Viatrix

Na cesti D44 (čvor Nova Vas, A9 - čvor Lupoglav, A8), osamstotinjak metara zapadno od raskršća s cestom L50034 koja vodi u Roč i Gornju Nuglu, nalazi se raskršće s cestom L50038 koja prolazi kroz Hum. Na samom raskršću se nalazi početak Aleje glagoljaša, spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu postavljeno na cesti L50034 sve do Huma u dužini od oko sedam kilometara. Aleja je podignuta kao poseban projekt Čakavskoga sabora u razdoblju od 1977. do 1985. godine. Idejni autor joj je Josip Bratulić, filolog i akademik (Sv. Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), dok je autor skulptura Želimir Janeš, kipar i medaljer (Sisak, 12. prosinca 1916. - Zagreb, 23. siječnja 1996.). Sastoji se od 11 pojedinačnih spomen-obilježja, od kojih je deset od kamena, a samo su Gradska vrata u Humu izrađena od bakra.



Na samom raskršću ceste D44 i ceste L50038 nalazi se prvo spomen-obilježje Stup Čakavskog sabora koje je otkriveno 1977. godine te ima oblik glagoljičnog slova S. U staroslavenskoj azbuci slovo S se naziva “Slovo”. Riječ slovo označava više pojmova: um, razum, razlog, riječ, logos, počelo itd.



Dalje smo nastavili cestom L50038 prema jugu i nakon 1,4 kilometara ušli u naselje Forčići (22 stanovnika – 2011. g.).



U naselju Forčići se nalazi drugo spomen-obilježje Stol Ćirila i Metodija koje je otkriveno 1978. godine kao spomen na solunsku Svetu Braću, misionare Konstantina Ćirila (826./827. – 14. veljače 869.) i Metoda (815. – 6. travnja 885.). Ćiril je sredinom 9. stoljeća sastavio prvo slavensko pismo glagoljicu.



Nastavili smo dalje cestom L50038 i nakon 1,2 kilometara došli do raskršća s cestom koja vodi u zaseok Šavki.



Skrenuli smo lijevo prema zaseoku Šavki i nakon dvadesetak metara, s lijeve strane ceste, primijetili treće spomen-obilježje Sijelo Klimenta Ohridskog. Ovo obilježje je smješteno ispod hrasta i sastavljeno od katedre koja je okružena s osam stolaca te je otkriveno 1978. godine. Kliment Ohridski (oko 840. – Ohrid, 916.) je u drugoj polovini 9. stoljeća na Ohridu ustrojio slavensku crkvenu pokrajinu te osnovao prvo slavensko sveučilište.



Vratili smo se nazad na cestu L50038 i nastavili dalje te nakon sedamstotinjak metara ušli u naselje Brnobići (52 stanovnika – 2011. g.). Naselje se spominje u 14. stoljeću kao Verbovitz.



U naselju Brnobići se nalazi jednobrodna crkva Gospe od Snijega iz 15. stoljeća. Crkva ima preslicu s jednim oknom bez zvona. Na pročelju je uzidan rustični reljef Kristova raspeća s Marijom Magdalenom i likom svećenika (ili sveca). U crkvi je kameni oltar s drvenim gotičkim kipom Blažene Djevice Marije s djetetom s kraja 15. stoljeća.



Ispred crkve se nalazi četvrto spomen-obilježje, Glagoljski lapidarij koji je postavljen 1985. godine kao posljednji. Sadrži jedanaest replika starih glagoljskih spomenika: Plominski ulomak, Kninski ulomak, Valunska ploča, Krčki natpis, Plastovski ulomak, Baščanska ploča, Kamenica za blagoslovljenu vodu iz Mošćenica, Grdoselski ulomak, Kustodija iz Vrha, Senjska ploča i Supetarski ulomak.



Izašli smo iz naselja Brnobići i nakon dvjestotinjak metara stigli do raskršća s cestom za zaseoke Grabri i Podpećina. Na raskršću se nalazi peto spomen-obilježje Klanac hrvatskoga Lucidara koje je otkriveno 1983. godine. Lucidar je srednjovjekovna enciklopedija, a hrvatski Lucidar je preveden u Istri. Zid simbolizira istarski Olimp, planinu Učku, iznad kojeg je kamen koji simbolizira oblak. Po sredini kamenog oblaka uklesane su riječi iz Lucidara: "ZOVET SE ISTRIJA. OLINFOS JE UČKA. IDE POD OBLAKI".



