Bazilika sv. Marije Formoze – ostaci ravenske ranokršćanske crkvene arhitekture
U Flaciusovoj ulici u Puli, pedesetak metara od zgrade centralne pošte, nalaze se ostaci ranokršćanske bazilike sv. Marije Formoze koje smo odlučili posjetiti.
![]() Bazilika sv. Marije Formoze (ili od Canetta) je bila dio sklopa benediktinske opatije podignute u drugoj polovici 6. stoljeća zahvaljujući ravenskom nadbiskupu Maksimilijanu (Pula, 499. – Ravenna, 22. veljače 556.). Bazilika je bila trobrodna građevina s poligonalno završenom središnjom apsidom duga 32 i široka 19 metara. Pretpostavlja se da je Izgrađena na ruševinama Minervinog hrama (Minerva - rimska božica koja se smatrala djevičanskom božicom ratnika, poezije, medicine, mudrosti, trgovine, zanata i izumiteljica glazbe). Bazilika je stilski bila identična ravenskim crkvama iz tog doba. Razlikuje se jedino po korištenom građevinskom materijalu, tj. za njezinu je gradnju korišten kamen, a ne opeka kao kod ostalih ravenskih crkva. ![]() Prema zapisima iz kasnijeg razdoblja, bazilika sv. Marije Formoze je bila bogato ukrašena, a na ukrašavanju su radili carigradski majstori. U bazilici su bili mramorni stupovi, mramorni reljefi, freske, podni mozaici te prema jednom zapisu iz 16. stoljeća i kameni sarkofag. U kamenom sarkofagu su vjerojatno bili posmrtni ostaci nekog biskupa pa se pretpostavlja da su bočne kapele služile kao mauzolej. ![]() Bočne kapele križnog oblika nalazile su se uz svetište i bile su potpuno simetrične. Južna kapela je jedini dio bazilike sačuvan do današnjeg dana, dok je sjeverna jednim dijelom ugrađena u obližnje stambene zgrade. Pod i zidovi južne kapele su bili ukrašeni mozaicima, čiji se ostaci danas čuvaju u Arheološkom muzeju Istre u Puli. Zbog svojih dimenzija i načina gradnje, kao i potpune očuvanosti, južna kapela predstavlja izuzetnu arhitektonsku vrijednost svog vremena. ![]() Na lokalitetu su vidljivi temelji trobrodne bazilike, a sjeverni zid služi kao ogradni zid susjednog vrta, na čijem se mjestu vjerojatno nalazila Benediktinska opatija. Vjeruje se da je postojao i zvonik čiji se ostaci danas, ako je išta ostalo od njega, nalaze ispod susjednih zgrada. ![]() Već u 13. stoljeću je bazilika sv. Marije Formoze bila zapuštena i okružena močvarom pa je nazvana crkvom sv. Marije od Trstike. Dodatno je stradala 1243. godine tijekom rata Pule i Venecije. Krajem 16. stoljeća je u ruševnom stanju, a prema opisu Pietra Kandlera (Trst, 25. svibnja 1804. – Trst, 18. siječnja 1872.) iz 1847. godine, osim do danas sačuvane južne kapele, bili su vidljivi dijelovi apside i perimetralnih zidova (vanjski zidovi neke građevine koji štite i od vanjskih utjecaja te služe kao granica interijera i eksterijera). ![]() Dok smo stajali pored lokaliteta zamišljao sam ovu baziliku u vremenu kada je bila u punom sjaju, kao monumentalna građevina onog vremena. ![]() Karta s lokacijom bazilike sv. Marije Formoze. ![]() |
< | studeni, 2023 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv