Viatrix

30.11.2020., ponedjeljak

Ribnik – nizinska vodena utvrda

Cesta D6 povezuje GP Jurovski Brod (granični prijelaz s Republikom Slovenijom) i GP Dvor (granični prijelaz s Bosnom i Hercegovinom). Oko 25 kilometara od Karlovca, u pravcu prema Jurovskom Brodu, nalazi se naselje Ribnik (113 stanovnika – 2011. g.). Ribnik je središte istoimene općine (475 stanovnika – 2011. g.) koja se nalazi u Karlovačkoj županiji. Naselje se prvi put spominje u 13. stoljeću kao feudalni posjed goričkih grofova.



U naselju Ribnik, uz cestu D6, nalaze se spomenik žrtvama iz Drugog svjetskog rata i kip biskupa Jurja Križanića (Obrh kraj Ribnika, između 1617. i 1619. - Beč, 12. rujna 1683.), koji je podignut 2018. godine, pored kojih smo započeli šetnju.



Krenuli smo cestom prema sjeveru i nakon stotinjak metara stigli do starog grada Ribnika.



Stari grad Ribnik izgrađen je krajem 14. stoljeća u vrijeme vladavine knezova Frankopana. Od kraja 16. stoljeća prelazi u ruke obitelji Zrinski. Potom prelazi u posjed graditelju Lujzijanske ceste Filipu Vukasoviću, podmaršalu u austrijskoj vojsci. Još nekoliko puta stari grad mijenja vlasnike da bi ga 1903. godine Općina otkupila od obitelji Hahn. Nakon toga u njemu su bili razni sadržaj (škola, pošta, skladište...).



Stari grad Ribnik je građen na dva kata u obliku nepravilnog kruga, te je rijedak primjer nizinske vodene utvrde (wasserburg). U slučaju opasnosti zatvorilo bi se korito obližnjeg potoka Obrh te bi oko starog grada nastalo jezero.



Kao i veliki broj drugih utvrda, stari grad Ribnik ima svoje legende o tajnim hodnicima, tamnicama, zazidanim otvorima... Prema predajama branič-kula je bila puno viša nego što je to danas, tako da je bila vidljiva iz devet kilometara udaljene Metlike u Sloveniji.



Napravili smo krug oko starog grada, te nastavili dalje cestom prema istoku, u pravcu obližnje kapele presvetog Trojstva.



Kapela presvetog Trojstva je izgrađena 1909. godine na mjestu starije iz 15. ili 16. stoljeća.



Na mjestu gdje se nalazi kapela pruža se lijep pogled na stari grad Ribnik, pošto se kapelica nalazi na brdašcu.



Karta s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 460 m.


- 18:26 - Komentari (32) - Isprintaj - #

23.11.2020., ponedjeljak

Nizvodno potokom Butoniga do slapa Črni puč

Na cesti Pazin – Kršikla, oko tri kilometara od Kršikle, nalazi se naselje Butoniga (74 stanovnika – 2011. g.). Kao i okolna naselja, Butoniga administrativno spada pod Grad Pazin. Kroz naselje teče istoimeni potok koji je jedan od tri glavna pritoka akumulacijskog jezera Butoniga (ostala dva su Dragučki i Račički potok).



Cilj izleta nam je bio nizvodno pratiti potok Butonigu sve do trometarskog slapa Črni puč kojeg smo posjetili i u izletu Grdoselo – potraga za Starim gradom. Izlet smo započeli na parkiralištu na litici pored Velog slapa.



Od parkirališta smo skrenuli lijevo na cestu (Pazin-Kršikla) koja na tom dijelu mostom premošćuje potok Butonigu. Cestu smo pratili još nekih stotinjak metara nakon kojih smo skrenuli lijevo na šumski put koji se strmo spušta u podnožje Velog slapa.



Nakon nekoliko minuta stigli smo do osam metarskog Velog slapa. Zanimljivo je da se može doći i iza slapa te ostati suh, jer se ispod slapa nalazi polušpilja.



