08

ponedjeljak

listopad

2018

Ja sam vaš predsjednik (glasali vi za mene ili ne)


Demokracija je oblik društva, a ne oblik vlasti. Vladavina proizlazi iz oblika društva.

Ustavno, u RH je demokracija uz vladavinu naroda.


Poruka iz BiH, dno dna, o prisili vlasti nije zamjećena.



Izjava o obliku vlasti koja ne proizlazi iz volje naroda, birača kojim se obraća kako nisu glasali za njega slikovito ukazuje zašto je u BiH uspostavljen međunarodni protektorat.

Bio ti u predsjedništvu ili ne, ja svejedno nisam glasovao za tebe.


Oznake: demokracija, predsjednik, izbori, RH, Bih, &

08

ponedjeljak

svibanj

2017

Postoji li HDZ? Vrijeme je za novu političku snagu



Bruna Esih, nezavisna kandidatkinja na listi HDZa preferencijalno je ušla u Sabor u izbornoj jedinici u kojoj HDZ tradicionalno nije dobivao glasove (inače je partijska banda ne bi ni stavljala na listu). Samostalno nastupa na lokalnim izborima za Zagreb. Poduprla je prvu koaliciju, poduprla je opstanak ministra Marića, poduprla je smjenu Petrova, poduprla je izbor Jandrokovića. I omražena je u HDZu.

Zlatan Hasanbegović, preferencijalno je ušao u Sabor na listi HDZa, u izbornoj jedinici u kojoj HDZ ne kotira visoko (inače ga partijska banda ne bi stavljala na listu). S Brunom Esih nastupa na nezavisnoj listi za Zagreb. Poduprao je prvu koaliciju, poduprao je opstanak Marića, poduprao je opoziv Petrova, poduprao je imenovanje Jandrokovića.

Goran Dodik, iako je predsjednik vlastite stranke, nastupio je na HDZovoj listi i osvojio saborski mandat u 10. izbornoj jedinici, poduprao je prvu koaliciju, poduprao je ostanak ministra Marića, poduprao je razrješenje Petrova, poduprao je imenovanje Jandrokovića.

Željko Glasnović je u Sabor ušao kao nezavisni kandidat, poduprao je prvu koaliciju, poduprao je ostanak ministra Marića, poduprao je razrješenje Petrova, poduprao je imenovanje Jandrokovića.

Član HRASTa je na HDZovoj listi u devetoj izbornoj jedinici osvojio zastupničko mjesto u Saboru. Poduprao je prvu koaliciju, poduprao je ostanak ministra Marića, poduprao je razrješenje Petrova, poduprao je imenovanje Jandrokovića.

Branko Hrg je kao nestranački kandidat na listi HDZa ušao u Sabor. Poduprao je prvu koaliciju, poduprao je ostanak ministra Marića, poduprao je razrješenje Petrova, poduprao je imenovanje Jandrokovića.

HSLSov predsjednik Darinko Kosor je na HDZovoj listi sa 479 glasa ušao u Sabor. Poduprao je prvu koaliciju, poduprao je ostanak ministra Marića, poduprao je razrješenje Petrova, poduprao je imenovanje Jandrokovića.


Esih 10 471 glas, Hasanbegović 11898 glasova, Culej 9262 glasa, Miro Kovač 12 751 glas, Hrg 3733 glasa, Dodik 3032 glasa. 51147 glasova.

Spašavanje HDZa na vlasti nije politika HDZa (jer je jedva osvojio relativnu većinu tuđim kandidatima i glasovima). Zapravo je HDZ projugoslavenska, udbaško-srpska stranaka koju spašavaju zastupnici koji su pridruženi HDZu (u nadi kako će ta uzurpatorska partijska, šeksijanska banda nadrkavanjem nadmudriti naivne glasače i njihov odabir).

Nakon svih manevara prijetili su gospođi Esih, izbacili Hasanbegovića, dosađivali Glasnoviću, zastrašivali Culeja, kumili HNSovce i pupavčeve snsovce, izmanipulirali Sauchu, ... i to sve odradi plenković koji je haeslesovac (do 2008.).
Kako će HDZ proći na slijedećim izborima kad je na izborima iza kataklizmičkog Milanovića nesposoban osvojiti vlast?
Možda su zanemarili činjenicu da se povjerenje birača stiče kvalitetnim radom a ne namještanjem izbora.
Vrijeme je da Hrvatska zaboravi HDZ i osnuje kvalitetnu, odgovornu, sposobnu političku stranku koja će rješavati hrvatske probleme, a ne slušati krvoločnog pijanca iz Osijeka i stvarati cirkus na -300 milijardi (kuna).

Vrijeme je za gašenje udbaške filijale, vrijeme je za nove izazove i novu političku strategiju. Vrijeme je za nove političke ikone, vrijeme je za djela. HDZ je uništio HSP, HSS, i na kraju su uništili sami sebe.
Nisu Esih, Hasanbegović, Glasnović, Culej ... podlegli HDZovim manipulacijama, nego su spašavali naciju (ralja komunizma od kojih ih HDZ nije sposoban štititi; ionako je Šeks (Mesić, Manolić) imao/li zadatak izmanipulirati političku javnost i osigurati potčinjeni položaj Hrvatske u Jugoslaviji).

(HDZ je olupina koju treba natovariti bremenom sjećanja i potopiti da se više nikad ne vrate na vlast.)

Do novih izbora (na kojima će nova politička ideja preuzeti odgovornost za naciju).




