Viatrix

Iz Buja cesta Ž5008 nakon osam kilometara ulazi u Grožnjan te nastavlja i nakon četiri kilometara dolazi do ceste Ž5209 (vrh Lima, D75 – Kaštel, D510) pored Ponte Portona. Ako se prolazi tom cestom svakako vrijedi posjetiti naselje Grožnjan (142 stanovnika – 2021. g.) koji je i sjedište istoimene općine (656 stanovnika – 2021. g.), a prema legendi su ga izgradili divovi. Pretpostavlja se da talijanski naziv Grisignana potječe od antičkog naziva Graeciana ili latinskog izraza grisium (krševito brdo) iako je naselje na laporastom terenu (grisia ili grizia je naziv za kameno brdo). Pretpostavlja se da je na pretpovijesnim gradinskim ostacima Bizant izgradio manju utvrdu za zaštitu okolnih naselja u kojima su se tijekom 7. i 8. stoljeća naselili slaveni. Grožnjan se u pisanim izvorima prvi put spominje u već više puta spomenutoj darovnici markgrofa Urlicha II. iz 1102. godine u kojoj ga zajedno s više lokacija u Istri poklanja Akvilejskom patrijarhatu. Pod vlašću Mlečana je od 1358. godine pa sve do propasti Mletačke Republike 1797. godine. Gradske zidine su tijekom 14. stoljeća dva puta obnavljane zbog strateške važnosti. U to vrijeme je bio sjedište seoske odnosno pazenatičke (paezanatico) kapetanije mletačke Istre. Kapetanija je krajem 14. stoljeća preseljena u kaštel Rašpor da bi potom jedinstveno zapovjedništvo bilo u Svetom Lovreču Pazenatičkom. Grožnjan je spaljen početkom 17. stoljeća u Uskočkom ratu te je u isto vrijeme epidemija kuge desetkovala njegovo stanovništvo. Propadanje naselja je nastavljeno i za vrijeme francuske i austrijske uprave, jer je bio udaljen od glavnih prometnih pravaca. Vjerojatno je to razlog što je sačuvao izgled obrtničkoga i trgovačkog grada s početka 17. stoljeća.



Auto smo parkirali na parkiralištu sjeverno od starog dijela naselja.



Pored parkirališta se nalazi spomenik borcima i žrtvama fašizma te betonska korita sa slavinom.



U starogradsku jezgru omeđenu zidinama koje su izgrađene od 13. do 15. stoljeća ušli smo na mjestu gdje su se nekada nalazila sjeverozapadna gradska vrata. Tu se nalazi informativna ploča s planom starog dijela Grožnjana i navedenim kulturno-povijesnim znamenitostima.



Nastavili smo dalje i došli do Trga Josipa Broza Tita s kojeg se pruža lijep pogled na okolnu dolinu.



Na trgu se nalazi bista hrvatskog kipara i slikara Aleksandra Rukavine (Zagreb, 2. ožujka 1934. – Sežana, 16. rujna 1985.) koji je bio inicijator ideje Grožnjan - Grad umjetnika 1965. godine u tadašnjoj Općini Buje te makete brodova Igora Hajdarhodžića. U Grožnjanu djeluje tridesetak galerija i ateljea "razbacanih" po uličicama starog dijela.



Na sjeveroistočnom kutu trga se nalazi Kaštel ili renesansna podestatova palača iz 1588. godine, koja je kasnije, 1726. godine, preuređena u baroknom stilu. Danas se u palači nalazi koncertna dvorana.



Preko puta se nalazi jednobrodna barokna župna crkva sv. Vida, Modesta i Krešencije. Ime nosi po svecima koji su zajednoi stradali u Dioklecijanovim progonima 304. ili 305. godine. Uz župnu crkvu se nalazi zvonik visok 36 metara koji je građen od 1603. do 1682. godine.



Župna crkva sv. Vida, Modesta i Krešencije je izgrađena 1600. godine na mjestu starije crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije iz 13. stoljeća, a današnji izgled je dobila u razdoblju od 1748. do 1770. godine. U crkvi se nalaze barokne korske klupe iz 1711. godine, ulje na platnu iz 17. stoljeća s prikazom sv. Petra od Alcantare, mramorni kasnobarokni oltari i oltar s moćima svetaca što ih je papa Pio VII. (Cesena, 14. kolovoza 1742. – Rim, 20. kolovoza 1823.) godine 1800. godine posebnom poveljom dodijelio grožnjanskoj crkvi.



Dalje smo nastavili ulicom 1. svibnja i kada smo došli na Trg Ruggera Paladina skrenuli desno.



Ubrzo smo stigli do zgrade Stare kovačnice koja je vjerojatno najstarija kuća u Grožnjanu. Na njenom je nadvratniku uklesana 1466. godina. Zgrada je bila u vlasništvu grada te se iznajmljivala kovačima.



Vratili smo se nazad na Trg Ruggera Paladina i nastavili Ulicom uz zidine prema jugoistoku do Trga glagoljaša.



Nastavili smo Ulicom uz zidine prema sjeveru i nakon nekoliko metara stigli do renesansne kuće Korner pored koje se nalazi još jedna brodska maketa. Kuća Korner je izgrađena 1567. godine na mjestu starije.



Dalje smo nastavili ulicom prema sjeveru i stigli do Trga lođe. Na trgu se nalazi Pisarna koja je izgrađena je 1492. godine, a služila je kao sjedište lokalnih, općinskih bilježnika.



Preko puta je renesansna gradska loža iznad koje je bio fontik (skladište hrane, najčešće žita). Loža se spominje u 14. stoljeću, ali je današnja zgrada iz 1587. godine. U zgradi je bio sud i zatvor, a na prvom je katu bilo skladište gdje su se čuvale gradske mjere i utezi.



Dalje na zapad vodi Ulica Umberta Gorjana. U toj ulici se nalazi barokna palača Spinotti-Morteani iz 1681. godine i zgrada Općine Grožnjan.



Vratili smo se na Trg lođe i iz starog dijela Grožnjana izašli kroz istočna gradska vrata iz 15. stoljeća koja su ukrašena grbovima mletačkih rektora iz 15. i 16. stoljeća.



U blizini gradskih vrata se nalazila "Hosteria", gostionica za vojnike, i...



...preša za masline na kojoj je uklesana 1923. godina.



Nastavili smo prema sjeveru.



Prošli smo pored kolne vage i došli do jednobrodne crkve sv. Kuzme i Damjana.



Crkva sv. Kuzme i Damjana je izgrađena 1554. godine. Crkva ima trijem i preslicu s dva otvora bez zvona. Zidne slike u crkvi je oslikao hrvatski slikar i grafičar Ivan Lovrenčić (Sveti Križ Začretje, 28. prosinca 1917. — Zagreb, 1. siječnja 2003.) 1990. godine.



Nastavili smo dalje i nakon dvadesetak metara, na raskršću, skrenuli desno.



Nakon stotinjak metara smo stigli do ulaza u mjesno groblje Grožnjan i...



...grobljanske crkve sv. Nikole iz 19. stoljeća.



Nekoliko desetaka metara sjevernije se nalazi kapelica sv. Duha koja je izgrađena 1598. godine, a restaurirana 1799.



Blizu kapelice sv. Duha je zanimljiva "kamena garnitura“ koja je postavljena na lijepom vidikovcu.



Vratili smo se nazad cestom do parkirališta gdje smo parkirali auto.



Karta naselja Grožnjan s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 1,50 km.