Viatrix
28.09.2020., ponedjeljak
Špilja Mramornica – dragulj među istarskim špiljama
Na cesti Ž5070, koja povezuje cestu D200 (blizu Buja) i cestu D301 (blizu Bužinija, Novigrad) i oko jednog kilometara južno od naselja Brtonigle, nalazi se raskršće s cestom koja vodi u Stanciju Drušković.
 Nekih petstotinjak metara od raskršća s cestom Ž5070, oko 150 metara prije Stancije Drušković, nalazi se raskršće s makadamskom cestom koja nakon tristotinjak metara stiže do parkirališta špilje Mramornice.  Špilja Mramornica se spominje 1770. godine kada ju je opisao putopisac Alberto Fortis (Padova, 9. ili 10. studenog 1741. - Bologna, 21. listopada 1803.).  Spustili smo se gotovo okomitim stubama i ušli u jednu od najvećih špiljskih dvorana u Istri dužine 93 metara i širine 51 metara.  Dubina špilje na ulazu iznosi 10 metara, dok je najveća dubina 20 metara. Temperatura u špilji je stalna i iznosi 14° C.  Dvoranu smo obišli uređenom stazom dužine oko dvjesto metara u obliku osmice, te smo vidijeli da je bogata špiljskim ukrasima kao što su raznobojne sige od bijele pa sve do crvene boje (stalaktiti) i stalagmitima visokim i do 13 metara.  Zanimljivo je da špilja obiluje heliktitima. Heliktiti nastaju u vapnenačkim špiljama, a počinju rasti kao sitni stalaktiti te se formiraju u vijugave ili pravokutne oblike koji nekada djeluju suprotno od gravitacije, tj. rastu u svim smjerovima.  Špilja je bila naseljena u prapovijesti i u njoj se nalaze prapovijesni grobovi.  Na jednom stalagmitu se nalazi kolekcija "grafita" od kojih je najstariji iz 1775. godine.  Na najdubljem dijelu špilje se nalazi kanal uz kojeg se vežu pučke priče da izlazi u more u neselje Karigador koje je udaljeno gotovo pet kilometara zračne linije.  Nakon svega viđenog špilja Mramornica je pravi dragulj među istarskim špiljama.  Karta s lokacijom špilje Mramornice.  |