Oznake: HDZ, nova politička snaga, izbori, preferencijalni glasovi, podrška koalkiciji, podrška vladi, stanje HDZa, olupina, spašavanje nacije, novi izbori

21

subota

siječanj

2017

Praznik demokracije



Nije me nazvao urednik Večernjega lista i nije tražio moje (vrlo malo uvaženo) mišljenje i "osvrt na plagijat ministra znanosti i obrazovanja dr. Pave Barišića" ...
Svejedno sam se osvrnuo.

Slučaj ocjene izvornosti rada dr. Pave Barišića se odvijao u političkom okružju, uključujući i institucije znanstvenih ustanova, samo i na poticaj politike.
Jednako su osvrti samo političke naravi. (Koga briga za izvornost članka filozofske naravi i njegove znanstvene originalnosti?)(Ako već nisu dr. Pavu Barišića spominjali upravo po dosezima u filozofiji ...?)

Iznova osvrtanje kad je Barišić postao ministar ima svoje izvan znanstveno poimanje.
Onaj tko osporava nekome učenje na vlastitim greškama (ako je počinio greške, naj pametnije mu je da ih ispravi (znači, nešto je naučio)), postavlja moralne kriterije (koji nisu moralni). Osporavaju pravo na grešku. Uspostavljaju moralne kriterije (koji nisu društveno uporabljivi).

Zašto moral nije društveno mjerilo (prihvatljivosti)?



Jer je poopćeno mjerilo (običajno i nepisano, a prihvaćeno (ali ne i obavezno) u zajednici. Uobičajeno.
Držati nenavođenje citata uobičajeno neprihvatljivim u hrvatskoj nauci (koja kao da ne postoji) je smiješno (zato je predmet političke (plaćeničke), a ne znanstvene zajednice).
Može li ubojica biti ministar? (Ako ne može, katoličko smo društvo i ubojstvo je grijeh, može li itko obnašati državne dužnosti i upravljati represivnim aparatom?)
Može li (osuđeni) ubojica biti ministar (bez katoličanstva), po važećim zakonima? Ili (moralisti) osporavaju rehabilitacijsku narav svih propisanih zakonskih kazni?

Podjednako, moralisti koji prozivaju ministra ne mogu koristiti moral kao argument (bez obzira na zakonsku mogućnost optuživanja u ime javnog dobra)(jer im je u drugim okolnostima zakonom zabranjeno javno isticanje kaznenih djela drugih osoba) u pozivu na ostavku ili smjenu.
Ako ne postoji zakonska zapreka za obnašanje ministarske dužnosti, prihvatljiva argumentacija za opoziv državnog dužnosnika podrazumijeva javno izjašnjavanje o vlastitom odabiru na prethodnim izborima. Oni koji nisu glasali za vladajuću koaliciju nemaju pravo (mada izgleda da su upravo oni moralno nakaradni i koriste jedino (nejasno) sredstvo za utjecanje na vlast koju su izgubili na izborima) spominjati kadrovska rješenja (koristeći moral).
Ako su glasali za vladajuću koaliciji, mogu izraziti svoje nezadovoljstvo izvršnom vlašću (proizišlom iz parlamentarnih izbora) i (ovisno o broju nezadovoljnika) tražiti referendum ili obećati kako na sljedećim izborima neće dati glas toj političkoj opciji.
Jadnici (tornjajte se u 3*materine, vi i vaš moral)!

Ja sam glasovao protiv HDZ-a, protiv MOST-a, protiv SDP-a, protiv udbe, protiv orjune, protiv plenkovića, protiv parlamentarnog apsolutizma, protiv centralizacije, protiv jednodomnoga parlamenta (u korist dvodomnoga), protiv Jandrokovića i Šeksa, protiv Granića, protiv Petrova, protiv nenarodne vlasti ... i izgubio.
Državni dug će vratit oni koji su pobijedili (a standard će podići zajedno sa svojim biračima). Zato i imaju sve manje glasova (jer samo manjina može dobro živjeti od nerada i morala). Ako vam smeta ministar plagijator, onda s vama nešto nije u redu (ionako ništa ne shvaćate).

Donald Trump je 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. To je tema dana.


Oznake: Večernji list, Osvrt, plagijat, ministar, politika, znanost, moral, izbori, argumenti, demokracija, trump

14

srijeda

rujan

2016

Nešto o izborima



... ponajviše o načinu biranja


Zašto u Hrvatskoj na izborima imamo izborne jedinice kad ne postoji parlamentarni dom u čijem je nadleštvu zastupanje teritorijalnih interesa (nekada je postojao Županijski dom, prije Županijskog doma Vijeće općina (socijalistička Hrvatska/Jugoslavija))?
Zašto u Hrvatskoj na izborima imamo preferencijalno glasovanje kad RH nije jedna biračka jedinica (preferencija je ograničenog dosega, npr. na listi se pojavi svjetski poznati nobelovac koji je primio uglednu nagradu za ekonomiju (godina 4999., naravno poslije Krista)(ili nobelovac za mir koji će diplomatski razriješiti sporove sa ratobornim susjedima) i preferencijalno prikupi 196891 glasova (u 1. izbornoj jedinici), 14 mandata i nije u mogućnosti sastaviti vladu niti imati saborsku većinu pri izglasavanju zakona ...). Bravo Hrvatska! (Ispodprosječni su se svim sredstvima zaštitili od pametnijih ...)

(Bojati se kako će Hrvatska odabrati velikog vođu koji će započeti Veliki (svjetski) rat je (obzirom na proizvodne dosege RH) iluzorno ...)

