Viatrix

29.03.2021., ponedjeljak

Šišan – legenda o zmaju

Šišan je naselje smješteno sedam kilometara istočno od Pule. Naselje je 2011. godine imalo 849 stanovnika i administrativno spada u Općinu Ližnjan. Pošto se Šišan nalazi na plodnom poljoprivrednom području u srednjem je vijeku bio jedno od bogatijih naselja u okolici Pule. Ime potječe od latinskog toponima Sisianum ili Sisius, a prvi put se spominje u pisanom obliku 990. godine. U to vrijeme je bio u posjedu pulskih biskupa. Nakon pulskih biskupa prelazi u vlasništvo obitelji Morosini, potom obitelji Castropola, da bi se u 14. stoljeću vratio u posjed pulskih biskupa. U 15. i 16. stoljeću u naselju se drastično smanjio broj stanovnika zbog epidemija kuga, ali nikada nije bilo potpuno napušteno.



Šetnju smo započeli kod skulpture krave postavljene 2019. godine pored lokve na sjevernom dijelu naselja, autora Tihomira Hodaka. Lokva se na lokalnom talijanskom dijalektu (istrioto ili istroromanski jezik – predmletački autohtoni romanski jezik istarskog poluotoka) zove Laco Posés (lokva Pošes).



Od lokve smo krenuli prema jugu ulicom Dobrana Giordana te došli do kružnog toka na kojem smo izašli na drugom izlazu, tj. nastavili ulicom prema jugu.



Nakon nešto više od 150 metara skrenuli smo desno u uski prolaz s kojim smo, nakon nekoliko metara, stigli do crkve sv. Trojstva.



Crkva sv. Trojstva je dobro skrivena među kućama, a izgrađena je 1450. godine. Crkva je jednobrodna s upisanom apsidom. U njoj se nalazi posvetni križ s glagoljskim grafitom.



Nastavili smo prema jugu i nakon nekoliko metara došli do raskršća. Na raskršću se nalazi jednobrodna župna crkva sv. Feliksa i Fortunata.



Župna crkva sv. Feliksa i Fortunata izgrađena je 1528. godine na mjestu starije crkve. U crkvi se nalazi vrijedan inventar: gotička Bogorodica s Djetetom, s kraja XV. st., rad tzv. Majstora labinske Madone, barokni mramorni glavni oltar s kipovima svetaca zaštitnika, drveno pozlaćeno svetohranište s oslikanim vratnicama, Bogorodica s Djetetom (1480. g.) iz srušene crkve Blažene Djevice Marije na brežuljku Svetici jugoistočno od Šišana, drveno kasnogotičko Raspeće iz crkve Sv. Trojstva (XVI. st.) koju smo ranije posjetili te sarkofag s relikvijama sv. Lorencina. Zvonik župne crkve sv. Feliksa i Fortunata obnovljen je 1659. godine.



Napravili smo krug oko župne crkve u smjeru kazaljke na satu. Uz crkvu se, s južne strane, nalazi zelena površina s klupicama, Giardin (vrt). Ovo uzvišeno mjesto je bio voćnjak osnovne škole i sa školom je bio povezan malim mostom.



Zelenu površinu smo napustili tako što smo se spustili niz stepenice i izašli kroz kamena vrata na ulicu Dobrana Giordana blizu spomenika žrtava Drugog svjetskog rata.



Nastavili smo ulicom prema jugu i ubrzo stigli do središnjeg trga, Piasa Xota L Morer (Placa ispod murve), na kojem se nalazi stablo murve.



Oko središnjeg trga se nalazi povijesna jezgra Šišana koju krase arhitektonski elementi iz razdoblja između 14. i 16. stoljeća. S trga smo krenuli prema istoku, a nakon pedesetak metara smo skrenuli ulicom prema jugu.



Ulicu smo pratili sve do raskršća s ulicom Tromba Giuseppe (cesta Ž5134 – Šikići/Pula-Šišan) te skrenuli lijevo. Ubrzo smo stigli do raskršća te smo nastavili ravno istom ulicom (cesta Ž5119 - Prodol-Pula). Nakon nekoliko metara na raskršću smo opet nastavili ravno istom ulicom (cesta L50183 – Šišan-Grabrovići).



