Viatrix
30.07.2025., srijeda
Špilja Vrelo – slučajno otkrivena, a danas jedinstvena
Na cesti Ž5062 (D3 - Fužine - Bribir – Selce, D8), između raskršća s cestom D3 (GP Goričan s Mađarskom – Rijeka) i središta naselja Fužine, nalazi se Špilja Vrelo.
 Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
23.07.2025., srijeda
Od Kotli do zaboravljenog sela Benčići i natrag uz rijeku Mirnu
Naselje Kotli smo do sada posjetili na naša dva prethodna izleta Kotli – od prirodnih zanimljivosti do tradicionalne ruralne arhitekture i Čarobnom stazom Sedam slapova, a na ovom nam je izletu bio početna točka.
 Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
16.07.2025., srijeda
Vodice – gdje lipe čuvaju tajne prošlosti
Vodice su naselje koje se nalazi na Ćićariji, na 661 metara nadmorske visine, u Općini Lanišće, petnaestak kilometara sjevernije od općinskog središta, naselja Lanišće. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Vodice su imale 9 stanovnika. Naselje je važna prometna točka na Ćićariji jer kroz naselje prolazi takozvana krška longitudinala cesta Ž5012 koja povezuje GP Jelovice (granični prijelaz s Republikom Slovenijom) i cestu D8 (u naselju Permani, Primorsko-goranska županija), te takozvana ćićarijska transverzala koja iz Buzeta (D44) do Vodica (Ž5012) ima oznakuj Ž5011, a od Vodica nastavlja nerazvrstana cesta prema Obrovu u Sloveniji. Iako je područje već bilo naseljeno u neolitiku, a na obližnjim brdima su bile gradine iz željeznog doba, tek se u ranom srednjem vijeku može govoriti o seoskom naselju, koje se u pisanim dokumentima javlja nakon 10. stoljeća, kada su Vodice bile dio tršćanske općine. Naselje je zatim pripadalo akvilejskom patrijarhu, Goričkim grofovima, a 1394. godine je kao dio Rašporske gospoštije došlo pod vlast Mletačke Republike. Vodice su stradale tijekom osmanskih upada potkraj 15. stoljeća. 1523. godine su prešle pod vlast Habsburgovaca i tada je granica austrijskog i mletačkog područja na tom dijelu Ćićarije bila između Vodica i obližnjih Dana. Osim što se stanovništvo bavilo stočarstvom, a povrće uzgajalo na širokom plodnom polju, stanovništvo se bavilo i proizvodnjom drvenog ugljena (krbunice) koji se prodavao u Trstu.
 Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
09.07.2025., srijeda
Otok Sveti Nikola – gdje povijest susreće čaroliju
Otok Sveti Nikola, kod lokalnog stanovništva poznat kao Škoj ili u talijanskom dijalektu Scoio, nalazi se jugoistočno od Poreča, na ulazu u Luku Poreč s kojom je povezan brodskom linijom. Nekada se smatrao kao najsjeverniji otok na Jadranu, sada se zna da je najsjeverniji jadranski otok Sveti Marko koji je mostom povezan s kopnom i otokom Krkom. Otok Sveti Nikola je ukupne površine 0,12 kilometra kvadratnih, a duljina obale je 2,1 kilometar. Bio je naseljen u prapovijesti. U 9. stoljeću su ga vjerojatno naselili grčki svećenici koji su na njemu podigli crkvu sv. Anastazija i tu boravili do 12. stoljeća kada su ga napustili. 1114. godine porečki ga je biskup Bartoldo prepustio benediktincima venecijanskog samostana sv. Nikole od Lida koji su mu dali današnje ime. Na otok su dolazili iz svih krajeva Istre i Venecije kako bi blagoslovili nove brodove. Svatko tko bi platio misu dobio je "Čudotvornu medalju“ koja je moreplovcima donosila sreću i štitila ih od vremenskih i drugih neprilika. Medalja je na jednoj strani imala prikaz Bogorodice, a na drugoj svetog Nikolu. Na otoku Sveti Nikola bila je karantena srednjovjekovnih brodova koji su plovili u Poreč, tako da su prije pristajanja u grad morali neko vrijeme provesti na otoku. Prema zapisima, nekada su otok koristili hodočasnici iz srednje Europe na putu prema Svetoj Zemlji.
 Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
02.07.2025., srijeda
Lanišće – izvori vode, vjere i mučeništva
Lanišće je naselje koje je prema popisu stanovništva iz 2021. godine imalo 68 stanovnika i sjedište je istoimene općine koja je prema popisu stanovnika iz 2021. godine je imala 268 stanovnika i druga je najmanje naseljena jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj, iza Općine Civljane u Šibensko-kninskoj županiji (171 stanovnika). S 143,7 kvadratnih kilometara prostorno je druga najveća jedinica lokalnih samouprava u Istarskoj županiji, iza Grada Buzeta (169 km2). S 1,86 stanovnika po kilometru kvadratnom, Općina Lanišće je najslabije naseljena općina u Hrvatskoj. Smještena je na brdsko-planinskom području Ćićarije koja se nalazi na sjeveroistoku Istarskog poluotoka i na Krasu. Pored naselja Lanišće prolazi cesta Ž5014 (D44, Lupoglav – Ž5011). Naselje se prvi put spominje 1358. godine pod iskrivljenim oblikom imena Harlani. U srednjem je vijeku seoska općina pripadala rašporskoj gospoštiji, a 1394. godine je došla pod vlast Mletačke Republike.
 Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