Osvrnimo se na stalne jadikovke (što lijevih, više desnih (lijevo-desnih)) o rasipanju glasova.
U I. izbornoj jedinici je HDZ osvojio 5 saborskih mandata sa 62 270 glasova. Ali bi podjednak broj mandata osvojio i sa 53 373 glasa, što upućuje kako je "rasuo" 8896 glasova (možda onih koji su naivno povjerovali kako glasujući za HDZ ne rasipaju glasove ...). U I. 8896. u III. 436, u IV. 4319, u V 5550, u VIII. 3804, u IX. 3085, u X. 10415, u XI. 2694 glasa. Sveukupno rasutih 39199 glasova.

Ujedno uništili pravaške i demokršćanske stranke (jer su pozivali na preusmjeravanje glasova). Kada u demokraciji jednoumlje (kojim hdz imenuje hslesovce/komunjare Plenkovića i Darinka Kosora liderima s kojim nastupa "samostalno" na parlamentarnim izborima, a Beljak (seljak) ustvrdi kako su sdp, hns i hss dominantni u razvijenijim gradovima i područjima (s kojim programom socijalistička partija dominira u razvijenijim područjima!?)) postane obrazac, onda smo na dnu (pameti).

SDP je pobijedio hdz 2011. na protuglasove (smjenu hdza koji je zaglavio ...), hdz je pobijedio sdp 2016. na protuglasove (smjenu sdpa koji je zaglavio), ...
Kada će pobijediti onaj tko neće zaglaviti, i neće biti potrebno protuglasovanje, već će demokratski omogućiti pobjedu onom tko je spremniju voditi državu? (Obzirom na količinu idiota koji se protiv pameti bore svim sredstvima, nikada!)
Demokracija je trebala omogućiti nuđenje više programa i pristanak svih (ili barem većine) na najbolji program. Ovako se hdz hvali pobjedom (sa svega 695539 glasova, u čijoj su sumi glasovi demokršćana, liberala, pravaša, ... jer nema glasova u bilanci tih političkih stranaka). Strašno (političkim prevarama ugasiti demokraciju i uvesti jednoumlje).
Lijepo je priglup upravljati 100 milijardi vrijednim državnim proračunom. Zbog tako lakog plijena budale se trude držati pametne dalje od vlasti.

Hrvatska ima neodložnu potrebu za neinstitucionlnim djelovanjem. Vaninstitucionalni referendum (uz nadgledanje međunarodnih tijela), sastavljanje vlade nacionalnog spasa (bez političara koji su do sada djelovali u političkom životu Hrvatske) i tehnička vlada (sposobna razriješiti temelje države, dugovanje države i prosperitet stanovništva).

Hrvatska (u spirali vlastitog neznanja). (Budale svatko vara, pa i budale.)
(Ovo je blog o neuporabljivosti hrvatskih političara i o njihovoj gramzivoj bezobzirnosti, o nepostojanju zaštitnih mehanizama od krađe vlasti (i prosperiteta naroda) ...)


Oznake: Hrvatska, izbori, iborne jedinice, parlamentarni dom, Žipanijski dom, preferencijalno glasovanje, poznati nobelovac iz ekonomije, nobelovac za mir, ograničena preferencija, veliki vođa, rasipanje glasova, uništena demokracija, socijalizam i razvijena područja, protuglasovi, jednoumlje, neistitucionalno djelovanje, Referendum, vlada nacionlnog spasa, tehnička vlada, neuporabljivost političara, gramzivost, krađa vlasti

06

ponedjeljak

lipanj

2016

Karamarko im smeta ...



Napadi na HDZ (zbog programa i biračkoga tijela koji naginju Hrvatskoj (mada nedovoljno)) i stranačko rukovodstvo ima svoju genezu i razloge.

Držati narod u ropstvu (okupaciji) podrazumijeva udaljavanje tog naroda od vlasti i diplomacije, udaljavanje od političke organiziranosti.

Napadi na Tomislava Karamarka (predsjednika HDZ-a) proizlaze iz njegove organizacije političke stranke (HDZ-a) na spoznaji kako ostale političke skupine organiziraju krađu izbora.
U Hrvatskoj se izbori kradu (Račan je pokrao izbore, Mesić je pokradao izbore, Josipović je pokrao izbore, Milanović je pokrao izbore).
Karamarko je organizacijski sposoban prekinuti tu (ku*vanjsku) praksu držanja vlastitog naroda u zabludi i ropstvu, bijedi i obespravljenosti, siromaštvu i jalu.
(Treba se samo zapitati kakav je onaj tko vlastit narod drži pokoren ...)

Karamarko im smeta jer ne mogu krasti izbore ...



Oznake: HDZ, napadi, natod u ropstvu, okupacija, politička organiziranost, zabluda, Ropstvo, bijeda, obespravljenost, siromaštvo, izbori, karamarko

04

ponedjeljak

siječanj

2016

Socijaldemokracija i socijalna država nisu isto



Socijalizam (za koji se zauzima socijaldemokracija) nije isto što i socijalna država


Izbori su prošli (nove ne/očekujemo ...).
SDP s kukurikavcima je prošlost.


Pobjeda nad nakupinom (omraženih) samodržaca ima manjkavost.
Socijaldemokratska partija (sdp) nije prokazana/označena kao partija koja se zalaže za socijalizam. Ustrajavali su na zakonskom izjednačavanju (poreznim i ostalim zakonima) građanstva (bez obzira na količinu rada i sposobnosti iskazane u radu).
Iako ih pamte po omalovažavanju branitelja, vukovarske i bleiburške žrtve, omalovažavanju obitelji, omalovažavanju volje naroda, omalovažavanju države, omalovažavanju Ustava ...glavna karakteristika im je omalovažavanje Ustava RH. Nametanje socijalizma.

