Viatrix
31.12.2024., utorak
Dobrinj – kaštel bez zidina i zvonik zle kobi
Dobrinj je naselje (89 stanovnika – 2021. g.) i općina (2.150 stanovnika – 2021. g.) koje se nalazi na otoku Krku. Današnje naselje se razvilo na uzvisini oko kaštela koji je nastao na mjestu prethodnog ilirskog naselja. Dobrinj je, uz Krk, Bašku, Vrbnik i Omišalj, jedan od najstarijih ranosrednjovjekovnih gradskih središta. Kaštel je podignut u 7. stoljeću, u vrijeme doseljavanja Hrvata. Za razliku od ostalih kaštela, Dobrinj nije smješten neposredno uz more te nikada nije imao zidine, što je možda razlog da je više puta, kroz povijest, u 16. i početkom 17. stoljeća poharan od strane gusara i Uskoka. Ime Dobrinj se prvi put spominje u Darovnici Slavnoga Dragoslava koja je napisana na hrvatskom jeziku glagoljicom 1. siječnja 1100. godine i u njoj se Dobrinj i susjedni Vrbnik spominju kao crkvene (plovanija) i općinske (komun) jedinice sa sucem, općinskim pisarom i tajnikom. Od 11. stoljeća pa sve do 1480. godine upravitelji Dobrinja, kao i cijelog otoka Krka, su krčki knezovi Frankopani. Tijekom srednjeg vijeka Dobrinj je jedno od važnijih središta glagoljaštva. 1480. godine Mletačka Republika zauzima cijeli otok Krk i njime vlada do njene propasti 1797. godine. Nakon mletačke vladavine u nekoliko navrata se mijenjala austrijska i francuska vlast da bi na kraju završio pod austrijskom vlasti do kraja Prvog svjetskog rata 1918. godine, nakon čega prelazi pod vlast novonastale države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).
 Auto smo parkirali na parkiralištu koje se nalazi na cesti Ž5087 (Sveti Vid-Miholjice, D102 – Šilo), južno od naselja Dobrinj.  Krenuli smo prema istoku, potom smo na sljedećem raskršću skrenuli lijevo u ulicu koja vodi prema sjeveru, u naselje.  Na raskršću se nalazi poučna ploča s planom naselja Dobrinj sa znamenitostima, a s druge strane ulice se nalazi guvna ili gumna (okrugla i otvorena suhozidna zdanja u kojima se vršilo žito).  Nastavili smo dalje ulicom i nakon dvjestotinjak metara stigli do Place, glavnog trga, na čijem se južnom dijelu nalazi cisterna (šterna).  Napustili smo trg uskom ulicom koja vodi prema sjeveru i odmah, na početku ulice, uz stepenište na kutu zgrade, primijetili uklesanu mušku glavu Maskeron koju je 1738. godine uklesao nepoznati autor.  Nastavili smo uskom ulicom prema sjeveru sve do najsjevernijeg dijela naselja Dobrinj odakle se pruža pogled prema naselju Čižići i dijelu zaljeva Soline (Klimno).  Dalje smo nastavili uskom ulicom prema jugu sve do trobrodne župne crkve sv. Stjepana ispred koje se nalazi trijem koji nazivaju neobičnim imenom cergan (nije poznato da li dolazi iz turskog ili nekog drugog jezika).  Župna crkva sv. Stjepana se spominje 1100. godine, a 1510. godine je proširena i početkom 17. stoljeća na svetište su dodani kasno gotički elementi, te je crkva arhitektonski postala kombinacija baroka i kasne gotike. U unutrašnjosti crkve je bogata sakralna zbirka liturgijskih predmeta, slika i kipova iz razdoblja između 14. i 19. stoljeća, a posebno je vrijedna reljefna pala na glavnom oltaru iz 17. stoljeća s prikazom Krunidbe Blažene Djevice Marije.  Nastavili smo uskom ulicom prema jugu i ubrzo stigli na sjeverni dio Place (glavni trg) gdje smo, pored kamenog stepeništa koje vodi u park Jardin, primijetili dva otvora u kamenu koji predstavljaju javne tradicijske mjere za žito i ulje kojima se za vrijeme i nakon mletačke vlasti plaćao porez.  S druge strane stepeništa je konjska glava koja je vjerojatno imala funkciju nosača ili potpornja balkona ili balature, a prema usmenoj predaji je tijekom mletačke vlasti služila kao mjera za dužinu (lakat = 63,5 cm).  Popeli smo se stepeništem do parka Jardin koji se nalazi na mjestu nekadašnjeg groblja u kojem je 20-ih godina 18. stoljeća podignut zvonik kojem je, prema legendi, tijekom gradnje prorečena zla kob (gromovi su ga nekoliko puta udarali i rušili, gotovo je do temelja srušen eksplozijom tijekom Drugog svjetskog rata).  Južno od parka Jardin je crkva sv. Trojstva koja je u narodu poznata i kao crkva sv. Antuna.  Crkva sv. Trojstva izgrađena je u 15. stoljeću te ima preslicu s dva otvora i jednim zvonom. U unutrašnjosti crkve, iznad glavnog oltara, su slike koje prikazuju pakao, čistilište i raj.  Nastavili smo dalje ulicom prema jugu i nakon dvjestotinjak metara stigli do dvije guvne ili gumne.  Dalje smo prošli pored groblja na kojem se nalazi kapela novijeg datuma s preslicom i zvonom te stigli na parkiralište.  Karta naselja Dobrinj s posjećenim lokacijama.  Dužina rute 1,42 km.  |
