Viatrix

Pedesetak metara sjeverno od zapadnih gradskih vrata u Gračišću, na cesti D64 (Rogovići pored Pazina – Vozilići), nalazi se početak Staze svetog Šimuna, staza broj 701. Tu je postavljena informativna ploča koja opisuje i prikazuje kružnu stazu.



Krenuli smo stazom koja prvim dijelom prati makadamsku cestu te se lagano spušta.



Nakon desetak minuta s lijeve strane ceste, nekoliko metara iznad, opazili smo ostatke crkve sv. Šimuna iz 14. stoljeća. Po toj crkvi je staza dobila ime.



S mjesta gdje se nalazi crkva sv. Šimuna pruža se lijep pogled na župnu crkvu Sv. Vida, Modesta i Krescencije u Gračišću i…



…. na planinu Učku.



Dalje smo nastavili stazom koja je na tom dijelu izbrazdana bujicama vode, a na nekim mjestima je dosta strma.



Staza postaje sve blaža kako se približava zaseoku Zlepčari…



…u kojem su se nekada nalazili mlinovi. Danas se tu nalaze tri mlina koja su u ruševnom stanju.



Izašli smo iz zaseoka Zlepčari preko kamenog mosta koji premošćuje potok koji se početkom 19. stoljeća u austrijskim dokumentima naziva Zabod.



Dalje se Staza svetog Šimuna nastavlja po dobro utabanoj makadamskoj cesti.



Oko pedeset metara prije ulaska u zaseok Runki primijetili smo oznaku za stazu 701 te skrenuli desno, u pravcu oznake, na poljsku cestu. Poljsku cestu smo napustili nakon tridesetak metara tako što smo skrenuli desno, opet u pravcu oznake za stazu 701, na šumski put koji ide uz potok.



Ubrzo smo opet došli poljske ceste s kojom smo prešli preko Švićkog potoka.



Nastavili smo dalje desnom obalom potoka i nakon manje od sto metara stigli do najniže točke Staze svetog Šimuna (84 mnv) gdje se nalazi stari kameni most koji premošćuje Švićki potok. Kameni most je izgrađen za vrijeme Napoleonove vladavine u Istri (1805. – 1813.) kao glavna poveznica okolnih zaseoka s obližnjim naseljem Pićan. Most je nekoliko puta obnavljan, zadnji put 1953. godine.



Ispod mosta se nalazi slap Sopot koji pada u jezerce s 24,5 metara visine. Nažalost slap nije bio u punom sjaju.



Nastavili smo dalje prateći oznake za stazu 701 i nakon četiristotinjak metara stigli do raskršća s asfaltiranom cestom u zaseoku Floričići.



Na raskršću smo skrenuli lijevo i ušli u područje naselja Škopljak (54 stanovnika – 2011. g.). Područje naselja Škopljak administrativno pripada Općini Gračišće a čine ga skupina raštrkanih zaseoka: Bažoni, Brežani, Lovrići, Matkovići, Poldrugovci, Runki, Škrbani i Žuhčići.



Ubrzo smo stigli do slijedećeg raskršća na kojem smo skrenuli desno, uzbrdo, uvijek prateći oznaku za stazu 701.



Nakon tristotinjak metara smo ušli u zaseok Škrbani ili Šrkrbanski Brijeg kako piše na prometnom znaku.



Nastavili smo dalje pratiti asfaltiranu cestu koja vodi uzbrdo. Prošli smo pored kapelice i nakon sedamstotinjak metara ušli u zaseok Lovrići.



Kada smo došli do raskršća, koje je udaljeno oko četiristo metara od zaseoka Lovrići, skrenuli smo desno na cestu koja vodi do mjesnog groblja Škopljak.



U središtu malog ovalnog groblja se nalazi crkva sv. Stjepana iz 18. stoljeća. Na pročelju crkve se nalazi petnaestometarski zvonik.



Vratili smo nazad do raskršća i nastavili glavnom cestom još nekih dvjestotinjak metara do oznake staze 701.



Skrenuli smo lijevo na šumsku cestu, tj. nastavili Stazom svetog Šimuna.



Cesta nakon stotinjak metara stiže ispod crkve sv. Marije Magdalene.



Nakon kraćeg odmora popeli smo se uskim puteljkom do crkve.



Crkva sv. Marije Magdalene je izgrađena u 15. stoljeću od lokalnog pješčenjaka. U crkvi se nalazi mramorni oltar.



Dalje smo nastavili strmim uskim puteljkom sjeverozapadno od crkve. Puteljak vodi do asfaltirane ceste na kojoj smo skrenuli lijevo.



Asfaltiranu cestu smo pratili slijedećih dva kilometra do raskršća na kojem se nalazi oznaka staze 701.



Skrenuli smo lijevo na makadamsku cestu koja prvih nekoliko metara vodi paralelno s asfaltiranom cestom na kojoj se nalazi kapelica, a nastavlja se po istočnoj padini brda Perunčevac (496 mnv).



Ime brda Perunčevac potječe od slavenskog boga Peruna, koji je u slavenskoj mitologiji bio bog groma i munje (gromovnik) te vrhovno božanstvo u panteonu slavenskih bogova. Pretpostavlja se da se na vrhu brda nalazio Perunov žrtvenik, a na štovanje Peruna u Gračišću podsjećaju "Perunove dveri", portal na jednoj zgradi s perunicama ili perunovim kolima.



Makadamskom cestom smo nakon osamstotinjak metara stigli do kapelice sv. Obitelji i raskršća s cestom D64. Na raskršću smo skrenuli lijevo i nakon dvjestotinjak metara stigli do početne, najviše, točke Staze svetog Šimuna (450 mnv).



Karta s posjećenim lokacijama.



Dužina rute 9,34 km.