Nakon 1,3 kilometara skrenuli smo lijevo na makadamsku cestu.



Stotinjak metara od raskršća, na račvanju cesta, skrenuli smo lijevo te prvom prilikom skrenuli desno na šumski put s kojim smo došli do Lako San Lorensi (lokva Sveti Lovrenc). Nakon kraćeg odmora uz lokvu, vratili smo se nazad do asfaltirane ceste (L50183) i nastavili dalje prema istoku.



Nekoliko stotina metara nam je trebalo do zaseoka Grabrovići i do račvanja na kojem asfaltirana cesta nastavlja ravno, a makadamska cesta skreće lijevo. Na račvanju se nalazi skulptura Monte Madonna djelo akademskog kipara Tomislava Hodaka. Skulptura je svečano otkrivena 23. prosinca 2017. godine.



Skulptura "prikazuje" šišansku legendu koja govori da je u dubokoj jami usred brda živio strašni zmaj. Šišanci su svakog mjeseca ždrijebom birali djevojku te je nudili zmaju za žrtvu. Jedna je mlada djevojka trebala biti odvedena zmaju, a dan prije je njen otac s tugom u srcu otišao jod kuće i lutao oko brda smišljajući način da ne prepusti svoju kćer zmaju. Dok je shrvan lutao šumom, presrela ga je djevojka božanstvene ljepote, glave okrunjene zlatnim vijencem, bijele haljine poput snijega, prepuna nježnosti. Tješila je tužnog oca i otkrila mu način kako da konačno pripitomi i ubije zmaja. Ta djevojka je bila Bogorodica, Svetica. Otud i ime brda jugoistočno od Šišana - Monte della Madonna ili Svetica. Iste je noći otac, oboružan hrabrošću, ušao u jamu te potpomognut tajanstvenim vračarijama svezao zmaja, koji je iznenada postao pitom kao janje, i odveo ga u selo. Djeca su ga zajahala, ganuta gomila je zapljeskala, a sretan mu je otac, na radost i veselje svih prisutnih, probio srce i time naznačio kraj stoljetnom teroru. Moguće je da su mještani na brdu Svetica pronašli fosile tiranosaurusa koje mještani nisu mogli objasniti. U srednjem vijeku brdo je bilo mjesto štovanja. Najstariji poznati zapis o procesiji do nekadašnje crkve Blažene Djevice Marije je iz 1690. godine kada je biskup Eleonor Pagallo zapisao procesije mještana Vodnjana i Galižane.



Nastavili smo asfaltiranom cestom i ubrzo stigli do glavne kapije bivšeg vojnog kompleksa Svetica (Monte Madonna). Izgradnja vojnog kompleksa je započela vojska Austro-Ugarske Monarhije 1902. godine. Glavna funkcija ovog vojnog objekta je bila zaštita Kvarnerskog zaljeva, pa se naziva i "čuvarica Kvarnera", te glavne ratne luke Pula. Nakon Prvog svjetskog rata (1918. g.) kompleks je koristila talijanska vojska, kratko vrijeme tijekom Drugog svjetskog rata njemačka vojska, nakon Drugog svjetskog rata jugoslavenska i na kraju, tijekom devedesetih godina 20-tog stoljeća hrvatska vojska koja ju je konačno napustila te kompleks gubi vojnu namjenu.



Ušli smo kroz glavnu kapiju. S lijeve strane je zgrada u kojoj se nalazila vojska, malo dalje, s desne strane, je objekt s ovalnim krovom koji je služilo kao skladište.



Nastavili smo dalje šumskom cestom, prošli pored bunkera (uz desni rub ceste) i nakon nekoliko desetaka metara stigli do zatvorene kapije. Kapiju smo obišli s desne strane gdje se nalazi prolaz kroz ogradu za pješake.



Nešto manje od 300 metara od kapije skrenuli smo lijevo na cestu koja je zarasla vegetacijom. Cesta nas je dovela do kamenog objekta, s razbijenim drvenim vratima, koji je nekada bio skladište.



Vratili smo se nazad na šumsku cestu i nastavili dalje prema istoku. Došli smo do raskršća pored kojeg se s lijeve strane nalazi bunker.



