18

subota

studeni

2017

Kreten i obveznice



Zaista, na brodu luđaka nitko nije nedužan.


Ministar financija Vlade RH je na dalekovidnici branio izdavanje državnih obveznica čime je obavljeno prikupljanje 1,275 milijardi eura.
Republika Hrvatska u četvrtak je izdala 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice, dospijeća 2030. godine, uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto





“Sredstva prikupljena ovim izdanjem iskoristit će se za prijevremenu otplatu i refinanciranje zaduženja s državnim jamstvima HAC-a, ARZ-a i HC-a. Slijedom toga, ostvareno izdanje je neutralno u odnosu na razinu javnog duga”

Premijer Andrej Plenković je na sjednice Vlade izjavio kako se u Londonu vode pregovori s investitorima o refinanciranju 1,3 milijarde eura dugova cestarskog sektora, kako bi se produljila njihova ročnost i snizile kamate.



Ako država otkupi svoje obveznice prije roka naplate obveznica, platiti će manje od nominalne vrijednosti jedino ako stopa prinosa bude veća od kuponske kamate. Ako stopa prinosa bude manja od kuponske kamate država će plaćati cijenu veću od nominalne. Ako država bude čekala krajnji rok naplate plaćati će nominalnu cijenu obveznica. Napomena: država isplaćuje godišnju kamatu svim posjednicima obveznica.



Zašto kreditori pristaju na prodaju (otkup) obveznica prije isteka roka naplate obveznica? Zbog uvjeta pod kojim su pristali na zamjenu novca za obveznicu (vrijednosni papir). Ako s novcem mogu u drugom plasmanu uporabe novca zaraditi više pristaju na gubitak dijela novca (nominalne vrijednosti ili kamata) zbog zarade koja će im pokriti taj gubitak i još uvijek osigurati veći prinos.

Iako razlozi prodaje obveznica i ulaganja novca od prodaje obveznica mogu biti različiti, uopćeno možemo reći ako je nekome isplativije prodati nečije obveznice i ostvariti drugo financijsko ulaganje, ni državi koja je izdala obveznice se ne isplati prijevremeno otkupljivati svoje obveznice.

U uvjetima nesposobne vlade, predočavanje modela novog zaduživanja za otplatu starog zaduživanja, uz istovremeno produžavanje roka otplate duga samo je prebacivanje dugovanja na neke buduće generacije.
Bez stručne raščlambe, manipuliranje velikim količinama novaca je moguće prikazivati kao uspješni financijski zahvat. Iako je riječ o prikrivanju slabosti.
Zadržavanje glavnice na istoj razini i produljavanje ročnosti povećava cijenu duga. Oslanjanje na mešetarenje i prikazivanje pojedinih smanjenja uspjehom je posljedica teškog poremećaja vlasti, koja ne obavlja osnovnu zadaću. Upravljanje državom (au kojoj je upravljanje dugom samo dio obaveza).

Mešetarenje je uzrok nesposobnosti otplate dugovanja, te postaje svrhovito kad zbog zauzetosti mešetarenjem vlada nije sposobna ulagati i raditi drukčije, s većom dobiti (što drugi rade).
Očito Vlada RH nije reprogramirala stari dug emisijom novih obveznica i iskoristila sredstvo nabave kapitala (obveznice) za smanjenje ukupnog dugovanja u istom vremenskom roku, već je produžila rok otplate i time nas zadužila za novu kamatu koju moramo zbog toga platiti.

Vlada je bila dužna u proračunskom razdoblju otplatiti prispjela dugovanja (riječ je o nekoliko milijardi eura), nije to uradila iz porezne mase već putem novog zaduživanja. Iznos zaduživanja vlade Plenkovića koji je nedvojben odgovara prispjelim obavezama isplate dugovanja nastalih financijskim zaduživanjima uvećanim za kamate koje je ova vlada pristala isplatiti za nova zaduženja na iznos koji su potraživali.
Taj porazni podatak prikrivati mešetarskim zaradama od stotinjak milijuna eura je diletantski. Jednogodišnja kamata uz stopu 2 % na 3 milijarde eura iznosi 60 milijuna eura, a produžiti to dugovanje na 12 godina je povećanje duga za 720 milijuna eura.
Vlada tvrdi kako dug ne raste (iako i po njihovom modelu računanja raste za nove kamate), a ne navodi planirano smanjenje duga za navedeni iznos koji nisu ostvarili (i time nas zadužili za desetke milijardi kuna).


Oznake: ministar, novo zaduživanje, državne obveznice, dvostruka kamata, zbrajanje kamata, dužnička kriza, pravdanje, lažno povoljnije kamate, ulaganja, pćekivani prinos, kuponska kamata, odnosi očekivanog prinosa i kuponske kamate, isplativost, produžavanje ročnosti, stvarno zaduženje, porast javnog duga za nove kamate

17

petak

studeni

2017

Pijana posla jadnog ministra kojeg je trebalo opozvati (smjeniti)



Novo izdavanje državnih obveznica (na londonskoj burzi) u iznosu od 1 275 000 000 eura još jednom je potvrdilo opravdanost opoziva vlade i ministra financija.


Zaduživanje i tvrdnje o državnom suficitu, obrazloženjem o zaduživanju po nižoj kamatnoj stopi u svrhu zamjene starih kredita po većoj kamatnoj stopi, ukazuju na metodologiju prikrivanja dugovanja.

Ako se zadužujete za vraćanje starijih dugovanja, plaćate dvostruku kamatu. Svako zaduživanje podrazumijeva i kamatu na zaduživanje. Prijevremeno otplaćivanje duga uobičajeno smanjuje kamatu, ali je i dalje plaćate. Ona se pribraja kamati novog zaduženja kojim otplaćujete staro dugovanje.
Ako ne otplaćujete rate duga ili ih otplaćujete novim zaduživanjem ukupan dug vam raste.
Ukupan dug je zbroj glavnice i kamata koje ste dužni platiti.

Model stalnog zaduživanja (po povoljnijim ili poslovno uspješnijim kreditima) je prakticiran u koncernu Agrokor.
Kako ukupno dugovanje raste takvom praksom zaduživanja (novim zaduživanjem podmirivati stara dugovanja), očito je dužnička kriza došla do prijelomne točke.
Svojedobno je MMF poslao izaslanstvo u Zagreb, Vladi RH koju je vodi I. Sanader, s porukom kako je (državni ili vanjski??) dug dosegao 56% BDP-a i kako nije preporučljivo povećavati taj dug. Ujutro je na tadašnje Pleso sletio avion s delegacijom MMF-a, taj su dan razgovarali s članovima Vlade RH, glavna vijest u Dnevniku HRT-a je bila posjeta i upozorenje delegacije MMF-a o prelomnoj točci duga.
Ali isti dan, negdje poslije podne, Index.hr je na internetu objavio video snimku Severine Vučković u ne baš čednom izdanju ("porno", hard core) i tema dana je bila Severina a ne MMF. Vlasnik Index.hr portala je Matija Babić. Usklađenost objave video snimke i prikrivanje ozbiljnosti dugovanja RH je očita.

Severina je i danas tema, a država se pravda lažno povoljnijim kamatama, jer nije sposobna otplaćivati rate duga.
Ministar koji se bavi obmanom naivnih je prethodno učio zanat u Agrokoru.
Sve opozvati.

2 000 000 biračkih glasova, svehrvatski pokret koji će preuzeti sudbinu Hrvatske i razvlastiti diletante koji se cere (našoj neodlučnosti).


Oznake: ministar, opoziv, novo zaduživanje, državne obveznice, državni suficit, dvostruka kamata, zbrajanje kamata, dužnička kriza, MMF, Severina, sanader, pravdanje, lažno povoljnije kamate, Index.hr, Matija Babić, 2 000 000 briračkih glasova, politički pokret

21

subota

siječanj

2017

Praznik demokracije



Nije me nazvao urednik Večernjega lista i nije tražio moje (vrlo malo uvaženo) mišljenje i "osvrt na plagijat ministra znanosti i obrazovanja dr. Pave Barišića" ...
Svejedno sam se osvrnuo.

Slučaj ocjene izvornosti rada dr. Pave Barišića se odvijao u političkom okružju, uključujući i institucije znanstvenih ustanova, samo i na poticaj politike.
Jednako su osvrti samo političke naravi. (Koga briga za izvornost članka filozofske naravi i njegove znanstvene originalnosti?)(Ako već nisu dr. Pavu Barišića spominjali upravo po dosezima u filozofiji ...?)

Iznova osvrtanje kad je Barišić postao ministar ima svoje izvan znanstveno poimanje.
Onaj tko osporava nekome učenje na vlastitim greškama (ako je počinio greške, naj pametnije mu je da ih ispravi (znači, nešto je naučio)), postavlja moralne kriterije (koji nisu moralni). Osporavaju pravo na grešku. Uspostavljaju moralne kriterije (koji nisu društveno uporabljivi).

Zašto moral nije društveno mjerilo (prihvatljivosti)?



