Rovinjsko Selo – iz sela do kule
Rovinjsko Selo je naselje u sastavu Grada Rovinja i prema popisu stanovnika iz 2021. godine imalo je 1.339 stanovnika. Nalazi se oko tri kilometra sjeveroistočno od naselja Rovinj na cesti D303 koja povezuje Rovinj s čvorom Kanfanar na Istarskom ipsilonu. Rovinjsko Selo su osnovali, u dogovoru s mletačkim i rovinjskim vlastima, izbjeglice iz okolice Zadra koje su bježale pred Osmanlijama 1526. godine. Stara jezgra naselja je sačuvana, a tvore ju stambeno-gospodarski sklopovi sa zidanim šternama (cisternama), a najstarija sačuvana kuća je od obitelji Pongrac iz 1656. godine. Područje oko Rovinjskog Sela je bilo naseljeno i prije, o čemu svjedoče pretpovijesne gradine te nalazi iz rimskog doba i srednjovjekovnog kamenog crkvenog namještaja.
![]() Auto smo parkirali na parkiralištu pored mjesnog groblja i župne crkve sv. Antuna Opata. ![]() Župna crkva sv. Antuna Opata je jednobrodna građevina s bočnom sakristijom i izgrađena je 1595. godine. Na pročelju ima rozetu i preslicu s dva okna u kojem je po jedno zvono. U unutrašnjosti crkve, u pod svetišnog prostora, ugrađen je ulomak ploče oltarne pregrade iz početka 9. stoljeća. ![]() Pored crkve se nalazi mrtvačnica koja je u novije vrijeme proširena. Na vrhu nekadašnjeg pročelja starog dijela je križ ispod kojeg je mrtvačka glava s ovnovim rogovima. ![]() Ulicom Svetog Antuna smo krenuli prema jugu. U ulici se nalazi zanimljivo stablo murve, šupljeg debla. ![]() Ubrzo smo došli do raskršća s Rovinjskom ulicom koju smo prešli i nastavili ulicom Lakuverča prema jugozapadu. Prošli smo pored boćališta i došli do ulice Stjepana Žiže na kojoj smo skrenuli lijevo. ![]() Odmah s lijeve strane je nekadašnji Narodni dom, današnji Dom kulture na kojem se nalaze tri spomen ploče. Spomen na Hrvatsku čitaonicu koja je neko vrijeme djelovala u toj zgradi, na hrvatskog književnika Antu Tentora (Cres, 12. siječnja 1860. - Pula, 10. kolovoza 1910.) koji u romanu "Ljubav na prijevaru" spominje Rovinjsko Selo, Rovinj i zapadnu Istru, te na hrvatskog zapisivača usmene književnosti Stjepana Žiže (Kosinožići kraj Poreča, 29. kolovoza 1851. – Lindar, 8. studenog 1913.) koji je osnovao Hrvatsku čitaonicu u Rovinjskom Selu 1898. godine. Pored Doma kulture je lijepo mali popločeni Trg Matka Laginje. ![]() Od Trga Matka Laginje smo nastavili prema jugozapadu ulicom Župani. ![]() Na slijedećem račvanju smo skrenuli lijevo i kada smo došli do ulice Njive nastavili smo ravno na makadamsku cestu. ![]() Nakon petstotinjak metara, s desne strane, u daljini smo primijetili kažun pored kojeg je gomila kamenja. ![]() Pedesetak metara dalje je raskršće na kojem smo skrenuli lijevo i nakon dvjestotinjak metara stigli do jednobrodne crkve Blažene Djevice Marije od Snijega. ![]() Crkva Blažene Djevice Marije od Snijega je izgrađena u 15. stoljeću. Crkva ima preslicu s jednim zvonom i izbočenu polukružnu apsidu. U unutrašnjosti crkve ima tragova dva sloja fresaka. ![]() Vratili smo se nazad do raskršća te nastavili dalje makadamskom cestom prema jugozapadu. ![]() Nakon tristotinjak metara smo stigli do račvanja na kojem smo skrenuli desno, a biciklistička staza 202 nastavlja lijevo. ![]() Ubrzo dolazimo do dijela ceste gdje je lijepo uređeni suhozid i možda ostataka neke stare prometnice. Nakon završetka suhozida smo došli do raskršća na kojem smo skrenuli lijevo. ![]() Četiristotinjak metara dalje, s lijeve strane ceste, nalazi se Branićeva lokva i... ![]() ...nakon slijedećih