Nametanje socijalizma je urušilo državni proračun, stabilnost monete, stabilnost gospodarstva, nacionalnu državu i potaklo sveopću krizu.
Iako (javno) sdp ne ističe ideju socijalizma kao glavnu programsku točku, provođenje socijalizma im je osnovica postojanja. Nametanje srba u vladu (na ministarska mjesta), nametanje ćirilice (u Vukovaru) imalo je zadaću skrenuti oštricu kritike sa socijalističkog koncepta na međunacionalni.

Socijalizam je majka svih diverzija (izokrenuti društveni poredak koji izaziva urušavanje cjelokupnog društva, preko gospodarskog sektora (iz kojeg proizlazi i u gospodarstvo se vraća svekolikost društvenog određenja) koji podupire opstojnost društva). Socijalizam je antihrvatski sveopći koncept.

Iseljavanje stotinu tisuća Hrvata, posljedica je povratka socijalizma, demografski pad nužno (iako izazvan padom BDP-a uzrokovanog povratkom socijalizma) izaziva (daljnji) pad BDP-a.
Za rast BDP-a neophodan je demografski rast. (I jamčenje osobnog vlasništva. Nitko ne radi za siromašne ... zato i jesu siromašni (zbog toga što niti oni ne rade za svoje dobro). S porastom društvenog bogatstva, rastu prihodi od poreza, i sposobnost države biti socijalna. )

Tko će kazniti (samozvanu) vlast koja je (unatoč otklonu od socijalizma i jugoslavije) nastojala povratiti socijalizam i jugoslaviju (region)?
Izbori i postizborna koaliranja protiču/protekla su u ispuštanju imenovanja krivaca za stanje i određivanja kazne za počinjena nedjela (prema narodu; neispunjavanje obaveza propisanih poveljom UN-a ...). Ako domaće zakonodavstvo i institucije nemaju volje kazniti zločince, pozivam se na povelju UN-a i prava koja su mi pripadala, a protekla ih je vlast brutalno kršila.

SDP/kukuriku su zločinci.
Zabluda naroda (dijela glasača) kako bi takva vlast bila više socijalna (HDZ je u svim svojim vladama podijelio preko 2500 milijardi kuna socijalne pomoći) je zabluda koja opstaje jer se u obraćanjima prema sdp-u svi odnose kao prema prosrpskoj partiji. SDP je partija koja primarno zagovara socijalizam (kao sredstvo uništavanja Hrvata). Osnovni politički program te partije je povratak socijalizma (ne nužno i socijalnosti, ... sve su socijalističke države stvarale siromaštvo svojim odnosom prema vlasništvu, time manje skupljali poreza i nužno manje izdvajali (uz ogromne izdatke za represivni aparat) na socijalnost).
Desne stranke (ili stranke desnog centra su socijalnije od socijaldemokrata kojima je cilj parlamentarnim putem uspostaviti socijalizam).
U tom svjetlu, glasačko tijelo Gorskog Kotara, Istre, Međimurja, Prigorja (kao izrazito nacionalno čistog stanovništva, s posebnim odnosom prema vlasništvu i radu) koje po rezultatima DIP-a glasa za SDP, ne brine dovoljno o svojoj i imovini ostalih Hrvata ...
Oni koji se drže radišnim i štedljivim, glasaju za socijalizam. Omogućiti ćemo im ga (na ubrzanom tečaju).


Oznake: izbori, socijaldemokracija, socijalizam, opstojnost društva, iseljavanje, demografski porast, bdp, osobno vlasništvo, socijalna država, povelja UN-a, glasači

08

nedjelja

studeni

2015

Kako nastaje rat (i koliko traje)



Izborna poruka



Politika, kao sredstvo prevladavanja društvenog sukoba, (sustavno) krizom nije politika već sredstvo produbljenja društvenog sukoba.
U Hrvatskoj ta kriza traje 1000 godina. Nagomilani društveni sukobi označavaju stanje rata (koji traje).
Ako ne možemo zaustaviti taj rat, birajmo (odgovorno) politiku.
Svi propovjednici okretanja budućnosti zaboravljaju da svi neriješeni društveni sukobi uvjetuju i sadašnjost i budućnost (a često i prošlost).


Budimo barem danas domoljubni. Budimo danas politični.

Hrvatska za sva vremena!






Oznake: politika, kriza, društveni sukob, rat, izbori

30

petak

listopad

2015

Nestanak Atlantide, Maja i SDP-a

Predizborno je vrijeme (na svu sreću bez tv sučeljavanja ...).
Raspon političke misli (od ozbiljnih do krajnje neozbiljnih) zbog poništavanja (bezrazložnoga) utjecaja novina i tv kuća dopire do glasača u ogoljelom obliku.
Političke stranke svoje programe i stavove, svoj potencijal prezentiraju bez medijatora (medija?). Jezično, medij označava sredinu (pa u tom smislu politička poruka nije bez medija već bez medijatora (posrednika, arbitra, sudca). A sredina oslobođena posredstva (arbitra) bolje apsorbira poruke. Bez komunikacijskog šuma (iskrivljavanja poruka).
Domoljubna koalicija (stranačka koalicija predvođena HDZ-om) na svojim skupovima pokazuje brojnošću snagu svoje politike.