Jer je poopćeno mjerilo (običajno i nepisano, a prihvaćeno (ali ne i obavezno) u zajednici. Uobičajeno.
Držati nenavođenje citata uobičajeno neprihvatljivim u hrvatskoj nauci (koja kao da ne postoji) je smiješno (zato je predmet političke (plaćeničke), a ne znanstvene zajednice).
Može li ubojica biti ministar? (Ako ne može, katoličko smo društvo i ubojstvo je grijeh, može li itko obnašati državne dužnosti i upravljati represivnim aparatom?)
Može li (osuđeni) ubojica biti ministar (bez katoličanstva), po važećim zakonima? Ili (moralisti) osporavaju rehabilitacijsku narav svih propisanih zakonskih kazni?

Podjednako, moralisti koji prozivaju ministra ne mogu koristiti moral kao argument (bez obzira na zakonsku mogućnost optuživanja u ime javnog dobra)(jer im je u drugim okolnostima zakonom zabranjeno javno isticanje kaznenih djela drugih osoba) u pozivu na ostavku ili smjenu.
Ako ne postoji zakonska zapreka za obnašanje ministarske dužnosti, prihvatljiva argumentacija za opoziv državnog dužnosnika podrazumijeva javno izjašnjavanje o vlastitom odabiru na prethodnim izborima. Oni koji nisu glasali za vladajuću koaliciju nemaju pravo (mada izgleda da su upravo oni moralno nakaradni i koriste jedino (nejasno) sredstvo za utjecanje na vlast koju su izgubili na izborima) spominjati kadrovska rješenja (koristeći moral).
Ako su glasali za vladajuću koaliciji, mogu izraziti svoje nezadovoljstvo izvršnom vlašću (proizišlom iz parlamentarnih izbora) i (ovisno o broju nezadovoljnika) tražiti referendum ili obećati kako na sljedećim izborima neće dati glas toj političkoj opciji.
Jadnici (tornjajte se u 3*materine, vi i vaš moral)!

Ja sam glasovao protiv HDZ-a, protiv MOST-a, protiv SDP-a, protiv udbe, protiv orjune, protiv plenkovića, protiv parlamentarnog apsolutizma, protiv centralizacije, protiv jednodomnoga parlamenta (u korist dvodomnoga), protiv Jandrokovića i Šeksa, protiv Granića, protiv Petrova, protiv nenarodne vlasti ... i izgubio.
Državni dug će vratit oni koji su pobijedili (a standard će podići zajedno sa svojim biračima). Zato i imaju sve manje glasova (jer samo manjina može dobro živjeti od nerada i morala). Ako vam smeta ministar plagijator, onda s vama nešto nije u redu (ionako ništa ne shvaćate).

Donald Trump je 45. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. To je tema dana.


Oznake: Večernji list, Osvrt, plagijat, ministar, politika, znanost, moral, izbori, argumenti, demokracija, trump

25

utorak

listopad

2016

Dva ministra brdo gluposti



Ministar znanosti je zgrožen koliko zakonskih prijedloga kasni. U tri dana sabrati sve ladice i imati uvid u kašnjenja zapanjuje. (Superman.)


Ministar bez ministarstva kupio diplome, prodaje državnu imovinu.


Oznake: ministrastvo, ministar, zakonski prijedlozi, diploma, državna imovina

20

četvrtak

listopad

2016

Ministarstvo ružnih i glupih poslova



Dayton-ski sporazum je mirovni sporazum koji je osigurao mir u BiH, ali i u Hrvatskoj.
Jamac tog mira je bila Hrvatska Vojska (HV) i Hrvatsko vijeće obrane (HVO).
Uništili su vojsku (HV, HVO) i postavili ćelavu, glupu budalu da pametuje o Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo (ludosti).

USS Nimitz


Oznake: ministar, Daytonski sporazum, mir, Bih, Hrvatska, zdravstvo, jamstvo, HV, HVO, uništiti vojsku, ćelav, glup, budala, pametovanje

19

srijeda

listopad

2016

Ministri ili dioničari



Koliko je pokrao u zdravstvu zaslužio je biti dioničarem, a ne ministrom ...










Oznake: ministar, dioničar, zdravstvo

19

subota

prosinac

2015

Tko će vam raditi?

Ja sam ja ... (premijer, ministar i doglavnik).

Sastavi li se tripartitna vlada (u vrijeme pozamašnog duga (preko 100% BDP-a, a BDP pada (raste naniže))), tko će im raditi ...?

premijer iz žIVOG zIDA ...


Masai negroid iz Kenije

Oznake: ja, premijer, ministar, doglavnik, negroid, tripartitna vlada, dug, bdp, živo pizdaš