Marketing
Brseč - na liticama iznad Kvarnera
Na cesti D66 (Pula-Matulji) koja prolazi uz istočnu obalu istarskog poluotoka, na 157 metara visokoj litici iznad mora nalazi se naselje Brseč. Naselje administrativno pripada Općini Mošćenička Draga (Primorsko-goranska županija), a prema popisu stanovništva iz 2011. godine imalo je 129 stanovnika. Brseč je u srednjem vijeku izgrađen na mjestu prapovijesne liburnske gradine. Tijekom srednjeg vijeka Brsečem je vladala Pulska biskupija, pa grofovi Devinski, grofovi Gorički i na kraju Pazinska grofovija.
Auto smo parkirali na parkiralištu blizu sjevernog izlaza na cestu D66.
Krenuli smo prema cesti D66. Prije raskršća s cestom D66 skrenuli smo desno na usku asfaltiranu cestu s kojom smo nakon 350 metara stigli do mjesnog groblja.
Na groblju se nalazi romanička crkva sv. Stjepana. Crkva je izgrađena u srednjem vijeku, čemu svjedoči romaničko prozorsko okno na istočnom pročelju i posvetni križevi oslikani u interijeru. Današnji izgled je dobila baroknim proširenjima u narednim stoljećima.
Nastavili smo dalje cestom, te smo nakon četiristotinjak metara, na oštrom desnom zavoju, čuli žubor potoka.
Napustili smo asfaltiranu cestu tako što smo skrenuli lijevo na šumski put s kojim smo se pustili do potoka. Potok obiluje kaskadama.
Vratili smo se nazad na asfaltiranu cestu i nastavili nizbrdo. Ubrzo smo stigli do prvih kuća naselja izgrađenog oko lučice Brseč. Cestu smo pratili do njenog završetka, između svjetionika i bunkera.
Dalje smo se uskim stepenicama spustili sve do brsečke rive (lučice) koja se nalazi u uvali Peć ispod strme litice. U noći s 24. na 25. travnja 1945. godine u lučici je izvršeno iskrcavanje vojske Jugoslavenske armije koja je počela oslobađati Istru.
Vratili smo se nazad do svjetionika, te smo nakon nekoliko metara skrenuli desno na pješačku stazu s kojom smo došli do šljunčane plaže Klančac, koja se nalazi ispod litice. Južno od plaže se nalazi armirano-betonski bunker koji je izgrađen uoči Drugog svjetskog rata kao dio talijanskog obrambenog sustava na ulazu u morski prolaz Vela vrata koji razdvaja poluotok Istru i otok Cres. Na samom početku plaže nalazi se ravna kamena površina koja je služila za pranje vune i rublja (škrilina).
Od plaže smo krenuli pješačkom stazom prema zapadu i došli do asfaltirane ceste. Asfaltiranom cestom smo išli uzbrdo, te niti sto metara od izlaska iz naselja, skrenuli lijevo na šumski put.
Šumskim putem smo se uspinjali sve dok nismo došli do staze omeđene suhozidima na kojoj smo skrenuli lijevo.
Nakon dvjesto metara smo stigli do kasnogotičke crkve sv. Marije Magdalene. Crkva je izgrađena u 15. stoljeću na litici iznad uvale Peć. Krov je vjerojatno bio pokriven biljnim pokrovom koji je kasnije zamijenjen kamenim škriljcima, a potom kanalicama, to nam kazuju povišeni zabati. Nekoliko metara južno od crkve nalaze se ostaci još jednog objekta. S ovog mjesta se slobodno može reći da je Kvarner na dlanu.
Nakon uživanja u pogledu vraćamo se na stazu omeđenu suhozidima te krećemo prema naselju Brseč.
Nakon petstotinjak metara smo ušli u naselje te stigli do crkve sv. Križa.
Po latinskom natpisu koji se nalazi iznad ulaza u crkvu, crkva je izgrađena 1727. godine neposredno pored zidina i nekadašnjeg sjeverozapadnog ulaza u grad. U crkvi se nalazi drveno raspelo visine 2,5 metara koje je izrađeno u tirolskim radionicama u 18. stoljeću.
Od crkve sv. Križa smo krenuli prema istoku uskom uličicom. Na tom potezu se nekada nalazio kaštel čiji su ostaci uklopljeni u arhitekturu zgrada u starom dijelu Brseča.
Ubrzo smo stigli do trobrodne župne crkve sv. Jurja. Župna crkva je izgrađena kao jednobrodna romanička građevina kojoj je u 15. stoljeću prigrađena gotička poligonalna apsida. U 17. stoljeću su dograđene bočne kapele tako da je crkva dobila križni tlocrt, a potom je pridodana i sakristija.
Pored crkve se nalazi zvonik koji je izgrađen u srednjem vijeku kao obrambena kula s vanjske strane obrambenog zida.
Dalje smo nastavili uskim prolazom između župne crkve sv. Jurja i gradskih zidina, potom smo nastavili lutati po "labirintu" slikovitih uskih uličica starog grada.
Tijekom lutanja prošli smo pored rodne kuće hrvatskog književnika Eugena Kumičića (Brseč, 11. siječnja 1850. - Zagreb, 13. svibnja 1904.) koja se nalazi na južnom dijelu starog grada, pored mlina za masline iz 17. stoljeća (Toš) i komunske šterne (cisterne) s dva grla bunara izgrađena krajem 19. stoljeća.
Iz starog grada smo izašli kroz jedina (jugozapadna) sačuvana gradska vrata (postojala su dvoja). To su dvostruka vrata koja su nakon izgradnje prednjih zidina u 16. stoljeću pretvorena u gradsku ložu. U gradskoj loži se nalazi bista Eugena Kumičića.
Kada smo izašli iz starog grada, ulicom smo krenuli prema zapadu do prvog raskršća na kojem smo skrenuli lijevo, prema jugu, u slijepu ulicu. Na kraju ulice smo skrenuli lijevo na šumski put (crveno-bijela markacija).
Na nekim dijelovima se put strmo spušta, ali nagrađuje lijepim pogledom na Brseč.
Cilj spuštanja šumskim putem nam je bio ograđena zidom špilja Ilovica. Špilja je duboka oko 13 metara, a prosječno je visoka između 1,5 i 2 metra. Kao što joj samo ime govori, služila je za vađenje ilovače, tako da zbog kontinuiranog korištenja nema starijih nalaza.
Nakon razgledavanja špilje, vratili smo se uzbrdo do slijepe ulice. Potom smo na raskršću skrenuli lijevo, a na slijedećem desno te smo došli do mjesta gdje smo parkirali auto.
Karta s posjećenim lokacijama.
Dužina rute 5,22 km.
Post je objavljen 02.11.2020. u 21:26 sati.