Viatrix
27.07.2020., ponedjeljak
Gologorica – utvrđeni grad na „golom brijegu“
Oko 2,5 kilometara istočno od Cerovlja, na cesti Ž5046 (Pazin – Brnci, Boljunsko Polje), nalazi se raskršće s cestom L50086 (Gologorica – Zajci, D64). Dalje cesta L50086, nakon petstotinjak metara, stiže do raskršća na kojem se nalazi boćalište.
 Pored boćališta smo parkirali auto i krenuli cestom prema jugozapadu.  Cesta vodi prema središtu naselja Gologorica. Gologorica administrativno spada u Općinu Cerovlje i s 269 stanovnika (2011.) naselje je s najviše stanovnika u općini. Pretpostavlja se da je ime naselja izvedeno od riječi "goli brijeg", jer se nalazi na flišnom laporastom brdu (312 mnv) bez guste vegetacije. Naselje se u dokumentima prvi put spominje 1102. godine kada ga je tadašnja vlasnica Ilmingarde za 500 srebrnjaka prodala plemiću Konradu. U to vrijeme Gologorica je bila kaštel i središte feuda. Sve do 1443. godine, kada ju je kupio pazinski voditelj svećeničkog kaptola (prepošt ili prepozit) Andreas Schuel, često je mijenjala vlasnike. Treba spomenuti da je notar i pisac hrvatske glagoljaške verzije Istarskog razvoda iz 1325. godine župnik Mikula Gologorički koji potječe iz Gologorice.  Tristotinjak metara od boćališta, prije samog središta Gologorice, nalazi se raskršće s poljskom cestom na kojem se nalazi kapelica. Na raskršću smo skrenuli desno na poljsku cestu.  Nakon dvadesetak metara smo stigli do lokve pored koje se, na uzvisini, nalazi najstarija građevina u naselju, romanička crkva Blažene Djevice Marije. Na sjevernom zidu crkve nalaze se gotičke zidne slike koje je naslikao nepoznati pučki majstor oko 1400. godine i glagoljaški grafiti iz 15.-16. stoljeća.  Prošli smo pored lokve, pa skrenuli na puteljak koji se uspinje do crkve. S uzvisine, na kojoj je crkva, pruža se lijep pogled na središte naselja Gologorica.  Od crkve smo se spustili puteljkom, tako da smo napravili krug oko lokve, te se vratili na raskršće s glavnom cestom koja vodi u središte naselja.  Na raskršću smo skrenuli desno i nakon pedesetak metara stigli do gradskih vrata, jedini ostatak nekadašnjih gradskih zidina. Gradske zidine su, pretpostavlja se, izgrađene u 16. stoljeću pošto je Gologorica nekoliko puta bila zauzeta i spaljena (1463., 1508. i 1511. godine). U 18. i 19. stoljeću zidine su srušene ili ugrađene u pročelja okolnih kuća. Prošli smo kroz gradska vrata, te glavnom ulicom došli do trga.  Na trgu se nalazi palača obitelji De Franceschi. Dvokatna palača izgrađena 1711. godine i na fasadi ima grb, natpis i reljef Isusa Krista.  Na trgu se nalazi zidom ograđeni humak na kojem se nekada nalazilo groblje, a danas se tu nalazi barokna župna crkva sv. Petra i Pavla. Crkva je izgrađena u 17. stoljeću na mjestu starije gotičke crkve, a prema zapisima Mikule Gologoričkog koji je 1325. godine s grofom Albertom III. goričkim obilazio granice njegovih posjeda, na tom se mjestu nalazila, starija, romanička crkva sv. Petra. Prema njegovim zapisima, ispred te crkve se nalazila smokva, dok je iza bio brijest.  Iz gotičke crkve sačuvani su gotički reljefi Raspeća i Isusovog polaganja u grob (Imago pietatis) iz 1446. godine, kalež iz 15. stoljeća i glagoljski natpis svećenika Jurja Kaligarića iz 1595. godine na sjevernoj dograđenoj kapeli.  Pored crkve se nalazi barokni zvonik visok 24 metra. Zvonik je podignut 1740. godine.  Nastavili smo dalje, ulicom koja napušta trg, prema jugozapadu. Treba napomenuti da su se u toj ulici, blizu župne crkve, nekada nalazila još jedna gradska vrata koja su u međuvremenu srušena.  Zadnje što smo posjetili na ovom izletu je bila grobljanska crkva Svih Svetih, udaljena oko 250 metara od trga, s glagoljaškim grafitom iz 1549. godine na kamenoj posudi za blagoslovljenu vodu. S groblja se pruža lijep vidik sve do Gračišća koji se nalazi s druge strane doline Gologoričkog potoka.  Karta s posjećenim lokacijama.  Dužina rute 1,07 km.  |
