored koje se nalazi poučna tabla na kojoj piše općenito o zaštiti rovinjskog područja s akcentom na kopnenu kornjaču (Testudo hermanni), barsku kornjaču (Emys orbicularis) i četveroprugog kravosasa (Elaphe quatuorlineata).  Blizu lokve smo primijetili staru hrđavu spravu koja je služila za namotavanje sajle od dizalice za dizanje kamenih blokova.  U Iskop kamenoloma se spuštaju dva stepeništa, jedno sa sjeverne strane i drugo s južne strane. Na početku stepeništa sa sjeverne strane nalazi se poučna tabla s kratkom povijesti kamenoloma u Istri.  Kamenolom je bio aktivan šezdesetih godina 20. stoljeća, ali se nikada nije eksploatirao kamen jer nije zadovoljavao kriterije kvalitete i rentabilnost proizvodnje. Prilikom pokušaja eksploatacije kamen je pucao po dužini slojeva te se iskopani blokovi nisu mogli piliti u skladu sa zahtjevima tržišta.  Spustili smo se u Iskop kamenoloma. Tu se nalaze četiri poučne table: o nastajanju i razaranju stijena, o slojevima, borama i rasjedima, o dinosaurusima (u Iskopu kamenoloma na ravno rezanoj stijeni se može vidjeti profilni ostaci stope dinosaurusa sauropoda) u Istri te o kaverni (speleološke pojave koje nemaju prirodni otvor prema površini, već je taj otvor umjetno otvoren) u kamenolomu. Može se vidjeti crvena oznaka na mjestu gdje je ulaz u kavernu. Ulaz je trokutastog oblika širine 0,7 metara. Kaverna ima ukupnu dužinu od 18 metara, najveća izmjerena dubina u odnosu na otvor iznosi 7 metara, dok je relativna visina (vertikalna razlika između najviše i najniže točke) 10 metara.  Nakon uživanja u fantaziji koju može napraviti samo priroda, popeli smo se i malo se odmorili u Zoni odmora te napustili lokalitet.  Karta Rovinja s lokacijom geološkog parka Fantazija Monfiorenzo.  |
22.07.2022., petak
Filipana – naselje oko višestoljetne murve
Cesta L50164 povezuje naselje Prodol (D66, Pula – Matulji) i naselje Divšići (Ž5101, Vodnjan - Barban) i duga je oko 4 kilometra. Na pola puta između Prodola i Divšića nalazi se naselje Filipana (97 stanovnika – 2011. g.) koja administrativno spada pod Općinu Marčana kao i susjedna naselja. Područje oko naselja je bilo naseljeno u prapovijesnom i antičkom dobu, ali se naselje prvi puta spominje kao Philippanum 990. godine. Filipana je prosperirala do 15. stoljeća. Nakon epidemije kuge, početkom 16. stoljeća, bila je gotovo napuštena, ali je ponovo naseljena Hrvatima iz Dalmacije i Bosne koji su bježali pred Osmanlijama 1592. i 1624. godine.
 Kratku šetnju Filipanom započeli smo kod ulaza u naselje sa strane Divšića.  Krenuli smo prema groblju iza kojeg se nalazi trobrodna župna crkva sv. Filipa i Jakova.  Župna crkva sv. Filipa i Jakova izgrađena je 1609. godine, a obnovljena je 1926. i 1995. godine. Na pročelju se nalazi preslica s dva okna u kojoj se nalazi jedno zvono. Župa je osnovana 1618. godine odvajanjem od vodnjanske župe.  Preko ceste se nalazi kameni križ postavljen na zidu koji okružuje bunar,…  …a malo dalje, na jednoj kamenoj fasadi, primijetili smo lijevu stranu Forda Taunusa Coupea.  Nastavili smo cestom L50164 prema istoku sve do središta Filipane gdje se nalazi 450 godina stara murva (ili dud). Oko murve je podignut četverokutni kameni zid.  Sjeli smo na zid u hlad višestoljetne murve i završili kratku šetnju Filipanom.  Karta naselja Filipana s posjećenim lokacijama.  Dužina rute 217 m.  |
11.07.2022., ponedjeljak
Od kralja do cara
Na cesti Ž5136 kod šljunčane plaže Šćuza nalazi se raskršće sa šumskom cestom koja vodi prema jugu.