Nakon šetnje oko slapa, krenuli smo nizvodno uz potok Butoniga. Pratili smo stazu koja je markirana s crvenom ravnom linijom. Staza više puta prelazi s jedne na drugu obalu potoka. Pošto nema mostova, s jedne obale potoka na drugu se prelazi preko postavljenog kamenja ili preskokom na mjestima gdje je potok uži. Markacije su na nekim dijelovima staze teško uočljive tako da smo više puta bili na suprotnoj obali potoka.



Od Velog slapa staza vodi uz desnu obalu potoka Butoniga, a potom prelazi na lijevu obalu.



Na tom dijelu staza je najudaljenija od potoka i prolazi kroz šumu.



Stazom smo došli do potoka Butonige na mjesto gdje se s lijeve strane ulijeva pritok. Tu smo prešli na desnu obalu potoka (dalje smo često "preskakivali" s jedne obale potoka na drugu).



Nastavili smo nizvodno uživajući u žuboru vode preko kaskada i malih slapova kojih ne manjka sve do našeg cilja, slapa Črni puč.



Nakon petnaestak minuta smo stigli do zanimljivog slapa. Prema nekim izvorima slap nosi naziv Puč Maštelić (nije provjerena informacija; maštel – kaca).



Potom nam je trebalo još petnaest minuta da stignemo do ušća desnog pritoka u potok Butonigu. Ovaj potok izvire u pećini u kojoj smo bili na izletu Od Kršikle do Pećine.



Od ušća desnog pritoka nastavili smo po lijevoj obali potoka Butonige.



Nakon nekoliko minuta hoda stigli smo do dijela staze koja prolazi kroz šumu i udaljava se od potoka (vjerojatno je markirana staza bila na desnoj obali, jer nismo primijetili markacije).



U šumi smo primijetili ostatke od nekoliko građevina,...



...a malo dalje i neke otvore u zemlji koji su mi izgledali kao da se nekada davno iz njih nešto eksploatiralo.



Tu smo prešli na desnu obalu i opet primijetili markaciju.



Nastavili smo dalje nizvodno, te svako toliko prelazili s jedne obale potoka Butoniga na drugu.



Nakon petnaest minuta, visoko na brdu, ugledali smo kaštel Stari grad (Zelengrad) kojeg smo posjetili tijekom izleta Grdoselo – potraga za Starim gradom. Tada smo znali da smo blizu odredišta.



Još nekoliko minuta trebalo nam je da stignemo do slapa Črni puč koji je bio puno "bogatiji" vodom od prethodnog izleta. Za spuštanje nizvodno od Velog slapa do slapa Črni puč nam je trebalo oko sat i trideset minuta.



Karta potoka Butonige od Velog slapa do slapa Črni puč.



Dužina rute 2,53 km.


- 18:54 - Komentari (36) - Isprintaj - #

16.11.2020., ponedjeljak

Od Kršikle do Pećine

Na cesti Ž5046, u pravcu Cerovlja, u istočnom dijelu naselja Pazin nalazi se raskršće s cestom koja vodi do željezničkog kolodvora (desno) i cestom koja vodi za Kršiklu i Grdoselo (lijevo). Od tog raskršća treba pratiti putokaze za Kršiklu koja je udaljena između 10 i 11 kilometara. Kršikla je naselje u sastavu Grada Pazina, a 2011. godine je imala 48 stanovnika. Iako je područje oko Kršikle bilo nastanjeno u antici, naselje se prvi puta spominje u 11. stoljeću kada dolazi pod vlast akvilejskih patrijarha. U 13. stoljeću ulazi u sastav Pazinske grofovije, a od 1374. pa sve do 1918. godine je pod austrijskom vlasti.



Izlet smo započeli pored mjesnog groblja naselja Kršikla.



Na groblju se nalazi jednobrodna crkva sv. Kuzme i Damjana izgrađena 1868. godine na mjestu starije crkve. U zidu sakristije uzidana je nadgrobna ploča s glagoljaškim natpisom iz 1572. godine. Ispred pročelja crkve nalazi se samostojeći zvonik.



