Viatrix
16.09.2019., ponedjeljak
Kaštel Grad Grobnik – najzapadniji frankopanski kaštel
Na 466 metara visokom brdu između Grobničkog polja i rijeke Riječine nalazi se najzapadniji, ujedno i najočuvaniji, frankopanski kaštel nekadašnje Vinodolske knežije, kaštel Grad Grobnik. Oko kaštela se razvilo naselje Grobnik. Po popisu stanovništva iz 2011. godine ima 421 stanovnika, a danas je u sastavu općine Čavle.
 Na cesti Ž5055, koja povezuje Čavle i Viškovo, nekih 700 do 800 metara iz pravca Čavla, nalazi se raskršće s cestom Ž5056, koja vodi u naselje Grobnik. Nekih 1.800 metara od raskršća se nalazi široko raskršće i tu smo parkirali auto.  Od raskršća smo, sporednom cestom, krenuli uzbrdo i ubrzo došli do prvih kuća naselja Grobnik i do usamljene kule. Kula je nekada bila u sastavu gradskih zidina. Kada smo došli do raskršća na kojem počinje ulica Grad, skrenuli smo desno.  Nakon nekih 100 metara, dolazimo do kaštela Grad Grobnik.  Kaštel Grad Grobnik je izgrađen oko tisućite godine na temeljima rimske utvrde. Današnji izgled kaštela je iz vremena između 15. i 17. stoljeća. Od 10. stoljeća je bio u vlasništvu Hrvatske države, a od 1225. godine prelazi u vlasništvo knezova Krčkih, koji se od 14. stoljeća nazivaju Frankopani. Nakon Frankopana, 1572. godine, vlasnici postaju knezovi Zrinski sve do 1671. godine. Nakon Zrinsko-frankopanske urote i propasti tih obitelji prelazi u vlasništvo Dvorske komore (financijska institucija Habsburške Monarhije).  Jedna legenda se veže uz Gobničko polje, samim time i uz kaštel Grad Grobnik, a to je bitka na Grobničkom polju. Bitka na Grobničkom polju navodno se vodila 1242. godine između Hrvatske feudalne vojske i Tatarske (mongolske) konjice. Do danas nema vjerodojstojnih dokaza da se bitka ikada dogodila. Prema predaji, Tatari, predvođeni Džingis-kanovim unukom Batu-kanom, došli su na Grobničko polje gdje ih je dočekala Hrvatska feudalna vojska i porazila ih.  U dvorištu kaštela se nalazi gotički bunar s grbovima Frankopana i knezova Krbavskih iz 15. stoljeća. U bunaru se nalazi izvor žive vode.  S kaštela se pruža prekrasan pogled na Kvarner, otoke Krk i Cres, te na planinu Učku s jedne strane, dok s druge strane na Grobničko polje i na planinske vrhove Grobničkih Alpa, što dokazuje stratešku važnost kaštela.  U neposrednoj blizini kaštela nalazi se župna crkva sv. Filipa i Jakova. Crkva se prvi put spominje 1105. godine, a zvonik je podignut 1572. godine.  Pored crkve se nalaze široke stepenice s kojima smo se spustili do župnog ureda.  Pored župnog ureda smo skrenuli desno i uskom uličicom se spustili do mjesta gdje počinje ulica Grad.  Na raskršću smo skrenuli lijevo, ali nakon pedesetak metara smo uočili, s desne strane, crkvu, u samom središtu naselja.  Vratili smo se do raskršća i skrenuli lijevo, te nakon nekih 100 metara smo stigli do crkve, tj. kapele sv. Trojstva. Kapela je dobila današnji izgled 1613. godine. Na njenom zvonu, koje se danas nalazi u muzeju u Zagrebu, postoji natpis koji datira iz 1383. godine.  Nastavili smo dalje cestom Ž5056, s kojim smo došli do početne točke, širokog raskršća.  Karta s posjećenim lokacijama.  Dužina rute 1,33 km.  |