SDP na svojim skupovima pokazuje nemoć svoje politike u odnosu na brojnost birača, ali ne i na snagu partije.
SDP ustrajnim omalovažavanjem politike (sredstva kolektivnog smjeranja donošenja odluke o rješenju problema ...) ukazuje na (sociološku) snagu destruktivnog (okupacijskog) odnosa prema društvu.
Iako je demokracija stanje sustavnog sabiranja pojedinačnih gledišta, SDP omalovažavanjem politike (i političara) sužava (zastrašivanjem i zagađivanjem političkog prostora) demokratsku osnovicu.
Ustrajavanje na kandidatima Glavaševiću i Matiću (koji su svojom samovoljom (u okvirima ovlasti ministarstva kojem pripadaju, iako je vidljivo da su poslušnici stranačko-agenturski podložni vanjskom mišljenju)) potvrđuje sdpovu strategiju oslanjanja na otuđenje političke moći i sustavno održavanje sociološkog stanja (imenovanja neodgovornih i zlobnih ljudi na poslove bitne zajednici) protivnog Ustavu i zakonskim načelima.
Osporavaju pravo živjeti u društvu koje će demokratskim mehanizmima rješavati svoje probleme.

(USKOK, DORH bi odavno vještačenjem potvrdio protuzakonitost takvog ponašanja i oslobodio društvo takvih samovoljnika ... da znaju svoj posao.)

Ostavljanje Milanovića na čistini (bez medijatora), najbolje je ukazalo na osobnost (nesposobnost, psihičku nedozrelost i društvenu izopačenost) te osobe.
Još jedan propust državnih službi sigurnosti (psihičkog su bolesnika propustili neutralizirati na zauzimanju odgovorne funkcije).

Uz sdpovu propast (bespotrebnog truda oko imenovanja i pozicioniranja državnim novcima plaćenih medijatora), sve su manje stranke i neovisne liste proporcionalno manje zastupljene u javnom prikazivanju. Sateliti sdpa nisu zauzeli mjesto Domoljubne koalicije (jer bi takvom promidžbom ojačali svoju poziciju (u sdpovom biračkom tijelu, a ne medijatorski vođenom sučeljavanju slabili poziciju Domoljubne koalicije)).

Hoće li ovi izbori (po najavi brojnijim odazivom birača) ugasiti jednu otuđenu partiju (nedostojnu hrvatskog naroda), u tišini biračkoga mjesta?
Je li partija nestala (unatoč milijardama koje su otuđili za ovog mandata)?
Bez zaštitnika u službama sigurnosti i političara (koji su kontrolirali službe/koje su kontrolirale službe) partija bi odavno nestala (ugušena u vlastitoj krvi).
Vrijeme je za trajni nestanak SDP-a (partije okorjelih muktaša), civilizacije nerada i neodgovornosti.


Tko sada zabrlja, neće se oprati do kraja života


Oznake: izbori, kampanja, tv sučeljavanje, politika, medij, medijator, arbitar, demokracija, otuđenje političke moći, društvena izopačenost, glasovi, sateliti, civilizacija, nestanak

29

četvrtak

listopad

2015

Političar - nečasno zanimanje?



Hrvatski ponos
Važnost parlamentarih izbora


"Politika (grč. ta politiká – poslovi vezani uz polis) je kolektivna djelatnost koja smjera donošenju odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice. Riječ politika potječe iz više grčkih riječi: polis(grad-država); politeikos(državni, javni) te politeia(država, politički režim). S obzirom na sadržaj, obuhvat i stupanj organiziranosti razlikujemo opću i posebnu politiku. Opća politika uključuje lokalnu, državnu i međunarodnu, a posebna politika uključuje socijalnu, gospodarsku, zdravstvenu, kulturnu, prosvjetnu...

Politika pretpostavlja početnu raznovrsnost stajališta, pa je pomirenje razlika među uključenim stranama također jedan od njenih ciljeva. To se postiže predlaganjem rješenja koje se smatra racionalnim i ispravnim. Druge članove zajednice potrebno je pridobiti za tu opciju, što se postiže raspravom i uvjeravanjem. Stoga je komunikacija iznimno bitna za politiku, a u sebi sadrži i borbu za poborništvom.

Tipična ishodišta politike su društveni sukobi, ograničenost resursa, planiranje budućnosti, odnosi s drugim zajednicama."

https://hr.wikipedia.org/wiki/Politika

Važnost politike (društveni sukobi, ograničenost resursa, planiranje budućnosti, odnosi s drugim zajednicama, ...) ukazuje na nužnost odnosa prema politici (i političarima).
Hrvati imaju uvriježen negativan odnos prema politici. Neshvaćajući narav i potrebu politike.
Hrvatska je katolička (što negativno utječe na nacionalnu orijentaciju, koliko god se vjerovalo kako katolička crkva održava hrvatstvo; crkva podupire hrvatstvo, ali u narodnom (arhajskom) obliku), obespravljena (porobljena), siromašna.
Sve se tri odrednice (kulturološki) prenose na slijedeće generacije (koje tako prihvaćaju politiku kao nečasno zanimanje).
Sociologija religije, sociologija siromaštva i sociologija ropstva navode kako je kulturološko prihvaćanje (u ranoj mladosti) (određene) religije, siromaštva i ropstva razlog kasnijim životnim svjetonazorima koji se podudaraju s propagiranjem vjere, siromaštva i ropstva.

