Viatrix
07.03.2023., utorak
Kloštar – Fratarskim škalama do mora
Oko pet kilometara istočno od naselja Vrsar, na cesti D75 (Pula – Plovanija), nalazi se naselje Kloštar koje je dobilo ime po samostanu (kloštar - klaustar, samostan, manastir). Naselje je prema popisu stanovništva iz 2021. godine imalo 41 stanovnika i administrativno pripada Općini Vrsar.
 Naselje Kloštar nam je bilo polazište u izletu Šuma Kontija – oaza mira između benediktinaca i gusara, točnije ispred samostana sv. Mihovila, ali ovaj put nam je polazište bilo stotinjak metara sjevernije, kod lokve Kloštar od koje smo krenuli smo prema samostanu.  Samostan sv. Mihovila je vjerojatno utemeljio sveti Romuald (Ravenna, između 951. i 953. – Fabriano, 19. lipnja 1027.) između 1001. i 1002. godine, a po dovršetku posla otišao je u samotnjaštvo u Romualdovu pećinu. U samostanu su boravili benediktinci do sredine 17. stoljeća. 1772. godine braća Colleti su zamijenila svoj posjed pokraj Venecije za samostanski kompleks i posjede koji su sredinom 19. stoljeća prešli u vlasništvo Austro-Ugarske Monarhije.  Samostan sv. Mihovila je izgrađen uz ranokršćansku jednobrodnu crkvu sv. Marije iz 6. stoljeća. Crkva sv. Marije ima elemente bizantskog graditeljstva. Zidovi su ojačani lezenama, a vrata rasteretnim lukovima, kao i na Predeufrazijskoj bazilici u Poreču. Od 1040. godine južni zid crkve sv. Marije je ujedno i sjeverni zid veće jednobrodne crkve sv. Mihovila. U tom je zidu probijen bočni prolaz. Crkva sv. Mihovila ima apsidu koja je presvođena polukupolom. U unutrašnjosti crkve, na južnom zidu, su tranzene s jednostavnim pleternim motivima, a u apsidi i na dijelu luka su sačuvani fragmenti fresaka iz 11. stoljeća. Freske su djelo južnonjemačke benediktinske škole otonskog razdoblja s prikazom kamenovanja svetog Stjepana te očuvanim likom sveca.  U središtu kompleksa se nalazi klaustar sa središnjom cisternom koji je bio okružen trijemom.  Dvadesetak metara jugozapadno od samostana sv. Mihovila je početak pješačke staze Fratarske škale.  Staza Fratarske škale je dugačka oko 530 metara, a visinska joj je razlika 115 metara.  Kada smo stigli do malo zbunjujućeg putokaza, koji prikazuje da dalje staza vodi desno i ravno, skrenuli smo desno.  Nekoliko metara dalje je lijepo vidljivo stepenište isklesano u živoj stijeni.  Vratili smo se nazad do putokaza i nastavili stazom nizbrdo. Na ovom dijelu se otvara lijep pogled na Limski zaljev (Limski kanal).  Ubrzo smo stigli do kraja staze Fratarske škale koja je na njezinoj najnižoj točki, na morskoj razini.  Karta s posjećenim lokacijama.  Dužina rute 737 m.  |