 Krenuli smo šumskom cestom. Uz cestu smo primijetili kamene ostatke koji su nekada bili korišteni u vojne svrhe.  Nakon stopedeset metara stigli smo do obnovljene drvene stražarske kućice na kojoj je grb s krilatim konjem i s brojem „352.".  Malo dalje se nalazi tabla poučne staze „Od kralja do cara" na kojoj su označeni položaji slijedećih pet poučnih tabli. Sam naziv poučne staze zaintrigirati će mnoge, naime i u tom segmentu napravljena je poveznica između nekadašnje impozantne povijesti i značaja tog prostora za obranu te sadašnje funkcije područja jer kralj je Karlo I., ali sada imamo i cara tog područja, a to je vretenac.  Skrenuli smo desno i ušli u područje koje je ukopano u tlo. Tu se nalaze ruševine vojnog objekta, bitnica Gomila, koje smo posjetili u izletu Istraživanje Kamenjaka (2. dio) te poučna tabla na kojoj piše o tim ruševinama, tj. o topničkoj središnjici (Schaltzentrale). Izgradnja ovog vojnog kompleksa (bitnice), dugačkog 156 metara, započela je 1908. godine, a završena je 1916. godine. U topničkoj središnjici se nalazila i strojarnica, te barutana i skladište streljiva, a imala je i cisternu za gorivo kako bi bila samostalna. Tri kata su se nalazila pod zemljom, krov je bio pojačan željeznom konstrukcijom. Tračnicama, na kojima je prometovala mala električna lokomotiva s malim vagonima, bilo je povezano skladište streljiva i topničke haubice. Nakon Prvog svjetskog rata cijelo je područje minirano i uništeno. Nije poznato da je to učinila austro-ugarska vojska prilikom povlačenja ili talijanska nakon osvajanja.  Nekoliko metara dalje je druga poučna tabla na kojoj piše o šišmišima. U ruševinama nekadašnje strojarnice se nalazi najveća porodiljna kolonija šišmiša na području južne Istre, koja može imati i do 3000 jedinki.  Vratili smo se nazad do ulaska na stazu „Od kralja do cara" te nastavili ravno, prema istoku.  Slijedeća na redu je poučna tabla na kojoj piše o telemetrijskoj stanici koja je udaljena nekoliko metara. Telemetrijska i radijska postaja je bila skrivena u podnožju brda Gomila te je zajedno s mjernim položajima na brdu i uz pomoć obalnih daljinomjera M 15 (Zeissovim optičkim spravama) davala koordinate topničkim haubicama koja su vertikalno ispaljivale preko brda u metu na moru. Daljinomjeri su bili spojeni električnim vodovima s topničkom središnjicom, a ona je bila povezana s topničkim haubicama i slala ciljničke podatke svakom topu. Tako da je bitnica Gomila bila opremljena najmodernijim naoružanjem i komunikacijskim sustavom.  Malo dalje prema istoku se nalazi vojna prikolica, novijeg datuma (najvjerojatnije iz doba JNA), koja je služila kao pokretna kuhinja.  za prikolice se nalazi serija od četiri rupe iskopane za četiri haubice kalibra 42 cm. Potpuno su izgrađena tri armiranobetonska podnožja, a u konačnici su postavljene samo dvije haubice M 14 (D/15). Prva je postavljena tijekom ljeta 1914. godine, a druga 8. svibnja 1915. godine (jedna pored druge). Domet granate, teške jednu tonu, je bio minimalno 3,8 km do maksimalnih 12,7 km.  Peta i zadnja poučna tabla piše o vlažnim staništima. To su mjesta iznimne biološke raznolikosti u kojima svoj dom nalaze najraznovrsniji oblici života poput vodozemaca, kukaca, gmazova, ptica, sisavaca, biljaka i mnogih drugih. Na ovome su mjestu vlažna staništa uspostavljena 2020. godine. Zanimljivo je da je u Istri nekada bilo više od 1000 lokava, dok ih je danas manje do 200.  Istim putem smo se vratili nazad pema cesti Ž5136 i s lijeve strane ceste primijetili smo udubinu koja je nekada služila kao bunker.  Karta s posjećenim lokacijama.  Dužina rute 777 m.  |
04.07.2022., ponedjeljak
Monte Ricco – lokalitet na bogatom brdu
Na cesti D75 (Pula-Plovanija), nekoliko stotina metara istočno od naselja Vrsar, nalazi se raskršće na kojem je putokaz za Stanciju Veliku (Stanzia Grande).
