Viatrix
08.06.2020., ponedjeljak
Lindar – čuvar Pazina
Oko 2,5 kilometara od Pazina na cesti D64 (Pazin - Vozilići) nalazi se raskršće za naselje Lindar. Lindar je naselje od 402 stanovnika (2011.) i administrativno spada pod Grad Pazin.
 Auto smo parkirali pored mjesnog groblja na kojem se nalazi crkva sv. Martina. Crkva je izgrađena u 14. stoljeću u romaničkom slogu. Do nedavno je bila pokrivena kamenim pločama (škriljama).  Od groblja smo krenuli prema jugoistoku, te smo na prvom raskršću skrenuli lijevo.  Nakon 250 metara smo stigli do crkve sv. Katarine. Crkva je izgrađene 1392. godine te je služila kao župna crkva sve do 1860. godine. U crkvi se nalaze freske nepoznatog autora, od kojih je najpoznatija Živi Križ koja je datirana 1409. godine glagoljaškim natpisom. Na pročelju crkve se nalazi trijem s gotičkim profiliranim prolazima.  Preko puta crkve sv. Katarine nalazi se monumentalni kameni luk, a dalje u dvorištu se nalazi zgrada s istaknutim kruništem, poznata kao vila Baxa. Zgradu je u 19. stoljeću izgradio admiral doktor Romano Baxa.  Poslije crkve sv. Katarine smo skrenuli lijevo, prošli uz ogradu vile Baxe, te uskom uličicom stigli do crkve sv. Sebastijana.  Crkvu sv. Sebastijana je dao izgraditi lindarac Ivan Jedrejčić, kako svjedoči natpis ugrađen na pročelju. Natpis je dvojezični i dvopismeni (latinski i glagoljski). U unutrašnjosti se nalazi drveni oltar s baroknom oltarnom slikom. Zanimljivo je da se do crkve nalazila gradska loža s tri arkade. Loža je izgrađena u 17. stoljeću, a srušena pred pedesetak godina zbog dotrajalosti. Ostalo je samo popločenje koje pokazuje njen položaj.  Od crkve sv. Sebastijana smo krenuli ravnom ulicom prema sjeveroistoku, te nakon 150 metara stigli do župne crkve sv. Mohora i Fortunata.  Crkva je trobrodna, a izgrađena je na mjestu starije 1860. godine. Nekih desetak metara od pročelja se nalazi zvonik visok 30 metara izgrađen 1906. godine.  Plato na kojem se nalazi župna crkva poznat je kao lindarska Forteca. Područje Fortece je bilo naseljeno još u prapovijesti, kada su Histri izgradili gradinsko naselje čiji je naziv ostao do dan danas. Za vrijeme rimske vladavine naselje je nosilo naziv Lindarum. Lindar je u 6. stoljeću bio u sastavu Bizantskog carstva, a 788. godine ga osvajaju Franci. Franci su ga dali na upravljanje furlanskom markgrofu koji je bio podređen bavarskom vojvodi. Potom se Lindaru gubi svaki trag do 1283. godine kada je porečki biskup Bonifacije predao Pazinskoj knežiji jedan mlin ispod naselja. U 16. i 17. stoljeću naselje ima status najvažnije utvrde na granici habsburške Pazinske grofovije i Mletačke Republike. Od nekadašnjeg lindarskog kaštela ili Fortece ostale su zidine, te ostaci kula (dvije okrugle kule na sjeverozapadu i sjeveroistoku i četverokutna kula – gdje se danas nalazi dječje igralište).  Zanimljivo je da je Lindar jedan od središta glagoljaštva. Brojni grafiti pisani glagoljicom iz razdoblja između 15. i 17. stoljeća svjedoče tomu. Najpoznatiji je tzv. Fraščićev psaltir, jedini očuvani hrvatski glagoljaški psaltir s tumačenjima. Izradio ga je svećenik glagoljaš Petar Fraščić za kubedskog župnika Matiju uglatom glagoljicom 1463. godine u Lindaru.  Karta s posjećenim lokacijama.  Dužina rute 637 m.  |