Dvjestotinjak metara dalje, na uzvisini s lijeve strane ceste, s koje se vidi Humska dolina je šesto spomen-obilježje Vidikovac Grgura Ninskog koje je postavljeno 1979. godine. To je veliki kameni blok na kojem su uklesana tri pisma: dvije azbuke - glagoljica i ćirilica te jedna abeceda – latinica. Posvećeno je Grguru Ninskom (?, druga polovica 9. st. – ?, nakon 928.) zbog pogleda u povijest hrvatskih pisama.



Nastavili smo dalje i nakon 750 metara stigli do sedmog spomen-obilježja Uspon Istarskog razvoda posvećenog glagoljskom rukopisu Istarskom razvodu iz 14. stoljeća. To je pravni dokument o razgraničenju teritorija između susjednih komuna u Istri, tj. između posjeda akvilejskog patrijarha, goričko-pazinskog grofa i predstavnika Mletačke Republike. Izvorno je nastao u središnjoj Istri između 1275. i 1395. godine kompilacijom i preradbom na temelju još starijih isprava, a sačuvan je u prijepisu kurzivnom glagoljicom iz 16. stoljeća. Obilježje je otkriveno 1980. godine. Na podnožju su kamena vrata u obliku glagoljičnog slova L, na čijem dovratniku piše glagoljicom: "RAZVOD ISTRIJANSKI". Kroz vrata prolazi put a oko njega je razasuto kamenje u obliku glagoljičnih slova, ispisujući riječi "ISTARSKI RAZVOD". Na vrhu je okrugli kameni stol s pet krugova raznih dimenzija između kojih je ugravirana igra mlin (na više mjesta tijekom naših izleta po Istri smo primijetili kako je igra ugravirana u kamene površine). Oko stola se nalazi pet kamenih blokova koji predstavljaju stolice.



Dvjestotinjak metara dalje, na cesti L50038, nalazi se osmo spomen-obilježje Zid hrvatskih protestanata i heretika koje je postavljeno 1982. godine. Predstavlja kamenu klepsidru s uklesanim imenima hrvatskih protestanata, redom s desne strane: Anton Dalmatin (?, početkom 16. st. - Ljubljana, svibanj 1579.), Mark-Anton Dominis (Markantun de Dominis) (Rab, 1560. - Rim, 8. rujna 1624.), Matija Vlačić Ilirik (Labin, 3. ožujka 1520. – Frankfurt na Majni, 11. ožujka, 1575.), Stipan Konzul Istrijan (Stjepan Konzul Istranin) (Buzet, 1521. - vjerojatno Željezno, Austrija, poslije 1568.), Baldo Lupetina (Labin, 1502. – Venecija, 1556.), Petar Pavao Vergerije [mlađi] (Kopar, 1498 – Tübingen, Njemačka, 4. listopada 1565) i Juraj Križanić (Obrh kraj Ribnika, između 1617. i 1619. – Beč, 12. rujna 1683.). Imena su poredana tako da ih sunce kao na sunčanom satu otkriva i pokriva dok "putuje" nebeskim svodom.



Nastavili smo dalje i nakon petstotinjak metara stigli do raskršća s cestom koja vodi u naselje Benčići. Pored raskršća se nalazi deveto spomen-obilježje Odmorište Žakna Jurja koje je postavljeno 1981. godine u spomen na prvu hrvatsku tiskanu knjigu Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine. U sredini je kameni blok koji predstavlja zatvorenu knjigu, a na njenim je koricama poput naslova uklesan zapis Žakna Jurja (Roč, druga polovina 15. stoljeća – početak 16. stoljeća): "VITA/VITA/ŠTAMPA NAŠA/GORI GRE/1482. S jedne strane kamenog bloka su četiri, a s druge strane tri kamena stolca u obliku slova koja ispisuju ime Žakna Jurja, "ŽAKN JuRI".



Nastavili smo dalje cestom L50038 i nakon 450 metara smo je napustili tako što smo skrenuli desno na cestu koja vodi u naselje Hum.



Ubrzo smo stigli u Hum. Na samom ulazu u naselje nalazi se deseto spomen-obilježje Spomenik otporu i slobodi koje je otkriveno 1979. godine. Sastoji se od tri kamena bloka koji su postavljeni jedan na drugom te predstavljaju velike epohe razvoja civilizacije, tj. stari, srednji i novi vijek.



Kod desetog obilježja smo završili naš put od Roča do Huma. Jedanaesto spomen-obilježje Gradska vrata u Humu, zajedno s naseljem, će bili prikazani u slijedećem postu.
(Bista Žakna Jurja ispred župne crkve sv. Bartola u Roču.)



Karta s lokacijama spomen-obilježja.



Dužina rute 6,71 km.