Viatrix
29.05.2025., četvrtak
Staza svetog Roka – mitologije i legende na putu prema Pićnu
Kroz zaseok Floričići prošli smo na izletu Stazom svetog Šimuna do slapa Sopot i natrag. Do zaseoka vodi cesta L50118 koja ga spaja s cestom L50086 (D64, 1 km istočno od Most Pićana – Ž5046, 2 km istočno od čvora Cerovlje, A8). U Floričićima, pored kapelice s kipom svetog Antuna s Djetetom iz 2000. godine, bila nam je početna točka Staze svetog Roka (702 – plavo-bijela markacija) koja vodi do naselja Pićan.
 Priča se nastavlja na novoj adresi! Viatrix blog u novom ruhu, Kliknite! |
23.05.2025., petak
Kompleks svetog Antuna – sjedište najveće župe u Istri
1806. godine tijekom francuske uprave u Istri (1805. – 1813.) ukinuti su franjevački samostani u Puli i na obližnjem otoku Veruda (Fratarski otok). 1919. godine Porečko-pulska biskupija dodijelila je fratrima crkvu Gospe od Milosti u Šijani pored koje su planirali izgraditi samostan, ali su odustali zbog udaljenosti od središta Pule. Fratri su 1925. godine otvorili dječje sirotište u nekadašnjoj gradskoj bolnici. Potom su, sjeveroistočno od sirotišta, improvizirali kapelu sv. Antuna, a 29. listopada 1927. godine je utemeljen samostan.
 Priča se nastavlja na novoj adresi! Viatrix blog u novom ruhu, Kliknite! |
15.05.2025., četvrtak
Amfiteatar u Puli – Vespazijanov antički stadion
Amfiteatar u Puli ili pulska Arena, u narodu poznat kao Divić-grad, najveći je i jedan od najočuvanijih spomenika, tj. građevine, antičkog i rimskog graditeljstva u Puli i u Hrvatskoj. Eliptičnog je oblika veličine 132 x 105 metara s 32 metra visokim vanjskim zidom. Nalazi se sjeveroistočno od povijesne jezgre Pule, izvan nekadašnjih gradskih zidina, između Istarske i Flavijevske ulice na zapadu te ulice Ozad Arene na istoku. U rimskom je dobu Flavijevska cesta (via Flavia), koja je povezivala Pulu (Colonia Pietas Iulia Pola) s ostatkom carstva, prolazila uz Amfiteatar s njegove zapadne strane i dijelom je i danas vidljiva.
 Priča se nastavlja na novoj adresi! Viatrix blog u novom ruhu, kliknite! |
07.05.2025., srijeda
Velika Trnovitica – naselje nastalo iz trnja
Na križanju ceste Ž3090 (Bulinac, D28 - Veliki Pasijan, D26) i ceste Ž3132 (Velika Trnovitica – Hercegovac) nalazi se naselje Velika Trnovitica (486 stanovnika – 2021. g.) koje je sjedište istoimene općine (1.091 stanovnika – 2021. g.) u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. U nekim je zapisima zapisano da je na području naselja 1108. godine postojala crkva. Od 1142. do 1157. godine, odnosno s prekidima do 1163. godine, Trnovitica je bila u posjedu vlastelinstva bana Beluša (?, početak 12. st. – ?, prije 1198.). U popisu župa iz 1334. godine spominje ime Trnovitica i župna crkva sv. Martina pod imenom Ecclesia sancti Martini de Twuiski (stari mađarski naziv za Trnje), a 1501. godine se spominje crkva s istim imenom s nastavkom in spinis (latinski u trnju - crkva sv. Martina u Trnju). Trnovitica je vjerojatno dobila ime po trnju. Kako je to područje bilo bogato šumom, a u šumi ima trnja. Velika Trnovitica zauzima područje starog posjeda Komarja koje je naseljeno 1543. godine, dvije godine prije pada Garića u turske ruke. Posjed Komarje se nalazio u sjeverozapadnom dijelu garićke župe i zauzimao je veće područje od današnjeg naselja Velika Trnovitica.
 Šetnju naseljem Velika Trnovitica smo započeli na raskršću cesta Ž3090 i Ž3132 kod Osnovne škole Trnovitica pored koje se nalazi spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata koji je postavljen 15. rujna 1976. godine.  Nekoliko metara južnije od današnje Osnovne škole Trnovitica nalazi se stara škola na kojoj je mali toranj. Povijest trnovitičkog školstva seže u više od 250 godina u povijest. U povijesnim izvorima od 15. lipnja 1759. godine spominje se njemačka škola u Velikoj Trnovitici (Trivialschulle). Za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije je djelovala kao vojna škola.  Krenuli smo cestom Ž3090 prema sjeveroistoku i nakon tristotinjak metara stigli do raskršća na kojem je s jedne strane zgrada Općine Velika Trnovitica, a s druge raspelo s kipom Majke Božje.  Skrenuli smo lijevo, prema zapadu, na nerazvrstanu cestu koja vodi prema dijelu naselja koji nosi ime Purgarija koje je u prošlosti bilo središte Velike Trnovitice.  Nekoliko desetaka metara nakon mosta što premošćuje potok Mlinsku skrenuli smo lijevo, uzbrdo i...  ...nakon dvjestotinjak metara završili šetnju kod jednobrodne župne crkve sv. Martina koja se nalazi na Purgariji.  Župna crkva sv. Martina, koja je spomenik nulte kategorije, barokna je građevina srednjovjekovnog porijekla izgrađena između 1737. i 1756. godine. Nije poznato da li je izgrađena na mjestu starije crkve koja je prema narodnoj predaji izgrađena još u 12. stoljeću. Pravokutnog je tlocrta s užim poligonalno zaključenim svetištem uz koje se sa sjeverne strane nalazi sakristija, dok je u ravnini s glavnim pročeljem, sa sjeverne strane, podignut zvonik. U unutrašnjosti crkve je brod nadsvođen baroknim križnim svodom, a svetište bačvastim svodom.  Na pročelju crkve se nalazi stopa svetog Martina tako da je crkva dio kulturne hodočasničke martinjske rute, odnosno europskog puta Via Sancti Martini (Put svetog Martina).  Sjeverno od župne crkve sv. Martina se nalazi park s drvenim klupama,...  ...a zapadno od parka je bunar i Župni stan koji je izgrađen 1837. godine.  Karta naselja Velika Trnovitica s posjećenim lokacijama.  Dužina rute 1,11 km.  |