četiristotinjak metara smo stigli do raskršća na kojem smo skrenuli lijevo. ![]() Nastavili smo dalje cestom koja prolazi maslinicima omeđenim suhozidima i nakon četiristotinjak metara stigli do crkve sv. Cecilije. ![]() Crkva sv. Cecilije je iz 11. stoljeća. Krovište crkve je urušeno, a interijer uništen. Sačuvani su vanjski zidovi po kojima možemo vidjeti da se radi o jednobrodnoj građevini pravokutnog tlocrta bez apside. Prilikom čišćenja su otkriveni ostatci nepravilne polukružne apside koja je srušena prije gradnje ravnog začelja. Zidovi su s vanjske strane raščlanjeni plitkim lezenama. Crkva je imala kameno popločenje i građena je u nekoliko navrata. ![]() Četiristotinjak metara dalje od crkve sv. Cecilije napustili smo makadamsku cestu tako što smo skrenuli lijevo na stazu koja vodi prema kuli Turnini koju smo posjetili prije četiri godine u postu Kula Turnina – ponovno otkrivena zaštitnica Rovinja. Dok smo se približavali cestom prema kuli, više puta smo je uočili u daljini. ![]() Prije nego što smo došli do čistine na kojoj se nalazi kula Turnina primijetili smo ostatke suhozidne nastambe pored koje je betonsko pojilište novijeg datuma. ![]() Izašli smo na čistinu, prošli pored velikog hrasta crnike (Quercus ilex) te došli do kule Turnine i primijetili da je u međuvremenu restauracijski nadograđena. (Više o kuli Trunini možete pročitati u prije spomenutom postu.) ![]() Nakon obilaska kule, kraćeg odmora i… ![]() …uživanja u pogledu prema Rovinju, iako je bila sumaglica,... ![]() ...krenuli smo se spustiti s brda Turnina (106 mnv) istim putem, ali na sjeveroistočnom kraju čistine smo primijetili novo probijenu makadamsku cestu. ![]() Odlučili smo se spustiti nizbrdo tom cestom koja na početku prolazi paralelno sa suhozidom koji je možda ostatak prapovijesne gradine. ![]() Nakon četiristotinjak metara smo došli do raskršća na kojem smo skrenuli lijevo. ![]() Sedamstotinjak metara dalje smo skrenuli lijevo na makadamsku cestu koja prolazi uz veliki vinograd i nakon šestotinjak metara smo opet skrenuli lijevo. ![]() Pedesetak metara dalje u sklopu stambenog objekta novijeg datuma nalazi se ruševna jednobrodna crkva Blažene Djevice Marije od Turnine iz 14. stoljeća, obnovljena 1772. i restaurirana 1863. godine. ![]() Krenuli smo nazad prema naselju Rovinjsko Selo glavnom makadamskom cestom, prošli smo opet pored crkve sv. Cecilije. ![]() Pored suhozida i maslinika smo primijetili betonsko pojilište s vodom pokrivenom žabokrečinom. ![]() Nakon nešto više od četiri kilometra smo ušli u naselje Rovinjsko Selo ulicom Župani koju smo brzo napustili tako što smo skrenuli desno u ulicu Njive s kojom smo došli do središnje cisterne iz 1895. godine. ![]() Nastavili smo dalje ulicom Njive i ubrzo stigni na raskršće s ulicom Stjepana Žiže na kojoj smo skrenuli lijevo. ![]() Nakon osamdesetak metara smo stigli do platoa s cedrom (Cedrus), skupinom čempresa (Cupressus sempervirens) i jednim crnim orahom (Juglans nigra) te dva spomenika žrtvama fašizma. ![]() Spustili smo se uskim krakom ulice Lakuverča pored rukometnog igrališta. Na raskršću smo skrenuli lijevo, zatim desno i došli do Rovinjske ulice koju smo opet prošli i došli u ulicu Svetog Antuna ispred župne crkve sv. Antuna Opata gdje smo završili izlet. ![]() Karta s posjećenim lokacijama. ![]() Dužina rute 11,7 km. ![]() |
< | listopad, 2023 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | ||||||
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv