Viatrix

03.05.2021., ponedjeljak

Žminj – preostali blizanac

Na cesti D77, koja povezuje Vodnjan i Rogoviće pored Pazina (čvor Rogovići, A8 – Istarski ipsilon), nalazi se naselje Žminj (798 stanovnika – 2011. g.), ujedno i sjedište istoimene općine (3.483 stanovnika – 2011. g.). Žminj se prvi puta spominje kao Zimino 1178. godine u povelji pape Aleksandra III. U 12. stoljeću je bio u sastavu Pazinske grofovije, ali pod jurisdikcijom porečkih biskupa te je njegovo njemačko ime bilo Schwing ili Swingk. Od 1374. godine je pod vlasti Habsburgovaca i tada postaje središte zajednice općina sa županom na čelu. Kako se nalazio na habsburško-mletačkoj granici, često je stradavao u sukobima. U Uskočkom ratu (1615.-1618. g.) u nekoliko ga je navrata osvojila mletačka vojska. Zbog iznimno povoljnog geografskog položaja, u središtu Istre, u 17. stoljeću postaje važno trgovačko-obrtničko središte. U prvoj polovici 19. stoljeća, zbog istog razloga, za vrijeme francuske i austrijske uprave, postaje važno prometno središte. Za vrijeme francuske uprave (1809.-1813. g.) obnovljena je cesta koja je iz Pule i Rovinja vodila prema Pazinu, a za vrijeme austrijske uprave (1813.-1918. g.) izgrađena cesta prema Svetom Petru u Šumi (1847. g.) koja je poslije produžena prema Tinjanu (1880. g.). Dodatni je značaj dobio 1884. godine kada je izgrađena kratka cesta Žminj – Pifari kao veza s istarskom željeznicom. Početkom 20. stoljeća je zadržao ulogu značajnog trgovačkog središta, a otvaranjem Hrvatske čitaonice postao je i važno kulturno središte. Nije pouzdano poznato porijeklo imena naselja, ali se pretpostavlja da njegovo talijansko ime Gimino proizlazi od latinske riječi geminus ili geminum koja ima značenja: dvostruk, odvojen, dvojnik ili blizanac. Po toj pretpostavci proizlazi da se blizu Žminja nalazilo naselje "blizanac". Između tri i četiri kilometara jugoistočno od današnjeg Žminja stoji podjednako visoko brdo (361 mnv, dok je Žminj na 379 mnv) s ostacima ruševina, nazvano Gradišće kao i istoimeno naselje u njegovu podnožju. Prema predaji stanovnika u tom dijelu Žminjštine na brdu nalazi Stari Žminj.



Auto smo parkirali na velikom parkiralištu u centru Žminja, zapadno uz cestu Ž5077. S parkirališta se pruža lijep pogled na brdo na kojem se nekada nalazio Kaštel, a danas se nalazi župna crkva sv. Mihovila Arkanđela, te na ostatke gradskih zidina koje se nalaze uz cestu Ž5077. Kaštel je izgrađen u drugoj polovini 15. stoljeća kada su Istri zaprijetile prve provale osmanlijskih akindžija (neredovno konjaništvo Osmanskog carstva).



S parkinga smo krenuli na cestu Ž5077. Pored mjesta gdje smo došli na cestu nalazi se park sa spomenikom.



Nastavili smo prema sjeveru cestom L50108 koja vodi prema cesti D64 (blizu Lindara). Cestu smo napustili nakon stotinjak metara tako što smo skrenuli lijevo u Pazinsku ulicu s kojom smo stigli do Kalvarije.



Žminjska Kalvarija je najstarija u Istri. Izgrađena je 1728. godine. Lokalno stanovništvo je zove "Krvarija". Sve do sredine 20. stoljeća, na blagdan svetog Marka evanđelista (25. travnja), u rano jutro procesija bi krenula iz župne crkve sv. Mihovila Arkanđela prema žminjskoj Kalvariji. Na Kalvariji bi župnik blagoslovio polja za dobar urod te bi se vjernici okolnim putem vratili u župnu crkvu.