Dalo bi se zaključiti kako je, unatoč definiciji politike kao kolektivne djelatnosti (što društvo obvezuje odgovornošću prema politici i političarima), važnosti djelokruga politike (društveni sukobi, ograničenost resursa, planiranje budućnosti, odnosi s drugim zajednicama, ...), politika u Hrvatskoj svrstana u nečasna zanimanja s (posebnim) razlogom.

Porobljenost se održavala (moralno) osporavajući moć politike (i političara). Onaj tko je sudjelovao u porobljavanju jest nemoralan (policajac, vojnik, političar). Takva politika jest nemoralna, nečasna. Takva se politika oslanja na (kulturološko) prihvaćanje politike kao nečasne, a političara kao nečasnog zanimanja. Podjednako se oslanjajući na slične odrednice siromaštva i religije (samo s predznakom časnosti), kao potpore porobljavanju. Religiju (katoličku) jer se razvila u ropstvu), siromaštvo jer prisiljava čovjeka na osnovno (po maslovljevoj hijerarhijskoj ljestvici to je preživljavanje a ne društvena nadogradnja).

Hrvatska, kulturološki, podržava izrazito krivi vrijednosni sustav (složenog preplitanja društvenih pojava) u kojem djelatnost iznimno važna za (normalno) funkcioniranje biva proglašena nečasnom.

Iako je (po predočenom) to višegeneracijski proces (usvajanja vrijedonosnoga sustava), pojedina razdoblja pridonose više (ili manje) tom usvojenom ponašanju.
Tako bi se dalo navesti kako je pad obitelji Zrinski i Frankopani označio početak hrvatskog (političkog) ropstva, koje su naredni (politički i vojni) protivnici Hrvatske dodatno produbljivali i održavali. Titoizam je (iako ga krivo poistovjećuju s četništvom i orjunaštvom)(upravo zbog sustavnog produbljivanja ropstva i siromaštva) jedan od okrutnijih razdoblja osporavanja hrvatskog prirodnog prava (na suverenite, državu, blagostanje). U čemu mu je Hrvatska (kulturološki) pomagala svojim ropskim odnosom (prema sebi). (Napomena, nakon što je Tito masakrirao i protjerao one koji nisu prihvaćali takvo ropstvo. Današnji titoisti podjednako udaraju na časnost politike (sebe proglašavajući novom snagom) i progone neistomišljenike.)
Titoizam se u stupnju (i metodologiji) osporavanja Hrvatima (političkom narodu) prava na politiku znatno razlikuje od četništva-orjunaštva.

Nužnost hrvatskih reformi podrazumijeva borbu protiv ropstva (političkog) i borbu protiv siromaštva. Predstojeći parlamentarni izbori nisu borba za vlast već odabir kulturološke, civilizacijske pripadnosti. Određenja koje će nam garantirati političku organiziranost u rješavanju važnih pitanja (društvenih sukoba, ograničenosti resursa, planiranja budućnosti, odnosa s drugim zajednicama).

Proglašavanje borbe protiv (političkog) ropstva i siromaštva (ako je organizirana kao kolektivna, a "smjera donošenju odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke") po definiciji je politika (protiv siromaštva i ropstva).
Tko bi bolje zastupao tu politiku od hrvatskih generala i branitelja!? Od onih koji su stali na branik domovine? Vitezovi (nazatamljenog sjaja)!

Upoznajte se s izbornom listom u vašoj izbornoj jedinici, potražite generale i branitelje na listi, iziđite na parlamentarne izbore i dajte svoj preferencijalni glas generalima i braniteljima. Ovo su njihovi izbori, ovo je njihova politička borba (za dobro svih nas).

Hrvatski generali i branitelji su naš ponos!


Tko sada zabrlja, neće se oprati do kraja života



Oznake: politika, političar, časno, Ropstvo, siromaštvo, titoizam, hrvatski generali, hrvatski branitelji, izbori, politika borbe protiv siromaštva, ponos

27

utorak

listopad

2015

Birajte generale i branitelje, oni su sebe mogli odabrati (ali nisu)

Generalski dug prema nama i naš prema generalima
Ili o specijalnom ratu protiv Hrvatske
Ili o specijalnom ratu protiv hrvatskog suvereniteta

Uspostavu Republike Hrvatske (otklon od socijalističkog društvenog uređenja) pratila je velikosrpska agresija ...
Izvorni hrvatski suverenitet je bio na udaru bivših komunista i velikosrba (udruženih u nakani zadržati Hrvatsku u okruženju njihove političke dominacije).
Hrvatska je izvrgnuta agresiji (agresivnom ratu) i specijalnom ratu.
Oružani rat protiv Republike Hrvatske povele su pobunjeničke srpske paravojske i JNA. Specijalni rat protiv Republike Hrvatske vodili su i posebni odjeli srpskih agresora i obezvlašćena (reformirana?) komunistička partija u Hrvatskoj.
Pred prve demokratske izbore SKH-SDP je isticao politički program ostanka u cjelovitoj Jugoslaviji (s preustrojem socijalističke države u "demokratsku", izostavljajući hrvatski suverenitet kao sredstvo rješavanja transformacije socijalističke (marionetske) tvorevine ...). Pobijedio je HDZ s političkim programom hrvatskog suvereniteta kao mehanizma razrješavanja krize socijalističke države.

