Viatrix

Cesta L50039 vodi od ceste Ž5014 (D44 u Lupoglavu – Ž5011) do naselja Brgudac. Naselje Brgudac je 2011. godine imalo 14 stanovnika, a administrativno je u sastavu Općine Lanišće. Brgudac se nalazi u predjelu brdovite visoravni Ćićarije na nadmorskoj visini od 747 metara te je ujedno i najviše stalno naseljeno naselje u Istarskoj županiji. Područje Brgudca je u srednjem vijeku pripadalo Akvilejskom patrijarhatu, potom Goričkim grofovima te Mletačkoj Republici pod Rašporskim kapetanatom. Područje je stradalo u turskim upadima, a osobito teško u Uskočkom ratu. U pisanim dokumentima Brgudac se prvi puta spominje 1420. godine kao Bergodaz.



Brgudac je u Drugom svjetskom ratu bio glavni punkt partizanskog pokreta na području Istre. 10. prosinca 1943. godine održalo se savjetovanje Komunističke partije Hrvatske (KPH) o Istri. Zbog važnosti naselja u Narodnoj oslobodilačkoj borbi (NOB) 1944. godine dva puta je stradao (14. travnja i 6. lipnja). Naselje nosi naziv Spomen selo Brgudac i na njegovom se području nalazi više spomenika i spomen ploča posvećenih NOB-u (Spomenik palim borcima za slobodu, Spomen ploča na mjestu osnivanja prvog Narodnooslobodilačkog odbora (NOO) 1942. godine, Spomenik formiranja 4. partizanske istarske (kraške) čete, Spomen ploča partizanskim kuririma, Spomen dom prvog partijskog savjetovanja za Istru, Spomen ploča o početku škole na materinjem hrvatskom jeziku, Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora u NOB-u, Spomenik žrtvama poginulim od bombardiranja i Spomen ploča žrtvama koje su zvjerski streljane).



Auto smo parkirali na travnatom parkiralištu na ulazu u naselje Brgudac pored Spomenika palim borcima za slobodu.



Asfaltiranom cestom smo krenuli prema istoku. Ubrzo smo stigli do raskršća na kojem smo nastavili ravno.



Nakon stotinjak metara stigli smo do raskršća s makadamskom cestom koja vodi prema sjeveru i na kojoj se nalazi Spomen ploča žrtvama koje su zvjerski streljane. Spomenik je udaljen dvadesetak metara od asfaltirane ceste.



Nastavili smo dalje asfaltiranom cestom te smo nakon šezdesetak metara stigli do slavine s pitkom vodom pored koje se nalazi telefonska govornica koja više nije u funkciji i Spomenik žrtvama poginulim od bombardiranja.



Malo dalje, asfaltirana cesta skreće prema jugoistoku te prolazi pored Spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora u NOB-u i Spomen doma prvog partijskog savjetovanja za Istru na kojem se nalazi Spomen ploča o početku škole na materinjem hrvatskom jeziku. U ovoj zgradi je organizirana prva pučka škola na hrvatskom jeziku, na istarskom poluotoku, između dva svjetska rata, kada je Istra bila dio Kraljevine Italije.



Malo dalje od Spomen doma prvog partijskog savjetovanja za Istru, s lijeve strane ceste, nalazi se staza koja vodi do mjesnog groblja.



Na groblju se nalazi crkva sv. Blaža (negdje se spominje i kao crkva sv. Luke Evanđeliste) s 11 metara visokim zvonikom s jednim zvonom koje datira iz 14. stoljeća, a rad je majstora Luke iz Venecije.



Crkva sv. Blaža se prvi put spominje 1580. godine, ali današnji oblik dobiva u 18. stoljeću. U crkvi se nalazi oltar s reljefom sv. Luke Evanđelista, sv Blaža i još jednog nepoznatog sveca. Iznad oltara se nalazi medaljon s Blaženom Djevicom Marijom iz trsatskog svetišta. U župnoj crkvi sv. Kancija, Kancijana i Kancijanile u Lanišću se čuvaju kipovi sv. Luke Evanđeliste i sv. Blaža i još jedne svetice (neprepoznatljivo zbog dotrajalosti kipa) te knjiga misala štampana gotikom, grafike križnog puta i barokni svijećnjaci. Svi su se ti predmeti nalazili u crkvi sv. Blaža u Brgudcu.



Vratili smo se na asfaltiranu cestu, nastavili dalje i ubrzo stigli do objekta u kojem se nalazi vodosprema i na kojem je Spomen ploča partizanskim kuririma.



Pored vodospreme je raskršće na kojem smo nastavili ravno na šumsku cestu.



Šumsku cestu smo napustili nakon jednog kilometra tako što smo skrenuli lijevo na Konjsku stazu koja vodi prema Koritima.



Na početku Konjske staze uspon je strm, ali poslije postaje sve blaži. Cijela staza je dobro markirana te vodi kroz gustu šumu graba, hrasta i poneke smreke. Staza završava na šumskoj cesti (koja obilazno povezuje Brgudac i Korita) blizu izvorišta Korita.



Na šumskoj cesti smo skrenuli desno te ubrzo skrenuli lijevo na šumski put.



Šumskim putem smo stigli do planinarske kuće Korita.



Nastavili smo dalje šumskim putem, izašli na čistinu te skrenuli lijevo na stazu koja vodi preko pješčenjaka. Stazom smo stigli do izvorišta Korita.



Izvor pitke vode se prelijeva u deset masivnih drvenih korita koji su imali važnu ulogu za lokalno stanovništvo kao i za napajanje stoke. Pored drvene konstrukcije se nalazi uređeno odmorište s poučnim tablama.



Nakon kraćeg odmora, dalje smo krenuli strmim usponom, Borisovim putem, prema Brajkovom vrhu (Brajkova stijena). Tako da smo u nekoliko minuta savladali visinsku razliku između osamdeset i devedeset metara.



S Brajkovog vrha (1092 mnv) se pruža prekrasan pogled prema vrhovima Velikom Planiku (najviši vrh Ćićarije 1272 mnv) i Vojku (najviši vrh Učke 1396 mnv).



Nastavili smo dalje Borisovim putem kojeg smo napustili nakon nekoliko minuta. Skrenuli smo desno na strmu stazu koja vodi, nizbrdo, prema planinarskoj kući Korita.



Kada smo se spustili u podnožje, ponovno smo stazom koja prolazi preko pješčenjaka došli do izvorišta Korita.



Od izvorišta smo se spustili do obližnje lokve koju smo obišli obrnuto od kazaljke na satu.



Vratili smo se nazad prema izvorištu. Prije nego što smo došli do izvorišta skrenuli smo lijevo na Kozju stazu.



Kozja staza je nešto strmija od Konjske staze i također prolazi kroz gustu šumu graba, hrasta i poneke smreke. Na nekoliko mjesta smo se spuštali kamenim stepenicama.



Kozjom cestom smo došli do šumske ceste tristotinjak metara od naselja Brgudac.



Skrenuli smo desno na šumsku cestu te prije objekta vodospreme skrenuli lijevo i došli do Spomenika formiranja 4. partizanske istarske (kraške) čete.



Od spomenika smo dalje nastavili asfaltiranom cesto prema jugu. Cesta prolazi pored Spomen ploče na mjestu osnivanja prvog NOO 1942. godine. Na slijedećem raskršću smo skrenuli lijevo te došli na travnato parkiralište.



Karta s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 6,12 km.