Dalje smo nastavili cestom prema jugu. Prošli smo pored kapelice koja se nalazi s desne strane ceste te nakon 250 metara stigli do raskršća s cestom Ž5077.



Pored raskršća se nalazi crkva sv. Bartula. Crkva je izgrađena u 16. stoljeću. Unutrašnjost crkve krase dva drvena oltara iz 17. stoljeća. Na glavnom oltaru se nalazi drveni kip svetog Bartula.



Dalje smo nastavili ulicom Matka Laginje koja se uspinje prema vrhu brda gdje se nalazi župna crkva sv. Mihovila Arkanđela.



Negdje, na pola puta do župne crkve, s lijeve strane ulice, nalazi se crkva sv. Antuna opata. Crkva je izgrađena 1381. godine, što svjedoči latinski natpis na pročelju. U natpisu piše da ju je izgradio majstor Armirigus (nisu poznati njegovi podaci, ali se pretpostavlja da nije rodom iz Istre). U crkvi se nalaze freske koje je oslikao majstor venecijanskog kruga prema motivima iz Biblije siromaha (Biblia pauperum).



Malo dalje se nalazi skupina čempresa između kojih se nalazi Partizanski spomenik.



U nastavku se nalazi trg kojeg krasi stablo ladonje koje je posadio Jakov Zohil u samom središtu trga. Ispod ladonje je Rovinjka prodavala ribu. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Nijemci su ponudili da tko im da pedeset jaja može posjeći ladonju. Ponuda je bila zanimljiva zbog drva za ogrjev, ali je Jakov Zohil, unuk istoimenog gospodina koji je posadio ladonju, obilazio stanovnike Žminja te ih molio da ne posijeku stablo. Tako da je ladonja pošteđena.



Na trgu se nalazi župna crkva sv. Mihovila Arkanđela koja je izgrađena u srednjem vijeku u krugu nekadašnjeg kaštela. Jedino što je ostalo od te srednjovjekovne građevine je kapela sv. Antuna Padovanskog. Danas je crkva jednobrodna barokna građevina i taj je izgled dobila u 18. stoljeću. Na pročelju se nalaze tri niše u kojima su kipovi. U sredini se nalazi kip svetog Mihovila iz 1727. godine, dok je u lijevoj niši sveti Sebastijan, a u desnoj sveti Rok.



Prošli smo kroz kapiju koja se nalazi na sjeveroistočnom dijelu trga te ušli u park s kojeg se pruža lijep pogled na sjeverni dio Žminja.



U parku, uz sam sjeverni zid župne crkve, nalazi se gotička crkva sv. Trojstva. Crkva je izgrađena u 15. stoljeću od kamenih blokova vapnenca izvađenih u okolici Žminja, a krov je pokriven škriljama. Unutarnji prostor crkve oslikan je freskama "mekog stila". Taj stil crtanja fresaka, u kojima prevladavaju oker, crna, ljubičasta te ponegdje i zelena boja, razvio se u Koruškoj i Kranjskoj sredinom 15 stoljeća te su te freske jedinstvene na području Istre. Naručitelj fresaka je najvjerojatnije bio tadašnji feudalni gospodar Žminja i Žminjštine. Crkva je oslikana freskama u tri pojasa, a oslikana polja omeđena su vrpčastim okvirom. Prikazani su prizori iz Kristova života koji su dovršeni 1471. godine. Na freskama ima naknadno glagoljicom napisanih grafita. Unutrašnjost crkvice krasi i reljef raspeća, rustikalan rad domaćeg majstora iz 1564. godine.



Južno od župne crkve sv. Mihovila Arkanđela, s druge strane ulice, nalazi se cisterna s dva grla bunara iz druge polovice 19. stoljeća.



U nastavku župne crkve nalazi se Čakavska kuća koja je sjedište Čakavskog sabora (hrvatska kulturna udruga osnovana 8. svibnja 1969. godine koja se sastoji od saveza više katedara na području od Istre, Primorja, Like i otoka pa sve do juga Dalmacije). Ispred Čakavske kuće se nalaze dvije biste. Lijeva je Mate Balota književnik, novinar i ekonomist, pravog imena Mijo Mirković (Rakalj, 28. rujna 1898. – Zagreb, 17. veljače 1963.) , a desna Drago (Dragutin) Gervais pjesnik, dramatik, prozaik i esejist (Opatija, 18. travnja 1904. – Opatija, 1. srpnja 1957.).