Na raskršću smo nastavili ravno, uzbrdo, i nakon 150 metara stigli do mjesta gdje je za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije stajao jedan od topova. Danas je vidljivo postolje topa i dva spremišta za municiju koja se nalaze s lijeve i desne strane postolja.



S druge strane ceste, tridesetak metara u šumi, nalazi se objekt u kojem se nekada nalazila komunikacijska oprema.



Malo dalje od postolja topa nalazi se uski ulaz u podzemnu bazu koju je u tajnosti izgradila Jugoslavenska narodna armija (JNA) 50-tih i 60-tih godina 20. stoljeća, za vrijeme Hladnog rata.



U objektu se nalazila spavaonica za 24 vojnika, reflektorska stanica koja je pokrivala pola Kvarnerskog zaljeva, četiri topničke bitnice, računalno komandni odjel, ambulantu, komandni bunker i osmatračnica na 20 metara visine do koje vode uske spiralne stepenice.



Nekoliko metara sjevernije od ulaza nalazi se identično postolje topa s istim spremištima za municiju.



Dalje smo nastavili uz desni rub ulaza u podzemnu bazu te stigli na vrh brda Svetica. Nadmorska visina iznosi 88 metara, a podzemna baza se nalazi 30 metara ispod površine. Čovjek je Sveticu koristio kao osmatračnicu od prapovijesti kada se na brdu nalazila gradina.



Pažljivo smo se spustili putem koji je na tom mjestu strm te primijetili da je vrh ustvari dobro skriven bunker.



Nastavili smo dalje i došli do željezne konstrukcije koja služi kao vidikovac. Konstrukcija je podignuta na betonskom kružnom postolju na kojem se naklada nalazio top.



Popeli smo se na željeznu konstrukciju s koje se pruža pogled prema rtu Crna punta (na sjeveroistoku), preko otoka Cresa, Lošinja i Unija pa sve do rta Marlera (na jugu).



Nastavili smo se dalje spuštati putem, a na kraju i stepeništem te stigli do očišćenog platoa na kojem se nalaze četiri topničke bitnice izgrađene za vrijeme JNA.



Dalje smo krenuli šumskim putem koji se nalazi na sjeveroistočnom kutu platoa.



Ubrzo smo stigli do dijela puta kojeg, uz lijevi rub, prati jedna tračnica. Na tom dijelu smo prošli pored bunkera.



Malo dalje nailazimo na cijelu prugu koja na tom dijelu skreće lijevo i ulazi u podzemnu vojnu bazu. Na samom zavoju se nalazi mali vagon.



Nastavili smo dalje šumskim putem sve do još jednog bunkera koji se nalazi, s borovima, na brdu koji polako erodira.



Vratili smo se na plato i napustili ga šumskom cestom koja vodi prema jugozapadu, potom laganim dugim zavojem skreće prema sjeverozapadu.



Na izlazu s platoa nas je pozdravio Ruzinavi (metalna skulptura).



150 metara od platoa smo nakratko napustili šumsku cestu, skrenuli desno, uzbrdo, u šumu do obližnjeg bunkera.



Vratili smo se nazad na šumsku cestu i nakon osamdesetak metara stigli do raskršća na kojem smo već bili, pored kojeg se nalazi bunker.



Nakon izleta sam razmišljao da li je šišanski zmaj i njegova jama samo legenda? Da li je JNA prilikom izgradnje podzemne vojne baze iskoristila jamu u kojoj je živio zmaj?



Karta s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 4,90 km.


- 19:26 - Komentari (44) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< ožujak, 2021 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Svibanj 2021 (1)
Travanj 2021 (4)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (4)
Siječanj 2021 (4)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (5)
Listopad 2020 (4)
Rujan 2020 (4)
Kolovoz 2020 (5)
Srpanj 2020 (4)
Lipanj 2020 (5)
Svibanj 2020 (4)
Travanj 2020 (4)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (5)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (4)
Travanj 2019 (5)
Ožujak 2019 (4)
Veljača 2019 (4)
Siječanj 2019 (5)
Prosinac 2018 (4)
Studeni 2018 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Karta s lokacijama i rednim brojevima izleta

E-mail

Popis izleta