 S raskršća smo krenuli makadamskom cestom, uzbrdo, prema Stanciji Velikoj.  Cesta prolazi kroz šumu i nakon tristotinjak metara stiže do zapuštenog gospodarskog kompleksa.  Vidljivi su i ostaci nekadašnje benzinske postaje s jednom pumpom.  Od gospodarskog kompleksa smo nastavili ravno i…  …ubrzo stigli do Stancije Velike, kompleksa od nekoliko zgrada iz 18. stoljeća.  Dalje smo nastavili prema istoku i ubrzo stigli do spuštene rampe.  Prošli smo rampu te skrenuli desno u kamenolom.  Kamenolom na Monte Riccu eksploatirao se do sredine 20. stoljeća. Smatra se da je eksploatacija započela u rimsko doba i da se koristio u srednjem vijeku. Suvremena eksploatacija zatrla je tragove ranijeg korištenja. Opsegom je, uz Montraker, jedan od najvećih vrsarskih kamenoloma.  Vratili smo se nazad na cestu te nastavili dalje i ubrzo došli do Gavanovog vrha ili Monte Ricca (bogato brdo) na 80 metara nadmorske visine. Tu se nalazi vodosprema koja je, prilikom njene izgradnje 1963. godine, devastirala dio prapovijesnih i antičkih struktura zbog koji smo došli na bogatom brdu.  Na području Monte Ricca je postojala ilirska gradina s nekropolom koja je bila nastanjena u brončanom i željeznom dobu. Gradina, od koje se naziru obrisi suhozidnih bedema kružnog oblika, velikim je dijelom uništio ili oštetio prije spomenuti kamenolom.  Na mjestu gradine Rimljani su podigli veliku stambeno-gospodarsku zgradu (villa rustica) u 1. stoljeću prije Krista. Najbolje je sačuvana cisterna veličine 11x7 m, dijelom ukopana u stijenu, koja je izvorno bila prekrivena s tri bačvasta svoda koji su počivali na dva reda pilastara. Detalji načina gradnje otkrivaju vještinu rimskih arhitekata za oblikovanje cisterne na način da se voda održi na dovoljno niskoj temperaturi da se ne pokvari. Oko središnjeg dvorišta s cisternom postojala je građevina 50x60 m s čijeg se krova kišnica slijevala u cisternu. Zgrada se sastojala od više prostorija od kojih su možda neke bile i na katu. U sjevernom su dijelu bili stambeni i kupališni prostori o čemu svjedoče ostaci zidnih oslika (fresaka) i mozaičkih podova, što govori o visokom standardu vlasnika. Građevina je imala i gospodarski dio kao što su štale, spremišta i radionice. Napuštena je krajem 1. stoljeća, ali se cisterna još neko vrijeme koristila kao sklonište pastira.  S lokaliteta se pruža lijep pogled na župnu crkvu sv. Martina i na Kaštel u Vrsaru.  Karta s posjećenim lokacijama.  Dužina rute 1,08 km.  |