Odgovor na hrvatski suverenizam je pokušaj otcijepljenja tkz. Krajina, pobunom i agresijom JNA pa vojske novonastale (nesocijalističke) Jugoslavije.
Na oružanu pobunu i oružanu agresiju Republika Hrvatska je uspješno odgovorila (završnim operacijama oslobađanja okupiranih teritorija i reintegracijom (dio mirnom) u pravni sustav RH.
Po okončanju ratnih djelovanja, Hrvatska vojska je vratila upravu civilnoj vlasti. Niti smrću Tuđmana i padom HDZ-a, vojni zapovjednici nisu posegnuli za mjerom vojnog održanja vlasti. Iako je bilo očigledno kako (udbaško-kosovske) antisuverenističke snage posežu za nedozvoljenim sredstvima prisvajanja vlasti.
(HDZ na čelu s Matom Granićem je dobio parlamentarne izbore 2000.g., ali to Mate Granić nije znao ...)(Bilo bi interesantno policijskom istragom ustanoviti ulogu i sadašnjeg ministra unutarnjih poslova (tada mlađahnog) Ostojića u tim i kasnijim događajima ...)
Umirovljenje hrvatskih generala, koje je proveo tadašnji predsjednik (??) Mesić, pokušaj je političkog krila velikosrpstva, specijalnim ratom pripremiti zaobilaženje hrvatskog suvereniteta i vraćanje Hrvatske u srpsko-rusko ropstvo.

Po okončanju oružanih (ratnih) sukoba, hrvatska vojska (vođena hrvatskim generalima) je izostavila (uobičajenu) vojnu upravu, podupirući demokraciju. Brzom i iznenadnom smjenom ratnog vojnog rukovodstva, te stalnom zamjenom vojnih i policijskih kadrova koji su aktivno sudjelovali u Domovinskom ratu (do današnjih dana) političko krilo antisuverenista je ustrajavalo na povratku Hrvatske u okove.
Specijalni rat, kao sredstvo ostvarivanja ciljeva, Hrvatska ionako nije dobila.
Hrvatska nije porazila antihrvatske političke snage (okupljene u SDP-HNS-IDS-SRP-... partije i nestranačke antihrvatske udruge). Specijalni rat traje.

Naše je demokratsko pravo, izborima i drugim demokratskim sredstvima (referenduma, opoziva) uskratiti pravo političkim snagama (antisuverenistima) koje zloupotrebljavaju političku vlast.
Vjerujući u snagu demokracije, vojska je izostavila mjere zaštite (te) demokracije (u ime demokracije). U specijalnom ratu (provođenom i krađama izbora (Svijet nam se smije zbog bezobraznosti tih krađa i ponašanjem veleizdajničke klike koja karikaturalno otuđuje političku moć)) tek moramo pobijediti. Titoiste.



Zbog osjećaja krivnje (i ponosa) (ambivalentnost), hrvatski generali i branitelji moraju (na listama za Sabor) demokratski poraziti političko krilo antisuverenista (titoista) i zakonodavno osigurati demokraciju (izloženu specijalnom ratu). (Specijalni rat je totalan, udara na pojedinačne ciljeve i na cjelokupni ustroj. Po tome je vidljiva težina tog rata.)
Moraju pokazati kako su znali što rade kada su izostavili vojnu upravu.
Tko bi tu zadaću bolje uradio od hrvatskih generala i hrvatskih branitelja!?

Za jaku Hrvatsku!

Tko sada zabrlja, neće se oprati do kraja života




Oznake: branitelji, generali, demokracija, oružani rat, specijalni rat, izbori

25

nedjelja

listopad

2015

Hoće li katolička crkva javno pozvati na rušenje crvene nemani!?



Čiji su neodlučni glasači
Ili o utjecaju katoličke crkve na državnost



U Hrvatskoj nije obavezno glasovanje. Glasači po vlastitoj savjesti odlučuju o vlastitom izlasku na izbore.

Onaj tko ne iskoristi biračko pravo (mada je i neizlazak na glasovanje biranje) uobičajeno se smatra neodlučnim biračem.
U Hrvatskoj je odaziv glasača promjenjiv (od 30 do 60%).

Neodlučnost birača produkt je mnogih čimbenika. Jedan od razloga je katoličanstvo Hrvata. (Katoličanstvo u sebi nosi podijeljen osjećaj za nacionalno.)
Veliki broj (postotak) neodlučnih glasača kontrolira katolička crkva. Nesposobnost odlučiti se na političkim izborima proizlazi iz složene duševne borbe (vjerskog) svjetonazora i svakodnevne praktičnosti (mada se oni ne sukobljavaju).
Što je onda razlog (političkoj) neodlučnosti? Složenost unutarnjeg svijeta (koji se nužno ne mora razviti u duhu vjerskog nauka, ali svakako pojedince stvara osjetljivijim od podnošljive svakodnevne osjećajnosti potrebne za život zajednice).

Kao Hrvat, katolik pitam se kako moja subraća mogu podnositi političko zlostavljanje nad katolicima Hrvatima koje provodi ateistička nenarodna (orjunaško-titoistička) politička manjina?
Nismo pred političkim izborima na kojima su (i po katoličkom nauku) zastupljene legitimne političke opcije. Izbori su (u Hrvatskoj) borba protiv zla, borba za ljudsko (u nama). Sukob narodne i nenarodne (neljudske) volje.
Katolici su obavezni (u skladu s vlastitim vjerskim učenjem) stati na stranu dobra ...

Hoće li katolička crkva (s moralnog stajališta) javno osuditi nenarodnu politiki i pozvati (neodlučne) glasače na rušenje crvene nemani!?

