Viatrix

10.03.2020., utorak

Od ponora do krova i nazad

Pazinska jama je ponor rijeke Pazinčice i nalazi se petstotinjak metara zapadno od centra naselja Pazin. Nastala je djelovanjem prirodnih sila na kraški teren, na granici sive i crvene Istre. Otvor ponora se nalazi ispod 198 metara visoke litice. Istraživanja su dokazala da vode rijeke Pazinčice, nakon ponora, izviru u dolini rijeke Raše i uvali Blaz.



Prema legendi, u davna vremena kada su na istarskom poluotoku, uz ljude, živjeli i divovi, na sjeveru poluotoka su se nalazila velika jezera i močvare, a na jugu nije bilo ni potoka ni izvora. Tada su ljudi zamolili diva Bana Dragonju da im pomogne. Div Dragonja je upregnuo ogromne volove za plug i zaorao od jezera prema moru. Rijeku koja je nastala prvom brazdom je nazvao po sebi, rijeka Dragonja. Drugi dan je izorao drugu brazdu u kojoj je nastala rijeka koju je nazvao po njegovoj ženi Mirni (rijeka Mirna). Kada je zaorao treću brazdu i došao do pazinskog kaštela, s prozora ga je počela zadirkivati žena pazinskog kapetana da ore plitko i da mu je brazda kriva. Ban Dragonja se uvrijedio, te je volove potjerao nazad. Nedovršenom brazdom je dolazila voda i potapala pazinsku kotlinu. Stanovnici Pazina su zapomagali, plakali i molili Bana Dragonju da ih spasi. Dragonja im se smilovao i lupio je nogom u zemlju točno ispod litice gdje se nalazi kaštel. Uz strašnu buku otvorila se jama i "progutala" svu vodu. Tako da je umjesto treće rijeke koja je trebala teći do mora, nastala rijeka Pazinčica kojoj se "gubi trag" u Pazinskoj jami.



Jules Verne je u romanu Mathias Sandorf poveo svoje junake u Pazinsku jamu.



Pored Pazinske jame nalazi se istoimeni pješački most koji premošćuje rijeku Pazinčicu i pruža lijep pogled na jamu. Od pješačkog mosta Pazinska jama krenuli smo na istok Valvasorovom ulicom i nakon stotinjak metara stigli do Pazinskog kaštela.



Pazinski kaštel je najveća utvrda u Istri i jedna od najbolje sačuvanih. Kaštel se prvi put spominje 983. godine u darovnici u kojoj ga car Oton II poklanja porečkim biskupima. Od 996. do 1060. godine kaštel je u vlasništvu akvilejskih patrijarha. 1060. godine se opet vraća u vlasništvo porečkih biskupa koji su ga 1175. godine ustupili njemačkom plemiću Menhardu od Schwarzenburga koji je bio gospodar srednje Istre, te je osnovao Pazinsku grofoviju. Njegovi nasljednici su bili vlasnici Pazinskog kaštela sve do 1374. godine kada prelazi u ruke obitelji Habsburg. 1510. godine, kaštel osvajaju Mlečani. 1533. godine ga je kupio Alessio Mosconi, dok je od 17. stoljeća pa sve do 1945. godine bio u vlasništvu obitelji Montecuccoli iz Modene.



Pazinski kaštel je više puta nadograđivan, te današnji izgled dobio između 1537. i 1548. godine kada je izgrađeno sjeverozapadno krilo i četvrtasta kula obložena klesanim kamenim pločama. U 19. stoljeću je snižena četvrtasta kula i zasut opkop oko kaštela. Danas se u kaštelu nalazi Etnografski muzej Istre i Muzej Grada Pazina.



Uz Pazinsku jamu i Pazinski kaštel se veže legenda o mladom raškom pastiru. Pastir je čuvao ovce vlasnika kaštela, te je u trenutku nepažnje jedna ovca upala u jamu. On o tom događaju nije nikome ništa rekao. Kada je nakon nekog vremena došao u posjet obitelji, otac mu je pokazao mrtvu ovcu koju je izbacio izvor Sveti Antun u dolini rijeke Raše. Pastir i njegov otac su se dogovorili da svako toliko baci jednu ovcu u ponor i da će ju na izvoru dočekati otac. To je trajalo neko vrijeme sve dok jednog dana otac nije dočekao mrtvo tijelo sina. Vlasnik kaštela ga je otkrio i bacio u jamu.



