Viatrix

Cesta Ž5077 spaja cestu D66 u naselju Barban i cestu D303 kod naselja Okreti, blizu čvora Kanfanar (A8/A9). Oko 6 kilometara od Barabana, na cesti Ž5077, nalazi se naselje Rojnići.



Potragu za Stari Gočan počeli smo na raskršću ceste Ž5077 i ceste koja vodi u naselje Rojnići, prema istoku, te makadamske ceste koja vodi prema zapadu.



Krenuli smo makadamskom cestom prema zapadu. Nakon osamstotinjak metara stigli smo do vodospreme.



Kod vodospreme smo nastavili prema jugozapadu.



Na sredini ceste smo zapazili lijepo obrađeni četverokutni kamen. Na tom mjestu, sjeverno od ceste, smo se pokušali probiti kroz vegetaciju, ali je bila previše gusta tako da smo se vratili na cestu. Uočili smo hrpu kamenja koja s obje strane nestaje u vegetaciji,…



…a malo dalje vidljiv je i suhozid.



Nastavili smo dalje prema jugozapadu te ponovno uočili sličan četverokutni kamen na sredini ceste. Opet smo se uputili sjeverno od ceste i tu smo opet uočili sličnu hrpu kamenja. Ta hrpa kamenja možda su ostaci bedema srednjovjekovnog naselja Gočan, a možda i prapovijesne gradine koja je bila eliptičnog oblika.



Nastavili smo dalje prema sjeveru, tj. prema vrhu brda Gradina (373 mnv). Prešli smo preko livade te ušli u šumu. Tlo šume je prekriveno kamenjem koji izgledaju kao da su nekada bili dijelovi nekih građevina.



Vidjeli smo kamene ostatke nekadašnjih zidova koji su prekriveni mahovinom.



U šumi se nalazi dugačak suhozid koji je i dan danas u dobrom stanju. Nismo odgonetnuli da li je novijeg datuma ili se tu nalazi još od srednjeg vijeka (u tom slučaju je vjerojatno rekonstruiran).



Gočan je izgrađen i utvrđen u 6. stoljeću na temeljima prapovijesne gradine te je imao oblik kaštela s četverokutnim kulama. Naselje je napušteno između 12. i 14. stoljeća, vjerojatno u rušilačkim pohodima Sergia Castropole iz Pule (1339. g.) ili zbog jedne od mnogobrojnih epidemija koje su tada harale Istrom. Gočan je bio centar Gočanske županije, prve hrvatske županije u Istri. Iz tog razdoblja u naselju su otkriveni mnogobrojni ostaci slavenske keramike. Ime vjerojatno potječe od latinskog naziva Caltianum, koji je označavao posjed neke bogate rimske obitelji, iako naseljenost područja u rimsko doba nije potvrđena. Kasniji su nazivi Galzana, Golzana, Golčan i na kraju Gočan. Lokalno stanovništvo danas lokalitet naziva Gradina ili Stari Gočan.



Vratili smo se nazad na cestu i nastavili dalje prema jugozapadu te smo naišli i na treći četverokutni kamen, pored kojeg se nalazi šahta vodovoda. Nadali smo se da ćemo pronaći i ostatke dvaju sakralnih objekata koji su otkriveni izvan naselja, a to su predromanička i romanička crkva. Nažalost nismo ih našli, vjerojatno su skriveni negdje u vegetaciji.



Malo dalje od šahte skrenuli smo lijevo, nizbrdo, te smo nakon tristotinjak metara stigli do makadamske ceste na kojoj smo skrenuli lijevo.



Makadamskom cestom smo stigli do asfaltirane ceste na kojoj smo skrenuli desno.



Nakon nekoliko metara smo napustili asfaltiranu cestu i skrenuli lijevo te ušli u napušteni kamenolom Rogatica koji se nalazi na istoimenom području.



Na području kamenoloma Rogatica su se nalazili ostaci crkve iz 5. stoljeća oko koje se nalazilo groblje. Vjeruje se da je groblje korišteno i nakon što je crkva spaljena u 7. stoljeću. Lokalitet je uništen u vrijeme eksploatacije kamenoloma.



Nakon obilaska kamenoloma, izašli smo ponovno na asfaltiranu cestu te skrenuli desno, prema istoku.



Nakon jednog kilometra stigli smo do zaseoka Kanceliri i raskršća s cestom Ž5077 gdje se nalazi kapelica.



Na raskršću smo skrenuli desno te smo nakon nekoliko metara skrenuli lijevo na cestu koja ulazi u naselje Rajki.



Naselje Rajki je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imalo 8 stanovnika, a administrativno spada u Općinu Barban.



Na svakom raskršću u naselju Rajki skrenuli smo lijevo te smo nakon četiristotinjak metara stigli do kraja asfalta što je ujedno značilo i da smo izašli iz naselja.



Nastavili smo dalje makadamskom cestom i ubrzo ušli u naselje Rojnići u kojem se, na lijevoj strani ceste, nalaze vile s bazenima. Naselje Rojnići kao i naselje Rajki administrativno spada u Općinu Barban te je 2011. godine, prema popisu stanovništva, imalo 42 stanovnika.



Na slijedećem raskršću smo nastavili ravno te ubrzo stigli u središte naselja Rojnići. Dalje smo nastavili prema zapadu i nakon stotinjak metara stigli do impozantnog hrasta.



O hrastu nisam našao nikakve informacije, ali po veličini mislim da je jako star. Ispod hrasta se nalazi klupa i stol. Od hrasta nas je još dijelilo nekoliko desetaka metara do početne točke izleta.



Karta s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 5,63 km.