Tko sada zabrlja, neće se oprati do kraja života


Oznake: katolici, Crkva, izbori, izbor savjesti

21

srijeda

listopad

2015

Demokraciju treba braniti (od onih koji bi je trebali braniti)

Ustavno pravo na demokratski izbor (postoje i drukčiji izbori) nije neosporivo pravo.
Kada je demokracija ugrožena, naročito ako je ugrožena izborima, pravo demokratskog glasovanja je upitno.

Hrvatska (po tko zna koji put od sticanja samostalnosti) izborima ugrožava osnovna načela demokracije (proizvodi stanje suspenzije demokratskih izbora jer izborima "pobjeđuju" nedemokratske, pučističke snage).

Parlamentarni izbori koje očekujemo spadaju u elementarnu borbu za demokraciju. (Pobjeda nad političkim monstrumom Josipovićem je jedna u nizu pobjeda demokracije.) U mladoj demokraciji (s robljem kao glasačima) izbore nije teško "krasti". Državno izborno povjerenstvo, "pametni" glasački listići (koji poplave prije prebrojavanja), psihološka oružja stvaranja (ropske) ovisnosti birača, ...

Očekivati od socijalističkog roblja razumijevanje smisla demokracije i obavezu obrane demokracije je iluzorno.
Pobjede Račana, Mesića (mn.), Josipovića, Milanovića nedvojbeno ukazuju u neodgovornost birača. Svi nabrojani su pripadnici nedemokratskih političkih snaga. (Sredstva pravne države u zabrani kandidiranja takvih (političkih) monstruma ukazuju na sastav osoba koje brane po službenoj dužnosti Ustav (i demokraciju) ... odreda nedemokratske, porobljivačke strukture.)

Nedemokratska pobjeda (na prvim izborima) Josipovića, nakon mandata u kojem je pokušao (politički nemoguće) izigrati demokraciju, na (drugim) predsjedničkim je izborima (začudo) prekinuta.
Dužnost je građana (birača) RH, Hrvatica i Hrvata, svojim izlaskom na izbore i dati glas demokratskim snagama ...
Ne biramo stranke, koalicije i pojedince. Biramo između demokracije i političkog mraka (jednoumlja).

To što niste demokratski porazili Račana, Mesiće, Josipovića, Milanovića iznova pred vas postavlja političku zadaću. Izborima se izboriti za demokraciju.
Ili ostati bez (demokratskog) prava glasa. (Iako postoje i drukčiji oblici borbe za demokraciju, vas nitko neće pozvati u tu borbu ... jer ste ustrašeni.)
Demokraciju od takvih treba braniti ...

Tko sada zabrlja, neće se oprati do kraja života


Oznake: Lijepa naša, demokracija, izbori

18

nedjelja

listopad

2015

Ja sam za povratak smrtne kazne

Približavanje parlamentarnih izbora i promjena izbornoga zakona me ponukala promotriti novi izborni ustroj.

Nekada dvodomni Sabor (u socijalističkoj Hrvatskoj trodomni), od kojih je jedan dom bio teritorijalni (sabornici su birani po teritorijalnom ustroju), pri ujedinjavanju zakonski je osigurao podjelu izbornih jedinica sa teritorijalno zastupljenim listama. Izborne jedinice su birale 3 saborska zastupnika.
Ukrupnjavanjem izbornih jedinica i povećanjem broja saborskih zastupnika na 14 napravljen je otklon od obavezne teritorijalnosti sastava Sabora.

Kakvi su izgledi u IX izbornoj jedinici, koja se proteže od granice Gorskog Kotara do Kaštela, s 14 saborskih zastupnika da bude teritorijalno zastupljen Knin, Drniš, Benkovac, Obrovac, Biograd, Vodice, otoci, Perušić, Gračac, ...?
Ili u X izbornoj jedinici, koja se proteže od Trogira do crnogorske granice, s 14 saborskih zastupnika da bude netko iz Sinja, Imotskog, Omiša, Makarske, Ploča, Vrgorca, Metkovića, Opuzena, (Neuma?), Orebića, Korčule, Vela Luke, Blata, ...?
Kako je u izbornim jedinicama više županija, može se dogoditi da pojedina županija nema niti jednog zastupnika u Saboru , npr Zadarska, Šibensko-Kninska, Ličko-Senjska s dijelom Splitsko-Dalmatinske tvore jednu izbornu jedinicu pri čemu bi tri županije mogle ostati bez teritorijalnog predstavnika u Saboru.Svrha ovakvih izbornih jedinica je "pokrasti" izbore i postići nemogućnost javnog bunta takvim izborima (jer stanovnici tih županija vrlo slabo međusobno komuniciraju da bi bili u mogućnosti shvatiti kako nisu birali (sdpeovce) i pokrenuti nasilno poništenje izbora).

Niti sam obaviješten (a kao glasač imam pravo na sudjelovanje u promjenama izbornoga zakona u javnoj raspravi (koja nije provedena)), niti se slažem s promjenama koje su (neustavno) provedene.

Rušenje prava na teritorijalnu zastupljenost (proširivanjem izbornih jedinica i proširivanjem lista) još jednom je komunjarsko-orunaška (idiotska) vlast porušila osnovne vrijednosti Ustava RH (i Hrvatsku gurnula u lokalpatriotske sukobe).


Ja se zalažem za povratak smrtne kazne i na ovim ću izborima glasati za onu političku opciju koja će provesti tu mjeru.
Komunjare treba zakonom zabraniti, zakonom vratiti smrtnu kaznu i za dosadašnje zlo koje su (namjerno) napravili kazniti (smrtnim) kaznama.




Oznake: izbori, Zakon, neustavno, kazna