S te pozicije puca pogled prema akumulacijskom jezeru Butoniga. Površina jezera je 2,45 kilometra kvadratna, a izgrađeno je 1988. godine i namijenjeno vodoopskrbi.



Od groblja smo se spustili do raskršća pored kojeg se nalazi lokva, te krenuli cestom kroz naselje prema sjeveroistoku. Nakon 250 metara smo stigli do raskršća na kojem se nalaze autobusna stanica i spomenik posvećen žrtvama Drugog svjetskog rata.



Skrenuli smo desno i nakon petstotinjak metara stigli do mjesta s kojeg se pruža lijep pogled prema crkvi sv. Kuzme i Damjana.



Nastavili smo dalje cestom i nakon jednog kilometra stigli do raskršća za zaseok Kras Grdoselski. Taj predio nosi naziv Pećina. Ako se pogleda prema sjeveroistoku, visoko na brdu, vidi se Grimalda.



Skrenuli smo prema Krasu Grdoselskom i ubrzo napustili cestu tako što smo skrenuli lijevo na šumski put. Šumskim putem smo došli do litice ispod koje se nalazi malo jezerce. S litice se može vidjeti (lijevo ispod ceste za Kršiklu) slap Pećine kada su "aktivni" bujični potoci. Slap Pećine su ustvari dva slapa koja su udaljena nekoliko metara jedan od drugoga i "padaju“ s visine od petnaest metara.



Nastavili smo prema jugozapadu, uz liticu, potom uz maslinik, sve dok nismo došli do slabo vidljive poljske ceste koja vodi nizbrdo.



Skrenuli smo lijevo na poljsku cestu i ubrzo stigli do jezerca kojeg smo vidjeli s litice.



Nastavili smo dalje putem kojeg presijeca potočić. Put kroz vegetaciju vodi do pećine.



Pećina je posebna po tome što kroz cijelu njenu širinu teče potok. Ušli smo u pećinu te nakon nekoliko metara došli do njenog kraja gdje izvire potok.



Karta s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 2,48 km.


- 19:39 - Komentari (28) - Isprintaj - #

09.11.2020., ponedjeljak

Gajana – zvonik „smrznut“ u vremenu

Između naselja Vodnjan i naselja Bale, na cesti D75 (Pula – Plovanija), nalazi se raskršće s cestom L50135 koja vodi u naselje Gajana. Gajana je naselje od 172 stanovnika (2011.) i nalazi na području Grada Vodnjana. Područje oko naselja je bilo naseljeno u prapovijesti i u antici, a u pisanim izvorima se spominje u 13. stoljeću (Gaianum, Gaglianum...).



Šetnju prema lokalitetu Turnina započeli smo u južnom dijelu naselja Gajana, točnije na raskršću ceste L50135 i makadamske ceste, oko 1.5 km udaljenom od ceste D75.



Od raskršća smo krenuli cestom L50135 prema sjeveru.



Na slijedeća dva račvanja držali smo se lijeve ceste (pratili smo oznake za biciklističku stazu 326). Ubrzo smo izašli iz naselja, gdje završava asfaltirana i počinje makadamska cesta.



Na svakom slijedećem raskršću smo se držali glavne ceste, tj. išli ravno, sve dok nismo stigli do račvanja. Na račvanju smo se držali lijeve ceste.



Dalje smo cestom išli ravno sve dok nismo ugledali romanički zvonik koji se uzdiže iznad makije. To je bio znak da smo stigli do lokaliteta Turnina na kojemu je nekada bilo naselje.



Zvonik je podignut u 12. stoljeću i nalzi se uz konzervirane ostatke (dužine 6,4 m i širine 6 m) crkve sv. Ivana Evanđelista. Crkva je srušena 1927. godine radi građevinskog materijala. Zidovi su joj bili još vidljivi 1971. godine u sklopu stancije Turnina.



Pokraj zvonika, s jedne i druge strane, vidljivi su zidani ostaci, a malo južnije i hrpa kamenja. Možda su to ostaci samostana (koji se često povezuje s ovim lokalitetom) ili nekadašnje stancije.



