Jural – crkva sv. Margarete, kolonisti i istarski heroj
Cesta L50101, koja povezuje Kanfanar i Sveti Lovreč Pazenatički, uspinje se iz Limske drage, koju smo posjetili na izletu U lovu na blago kapetana Morgana, prema zapadu. Na toj dionici se nalazi raskršće s cestom L50102 za naselje Mrgani iz kojeg nerazvrstana cesta vodi u naselje Jural. Cijelo to područje administrativno spada u Općinu Kanfanar. Jural je prema popisu stanovništva iz 2021. godine imao 16 stanovnika. Starija povijest naselja nije poznata, ali je poznato da je pripadao području Dvigrada u sklopu mletačkih posjeda. Uskočki rat (1615.-1618. godine) je opustošio granično područje između Venecije i Austrije u kojem se nalazilo već postojeće srednjovjekovno naselje Jural koje je ostalo bez stanovnika. Nakon rata Mletačka Republika je provodila kolonizaciju tog područja Istre. Prema jednom izvoru, Jural su 1622. godine naselile izbjeglice iz Grčke koje su bježale pred Osmanlijama. Prema drugom izvoru, naselje su u drugom desetljeću 17. stoljeća naselili Crnogorci iz zaleđa Bara. Tada je u naselju prevladavalo prezime Popović, koje danas više nije prisutno, ali se navodno svi Popovići u Istri smatraju porijeklom iz Jurala.
![]() Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
Višnjan – priča pod zvjezdanim nebom
Naselje Višnjan smo posjetili u izletu Zvjezdarnica Višnjan – čuvarica neba kada smo prošetali od župne crkve sv. Kvirika i Julite do skulpture Sunčev tron, a nakon toga posjetili zvjezdarnicu Tičan. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine naselje je imalo 664 stanovnika, a općina 2.096 stanovnika. Naziv Višnjan dolazi od latinske riječi Vicinianus, što znači blizu. Višnjan se prvi put spominje 1203. godine, kada je pripadao Porečkoj biskupiji. Kasnije je, kao dio motovunskog feuda, došao u posjed goričkih i pazinskih grofova, a 1278. godine je, zajedno s Motovunom, došao pod vlast Mletačke Republike. U 17. stoljeću u Višnjan se doseljavaju izbjeglice iz Dalmacije, bježeći pred Osmanlijama. Do 18. stoljeća naselje je bilo dijelom opasano zidinama koje su izgrađene za vrijeme vladavine Mletačke Republike u 13. i 14. stoljeću.
![]() Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
Od Glavana do drevne utvrde Solin nad Kostrenom
Glavani su nekadašnje naselje koje je kao i većina od dvadesetak naselja koji su danas sjedinjeni u naselje Kostrena (4.398 stanovnika – 2021. g.) ujedno i jedino naselje u istoimenoj općini. Glavani su sa svojih petstotinjak stanovnika jedno od najmnogoljudnijih dijelova Kostrene i nalaze se iznad Jadranske magistrale (D8) u sjeverozapadnom dijelu naselja Kostrena.
![]() Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
Tri Opatije Istarske županije
Pored na daleko poznate Opatije u Primorsko-goranskoj županiji, na istarskom poluotoku, točnije u Istarskoj županiji, postoje tri zaseoka s istim imenom koje je nastalo od latinskog imena abbatia. Opatija (abbatia) je bila samostanska monaška zajednica kojoj je na čelu opat ili opatica te je imaju uglavnom benediktinci i njihovi ogranci. Vjeruje se da su u tim zaseocima, koje smo odlučili posjetiti, nekada postojale opatije benediktinaca.
![]() Priča se nastavlja na novoj adresi, Kliknite! |
| < | kolovoz, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
