Viatrix
10.01.2024., srijeda
Konjščina – utvrda bez legende
Na raskršću cesta D24 (Zlatar Bistrica – Ludbreg), D540 (Konjščina - čvor Komin, A4) i Ž2204 (Konjščina - Marija Bistrica) nalazi se naselje Konjščina (910 stanovnika – 2021. g.) koje je u sastavu Krapinsko-zagorske županije i sjedište istoimene općine (3.308 stanovnika – 2021. g.). Naselje je dobilo ime po obližnjoj utvrdi koju smo posjetili u ovom postu.
 Na zapadnom ulazu naselja Konjščina, na cesti D24 (Krapinska cesta), nalazi se raskršće s makadamskom cestom koja nakon dvjestotinjak metara stiže do utvrde Konjščina. Krenuli smo makadamskom cestom prema utvrdi Konjščina do koje smo ubrzo stigli.  Utvrda Konjščina je jedna od najpoznatijih primjera rijetkih ravničarskih utvrda okruženih vodenim opkopima (wasserburg) u Hrvatskoj. U utvrdu se ulazilo mostom koji je premošćivao dva vodena opkopa. Utvrda je kvadratnog tlocrta i na svakoj strani je kula od kojih su tri polukružne, a ulazna četverokutna. Utvrda je zidana kamenim lomljencem s klesanim detaljima te klesanim kamenima po uglovima. Mjestimice je u zid dodavana dobro pečena opeka. Od opeke su bili izvedeni svi svodovi (bačvasti i kupolasti) te svi nadvoji puškarnica, prozora i vrata.  Utvrda se kao Selnica (što joj je stariji naziv) spominje u ispravi kralja Matije Korvina (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.) iz 1477. godine s kojom se dopušta Kristoforu i Ivanu Konjskom podizanje utvrde u današnjoj Konjščini. Selnica se kao župa sa župnom crkvom sv. Nikole spominje 1334. godine u popisu župa Zagrebačke biskupije, a u sljedećem sačuvanom popisu iz 1501. godine se spominje crkva sv. Dominika. To potvrđuje vrijeme nastanka utvrde i njezine graditelje jer je plemićka obitelj Konjski (Konsky) podrijetlom iz okolice naselja Domankuš (Općina Rovišće, Bjelovarsko-bilogorska županija) koje je dobio ime po nekadašnjoj crkvi sv. Dominika. Vjerojatno su Konjski svog zaštitnika prenijeli u novi kraj u koji su se preselili pred turskom opasnošću.  Zanimljivo je da utvrda Konjščina jedna od rijetkih uz koju ne vežemo niti jednu legendu, ali su se desile dvije važne bitke. Ona starija je iz 1544. godine. U blizini utvrde Konjščina se Ulam-paša, koji se utaborio na mjestu gdje se potok Selnica ulijeva u rijeku Krapinu, sukobio s hrvatsko-dalmatinsko-slavonskim banom Nikolom Šubićem Zrinskim (Zrin, oko 1508. - Siget, 7. rujna 1566.) i grofom Jurjem Wildensteinom koji su bili prisiljeni spas potražiti u utvrdi. Dok se je druga odigrala tridesetak godina kasnije u vrijeme seljačke bune (noć s 27. na 28. siječnja 1573. – 9. veljače 1573.) kada je seljačka vojska iznenada napala utvrdu Konjščina u koju se zatvorio njezin tadašnji vlasnik Mihael Konjski i bezuspješno ju je opsjedala sve vrijeme bune.  Potres iz 1880. godine je oštetio utvrdu. Oštećena je i tijekom Drugog svjetskog rata, kada je vjerojatno zapaljeno nekadašnje drveno krovište. Otada pa sve do kraja 20. stoljeća, kada je obnovljena, utvrda je bila propuštena zubu vremena.  Pored utvrde teče potok Selnica na čijoj se drugoj strani nalazi naselje Donja Konjščina u kojem je jednobrodna barokna župna crkva sv. Dominika izgrađena 1732. godine.  Nakon što smo prošetali oko utvrde Konjščina sjeli smo uz drveni stol s nadstrešnicom. Pogledao sam utvrdu na kojoj je iznad ulaza zastava Općine Konjščina i prva asocijacija mi je došla da su ovdje nekada jahali Rohanski jahači, ali to je u nekom drugom "vremenu". Možda me asociralo zbog imena i konja na zastavi.  Karta naselja Konjščina s lokacijom utvrde Konjščina.  |