Pretpostavlja se da je u 12. stoljeću ovdje živio pustinjak, redovnik koji je napustio benediktinski samostan sv. Andrije u Betigi.



Jugoistočno od crkve sv. Ivana Evanđelista nalazi se podzemna cisterna. Kameno grlo cisterne se nalazi pored župne crkve sv. Blaža u Vodnjanu.



Karta s lokacijom zvonika srušene crkve sv. Ivana Evanđelista.



Dužina rute 2,24 km.


- 19:53 - Komentari (30) - Isprintaj - #

02.11.2020., ponedjeljak

Brseč - na liticama iznad Kvarnera

Na cesti D66 (Pula-Matulji) koja prolazi uz istočnu obalu istarskog poluotoka, na 157 metara visokoj litici iznad mora nalazi se naselje Brseč. Naselje administrativno pripada Općini Mošćenička Draga (Primorsko-goranska županija), a prema popisu stanovništva iz 2011. godine imalo je 129 stanovnika. Brseč je u srednjem vijeku izgrađen na mjestu prapovijesne liburnske gradine. Tijekom srednjeg vijeka Brsečem je vladala Pulska biskupija, pa grofovi Devinski, grofovi Gorički i na kraju Pazinska grofovija.



Auto smo parkirali na parkiralištu blizu sjevernog izlaza na cestu D66.



Krenuli smo prema cesti D66. Prije raskršća s cestom D66 skrenuli smo desno na usku asfaltiranu cestu s kojom smo nakon 350 metara stigli do mjesnog groblja.



Na groblju se nalazi romanička crkva sv. Stjepana. Crkva je izgrađena u srednjem vijeku, čemu svjedoči romaničko prozorsko okno na istočnom pročelju i posvetni križevi oslikani u interijeru. Današnji izgled je dobila baroknim proširenjima u narednim stoljećima.



Nastavili smo dalje cestom, te smo nakon četiristotinjak metara, na oštrom desnom zavoju, čuli žubor potoka.



Napustili smo asfaltiranu cestu tako što smo skrenuli lijevo na šumski put s kojim smo se pustili do potoka. Potok obiluje kaskadama.



Vratili smo se nazad na asfaltiranu cestu i nastavili nizbrdo. Ubrzo smo stigli do prvih kuća naselja izgrađenog oko lučice Brseč. Cestu smo pratili do njenog završetka, između svjetionika i bunkera.



Dalje smo se uskim stepenicama spustili sve do brsečke rive (lučice) koja se nalazi u uvali Peć ispod strme litice. U noći s 24. na 25. travnja 1945. godine u lučici je izvršeno iskrcavanje vojske Jugoslavenske armije koja je počela oslobađati Istru.



Vratili smo se nazad do svjetionika, te smo nakon nekoliko metara skrenuli desno na pješačku stazu s kojom smo došli do šljunčane plaže Klančac, koja se nalazi ispod litice. Južno od plaže se nalazi armirano-betonski bunker koji je izgrađen uoči Drugog svjetskog rata kao dio talijanskog obrambenog sustava na ulazu u morski prolaz Vela vrata koji razdvaja poluotok Istru i otok Cres. Na samom početku plaže nalazi se ravna kamena površina koja je služila za pranje vune i rublja (škrilina).



Od plaže smo krenuli pješačkom stazom prema zapadu i došli do asfaltirane ceste. Asfaltiranom cestom smo išli uzbrdo, te niti sto metara od izlaska iz naselja, skrenuli lijevo na šumski put.



Šumskim putem smo se uspinjali sve dok nismo došli do staze omeđene suhozidima na kojoj smo skrenuli lijevo.



Nakon dvjesto metara smo stigli do kasnogotičke crkve sv. Marije Magdalene. Crkva je izgrađena u 15. stoljeću na litici iznad uvale Peć. Krov je vjerojatno bio pokriven biljnim pokrovom koji je kasnije zamijenjen kamenim škriljcima, a potom kanalicama, to nam kazuju povišeni zabati. Nekoliko metara južno od crkve nalaze se ostaci još jednog objekta. S ovog mjesta se slobodno može reći da je Kvarner na dlanu.