Od kaštela smo krenuli na jug, ulicom Julesa Vernea. Ubrzo smo skrenuli desno na parking s kojeg se pruža lijep pogled na Pazinsku jamu i Pazinski kaštel.



Vratili smo se nazad na ulicu Julesa Vernea i nastavili prema jugu. Kada smo stigli na Hrvatski trg skrenuli smo lijevo na ulicu Vladimira Nazora s kojom smo došli do Trga hodočasnika na kojem se nalazi Franjevački samostan.



Franjevački samostan u Pazinu je utemeljen bulom pape Siksta IV u 15. stoljeću. U sklopu samostana se nalazi crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije koja je izgrađena u 15. stoljeću u kasnogotičkom stilu. U 18. stoljeću je crkva barokirizirana, te je podignut zvonik. Knjižnica u samostanu je najstarija sačuvana knjižnica u Istarskoj županiji.



Od Trga hodočasnika smo se spustili Franjevačkim stubama na Stari trg. Dalje smo nastavili prema istoku ulicom Velog Jože, te nastavili prolazom Vincenta od Kastva i došli do zvonika župne crkve sv. Nikole visokog 45 metara. Zvonik je udaljen od crkve desetak metara.



Župna crkva sv. Nikole se spominje 1266. godine. 1441. godine crkva je pregrađena, te je dobila izduženi kasnogotički prezbiterij presvođen zvjezdastim svodom, kojeg ga je oslikao slikar iz kruga Jakoba Suntera (Leonard iz Brixena) 1470. godine. 1659. godine, crkvi su dodane bočne kapele, te su u baroknoj rekonstrukciji 1765. godine spojene u bočne brodove, tj. crkva je postala trobrodna.



Od župne crkve smo krenuli na sjever, prema groblju. Prije groblja smo skrenuli desno, te preko parkinga došli na ulicu Ospizio Mosconi.



Skrenuli smo lijevo, te smo uz groblje došli do puteljka koji prolazi između vrtova.



Na puteljku smo išli ravno, ali smo ustanovili da ne vodi nikamo, te smo se vratili nazad (do početka puteljka) i skrenuli desno, nizbrdo. Puteljkom smo se spustili do makadamske ceste, na kojoj smo skrenuli desno.



Nakon stotinjak metara smo stigli na raskršće makadamskih putova na kojem smo skrenuli lijevo, na Rimski put.



Oko sto metara od raskršća, na desnoj strani, nalazi se puteljak na koji smo skrenuli...



...i ubrzo stigli do Pazinskog krova.



Pazinski krov je slap na rijeci Pazinčici, koji s tri metara visine pada u jezerce iz kojega rijeka nastavlja prema svom ponoru u Pazinskoj jami.



Od Pazinskog krova smo nastavili nizvodno uz rijeku Pazinčicu, pješačkom stazom 711.



Stazom smo se udaljili od rijeke i došli do Rimskog puta, koji je nekada bio glavna prometnica koja je vodila do kaštela.



Na Rimskom putu smo skrenuli desno. Put se uspinje sve do ulice Prilaz Kaštelu, na kojoj smo opet skrenuli desno. prošli uz Pazinski kaštel i na kraju došli do pješačkog mosta Pazinska jama gdje smo i započeli šetnju.



Karta s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 2,61 km.


- 21:10 - Komentari (24) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< ožujak, 2020 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Studeni 2020 (5)
Listopad 2020 (4)
Rujan 2020 (4)
Kolovoz 2020 (5)
Srpanj 2020 (4)
Lipanj 2020 (5)
Svibanj 2020 (4)
Travanj 2020 (4)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (5)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (4)
Travanj 2019 (5)
Ožujak 2019 (4)
Veljača 2019 (4)
Siječanj 2019 (5)
Prosinac 2018 (4)
Studeni 2018 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Karta s lokacijama i rednim brojevima izleta

E-mail

Popis izleta