Od nekadašnjeg je kaštela ostao jugoistočni dio koji je uklopljen u južni zid župne crkve sv. Mihovila Arkanđela i Čakavske kuće te jugoistočna kula. U 18. stoljeću su srušene jugozapadna i sjeverozapadna kula, a građevni je materijal iskorišten u baroknoj obnovi župne crkve, nadograđenoj i proširenoj prema zapadu. Sjeveroistočna kula je srušena tijekom bombardiranja u Drugom svjetskom ratu.



Spustili smo se nizbrdo uskom ulicom preko puta Čakavske kuće.



Na prvom raskršću smo skrenuli desno, a kada smo stigli do popločene ulice skrenuli smo lijevo.



Na svakom slijedećem raskršću smo se kretali ravno te smo prošli pored kapelice s kipom sv. Antona, koja se nalazi s desne strane ceste, i stigli do groblja.



Na groblju se nalazi crkva sv. Križa. Crkva je, po nekim izvorima, postojala još u 13. stoljeću, a trijem se ne spominje u zapisima sve do kraja 18. stoljeća.



Nekoliko metara sjevernije se nalazi kapela-kosturnica izgrađena 1763. godine.



Nastavili smo dalje cestom te stigli do kapele koja je novijeg datuma.



Vratili smo se cestom nazad sve do prvog raskršća na kojem se može skrenuti desno. Skrenuli smo desno, a nakon pedesetak metara smo skrenuli lijevo, uzbrdo.



Ulicom smo došli do jugoistočne kule te nastavili ulicom 9. rujna prema sjeveroistoku.



Na kružnom toku smo nastavili ravno ulicom 9. rujna (cesta Ž5079) s kojom smo nakon tristotinjak metara stigli do račvanja s kapelicom.



Na račvanju smo skrenuli lijevo, tj. nastavili cestom Ž5079 koja vodi preko Laginja prema Pićanu.



Malo dalje, s desne strane ceste, nalazi se nekadašnje sajmište za stoku.



Kod sajmišta smo napustili cestu Ž5079 tako što smo skrenuli lijevo. Nakon 250 metara, na oštrom zavoju u lijevo, skrenuli smo desno na šumsku cestu s kojom smo nakon stotinjak metara stigli do lokve Klenovica. Vratili smo se nazad na asfaltiranu cestu i nastavili dalje prema jugozapadu.



Nakon 350 metara došli smo do dijela ceste gdje se vidi livada ispod Osnovne škole "Vladimira Gortana". Na toj livadi je pronađeno starohrvatsko, tzv. ranosrednjovjekovno groblje iz doba nakon franačkog osvajanja Istre (840.–950. g.). Pronađeno je 227 grobova i svi su imali obložne ploče koje oponašaju sarkofage. U najstarijim grobovima su pronađeni ulomci keramičkih lonaca, a u novijim razni nakit od kojeg su najzastupljenije naušnice pa zatim prsteni.



Nastavili smo dalje do raskršća s cestom L50108. Na raskršću smo skrenuli lijevo na cestu L50108 s kojom smo došli do velikog parkirališta s početka izleta.



Karta Žminja s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 4,34 km.


- 21:36 - Komentari (36) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< svibanj, 2021 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (5)
Travanj 2021 (4)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (4)
Siječanj 2021 (4)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (5)
Listopad 2020 (4)
Rujan 2020 (4)
Kolovoz 2020 (5)
Srpanj 2020 (4)
Lipanj 2020 (5)
Svibanj 2020 (4)
Travanj 2020 (4)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (5)
Lipanj 2019 (4)
Svibanj 2019 (4)
Travanj 2019 (5)
Ožujak 2019 (4)
Veljača 2019 (4)
Siječanj 2019 (5)
Prosinac 2018 (4)
Studeni 2018 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Karta s lokacijama i rednim brojevima izleta

E-mail

Popis izleta