Nakon uživanja u pogledu vraćamo se na stazu omeđenu suhozidima te krećemo prema naselju Brseč.



Nakon petstotinjak metara smo ušli u naselje te stigli do crkve sv. Križa.



Po latinskom natpisu koji se nalazi iznad ulaza u crkvu, crkva je izgrađena 1727. godine neposredno pored zidina i nekadašnjeg sjeverozapadnog ulaza u grad. U crkvi se nalazi drveno raspelo visine 2,5 metara koje je izrađeno u tirolskim radionicama u 18. stoljeću.



Od crkve sv. Križa smo krenuli prema istoku uskom uličicom. Na tom potezu se nekada nalazio kaštel čiji su ostaci uklopljeni u arhitekturu zgrada u starom dijelu Brseča.



Ubrzo smo stigli do trobrodne župne crkve sv. Jurja. Župna crkva je izgrađena kao jednobrodna romanička građevina kojoj je u 15. stoljeću prigrađena gotička poligonalna apsida. U 17. stoljeću su dograđene bočne kapele tako da je crkva dobila križni tlocrt, a potom je pridodana i sakristija.



Pored crkve se nalazi zvonik koji je izgrađen u srednjem vijeku kao obrambena kula s vanjske strane obrambenog zida.



Dalje smo nastavili uskim prolazom između župne crkve sv. Jurja i gradskih zidina, potom smo nastavili lutati po "labirintu" slikovitih uskih uličica starog grada.



Tijekom lutanja prošli smo pored rodne kuće hrvatskog književnika Eugena Kumičića (Brseč, 11. siječnja 1850. - Zagreb, 13. svibnja 1904.) koja se nalazi na južnom dijelu starog grada, pored mlina za masline iz 17. stoljeća (Toš) i komunske šterne (cisterne) s dva grla bunara izgrađena krajem 19. stoljeća.



Iz starog grada smo izašli kroz jedina (jugozapadna) sačuvana gradska vrata (postojala su dvoja). To su dvostruka vrata koja su nakon izgradnje prednjih zidina u 16. stoljeću pretvorena u gradsku ložu. U gradskoj loži se nalazi bista Eugena Kumičića.



Kada smo izašli iz starog grada, ulicom smo krenuli prema zapadu do prvog raskršća na kojem smo skrenuli lijevo, prema jugu, u slijepu ulicu. Na kraju ulice smo skrenuli lijevo na šumski put (crveno-bijela markacija).



Na nekim dijelovima se put strmo spušta, ali nagrađuje lijepim pogledom na Brseč.



Cilj spuštanja šumskim putem nam je bio ograđena zidom špilja Ilovica. Špilja je duboka oko 13 metara, a prosječno je visoka između 1,5 i 2 metra. Kao što joj samo ime govori, služila je za vađenje ilovače, tako da zbog kontinuiranog korištenja nema starijih nalaza.



Nakon razgledavanja špilje, vratili smo se uzbrdo do slijepe ulice. Potom smo na raskršću skrenuli lijevo, a na slijedećem desno te smo došli do mjesta gdje smo parkirali auto.



Karta s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 5,22 km.


- 21:26 - Komentari (27) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< studeni, 2020 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Svibanj 2021 (2)
Travanj 2021 (4)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (4)
Siječanj 2021 (4)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (5)
Listopad 2020 (4)
Rujan 2020 (4)
Kolovoz 2020 (5)
Srpanj 2020 (4)
Lipanj 2020 (5)
Svibanj 2020 (4)
Travanj 2020 (4)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (5)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (4)
Travanj 2019 (5)
Ožujak 2019 (4)
Veljača 2019 (4)
Siječanj 2019 (5)
Prosinac 2018 (4)
Studeni 2018 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Karta s lokacijama i rednim brojevima izleta

E-mail

Popis izleta