Viatrix

Na raskršću cesta Ž5076 (Lušetići kod Pazina, D77 – Kanfanar), Ž5077 (Barban, D66 – Okreti, D303 kod čvora Kanfanar A8/A9) i Ž5097 (Kanfanar – Svetvinčenat) smjestilo se naselje Kanfanar. Naselje je prema popisu stanovništva iz 2021. godine imalo 485 stanovnika i sjedište je istoimene općine koja je prema istom popisu imala 1.498 stanovnika. Područje Kanfanara je bilo naseljeno već u prapovijesti, a prvi se put u pisanom obliku spominje 1096. godine u vrijeme akvilejskog patrijarha Volrika. Naselje Kanfanar je bilo u sjeni obližnjeg Dvigrada sve do 1714. godine kada je Dvigrad napušten zbog malarije i kuge. Te je godine zborni kaptol dvigradske crkve sv. Sofije preselio u Kanfanar. Novi razvoj Kanfanar doživljava krajem 19. stoljeća kada je izgrađena pruga za Pulu i odvojak za Rovinj (1876. g.). Važno je željezničko čvorište sve do 1966. godine kada se ukida pruga za Rovinj.



Šetnju naseljem Kanfanar, koje smo posjetili i u izletu U lovu na blago kapetana Morgana, započeli smo na željezničkom kolodvoru Kanfanar. Pored kolodvora prolazi cesta L50131 koja preko naselja Burići i Maružini vodi u naselje Smoljanci.



Od ceste L50131 stepeništem smo se popeli u ulicu Rupnjak s kojom smo nakon petstotinjak metara stigli do ulice 16. rujna (Ž5097).



Dalje smo nastavili ulicom 16. rujna (Ž5097) prema jugoistoku s kojom smo, nakon stopedeset metara, stigli do kapelice, poznate kao Poklonac.



Od kapelice smo krenuli nazad, prema sjeverozapadu, ulicom 16. rujna (Ž5097), prošli smo pored nogometnog igrališta i došli do Trga svetog Valentina.



S Trga svetog Valentina smo krenuli prema zapadu, u pravcu putokaza prema crkvi sv. Valentina do koje smo ubrzo stigli.



Crkvu sv. Valentina dao je izgraditi kanonik Bartolomeus Francaz sredinom prve polovice 18. stoljeća nasuprot njegove kuće izgrađene 1714. godine. Na kamenoj ploči koja se nalazi iznad desnog prozora uklesan je natpis na latinskom o razlogu izgradnje crkve. Saznajemo da je crkva izgrađena zbog velike milosti koju je dobio od Boga, posredstvom svetog Valentina. Na pročelju crkve je preslica s jednim zvonom. U unutrašnjosti crkve na gornjem dijelu oltara prikazana je Bogorodica s Djetetom, niže se nalazi prikaz svetog Valentina i svete Apolonije, a desno od oltara je drveni kip svetog Nikole. U crkvi se nalazi i relikvijar s moćima svetog Valentina.



Vratili smo se do ulice 16. rujna (Ž5097) i nastavili prema sjeverozapadu i nakon pedesetak metara došli do Trga Marka Zelka poznatog kao kanfanarska Placa.



Na Trgu Marka Zelka se nalazi veliko stablo ladonje (Celtis australis) i skulptura Josipa Dimnića (Sveti Lovreč Labinski, 17. lipnja 1937. – Labin, 17. svibnja 2019.) Dvije grlice. Na postolju skulpture je uklesan natpis "NISU LI DVA GRADA I KANFANR U ISTRI" koji se odnosi na Dvigrad i Kanfanar.



Na drugoj strani ceste Ž5077 su dvije ploče. Jedna s planom naselja Kanfanar a druga s geografskom kartom Rovinjštine.



U nastavku je javna cisterna koja je izgrađena između 1864. i 1867. godine za vrijeme podestata Ivana Sironića. U neposrednoj blizini cisterne nema izvora, tako da se vodom punila s krova obližnje župne crkve sv. Silvestra.



Župna crkva sv. Silvestra je izgrađena 1696. godine na mjestu manje crkve iz 13. stoljeća. Crkva je jednobrodna građevina s bočnom kapelom i sakristijom. Dio crkvenog namještaja donesen je iz crkve sv. Sofije u Dvigradu, poput kamene šesterokutne propovjedaonice iz 13. stoljeća s mješavinom romaničkog i gotičkog stila te dijela pluteja kristionice koja se nalazi na samom ulazu u crkvu. Na glavnom oltaru je pala Majke Božje s djetetom ispod koje su sveti Silvestar i sveta Sofija, a ispod koje je stilizirani Dvigrad. Na bočnim oltarima, s jedne strane je pala na kojoj je sveti Antun Padovanski, a na drugoj je strani kapelica s velikim mramornim oltarom posvećenim Majci Božjoj od Ružara (svete Krunice) i na kojem se nalazi kip Bogorodice s Djetetom kojeg se tijekom slavlja Ružareva (prve nedjelje u listopadu), najveće župne svetkovine, iznosi s oltara te nosi u svečanoj procesiji ulicama Kanfanara. Crkva posjeduje i kopiju Torinskoga platna u originalnoj veličini. Ima i jedna zanimljivost vezena uz župnu crkvu sv. Silvestra iz 1930. godine kada se za vrijeme Božićne mise vjernicima i župniku ukazao lik Isusovog lica u muci.



Nekoliko metara od crkve je samostojeći dvadesetpetmetarski zvonik podignut 1730. godine. Zvonik ima tri zvona i uklesani natpis iznad ulaza te dvije ploče sa svake strane. S lijeve strane je ploča u spomen na blaženog Miroslava Bulešića (Čabrunići, 13. svibnja 1920. – Lanišće, 24. kolovoza 1947.), a s desne spomen na Franju Glavinića (Kanfanar, 23. lipnja 1585. – Trsat, 6. prosinca 1652.).



Dalje smo nastavili cestom koja prolazi pored košarkaškog i rukometnog igrališta, prema jugu.



Na raskršću s ulicom Petra Studenca, skrenuli smo desno kao i na slijedećem raskršću kod nogometnog igrališta.



Stotinjak metara dalje je raskršće na kojem se u sredini nalazi stablo divljeg kestena (Aesculus hippocastanum) te su oko njega kameni mlin, kolna vaga i kapelica.



Nastavili smo dalje prema jugozapadu i ubrzo stigli do ceste L50131 s kojom smo nakon 350 metara stigli do željezničkog kolodvora Kanfanar.



Karta naselja Kanfanar s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 2,35 km.