01

subota

lipanj

2024

Razlika između genocida i genskog mapiranja




Pojam gen u znanost je ušao s danskim botaničarem Johannsenom koji ga je prvi upotrijebio 1909.g.
https://ideje.hr/evolucija-pojma-gen-pitanje-koje-je-proglaseno-filozofskim-i-nebitnim-postalo-je-bitno/




Gen je osnovna jedinica nasljedne biološke informacije. Geni se nalaze na molekulama DNK-a i RNK-a. Prosječan gen sastoji se od oko 1000 nukleotida. Geni sadrže sve upute za izgradnju i održavanje živog organizma.
https://hr.wikipedia.org/wiki/Gen



Mapiranje gena je realizacija svakog metoda koji je omogućava lociranje gena i njihove međusobne udaljenosi i rasporeda na hromosomu.[1] Suština svih genomskih mapiranja je da se uspostavi kolekcija molekularnih markera na odgovarajućim pozicijama u genomu. Molekulski markeri su poželjni u svim oblicima. Geni se mogu posmatrati i kao jedna posebna vrsta genetičkih markera u izgradnji mape genoma, mapiranih na isti način kao i svaka drugi marker.[2][2][3]
https://bs.wikipedia.org/wiki/Mapiranje_gena






Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine. Preuzet je u hrvatsko zakonodavstvo nakon osamostaljenja potvrđivanjem ratifikacije Konvencije SFRJ. Zločin genocida unesen je u Kazneni zakon RH (1997).


Međunarodnopravna definicija genocida
Statut međunarodnog kaznenog suda
članak 6.
Za svrhe ovoga Statuta, izraz "genocid" znači bilo koje od niže opisanih djela, počinjeno u namjeri da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina kao što je: (a) ubijanje pripadnika skupine; (b) nanošenje teške ozljede ili duševne boli pripadnicima skupine; (c) namjerno podvrgavanje skupine životnim uvjetima kojima je cilj njezino potpuno ili djelomično fizičko uništenje; (d) nametanje mjera s namjerom sprečavanja rađanja unutar skupine; (e) prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu.


Zaštićene grupe

Žrtve genocida su grupe, a ne pojedinci. Četiri zaštićene grupe su nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina. Skupine koje ne čine ove četiri (političke grupe, invalidi, seksualne manjine) nisu zaštićene i teoretski mogu biti istrebljene bez da se pravno radi o genocidu. To je npr. slučaj sa sustavnom likvidacijom duševnih bolesnika u nacističkoj njemačkoj.

Politički motovirani progoni, čak i kada se radi o totalitarnim državama, čak i ako obuhvaćaju milijune žrtava, ne smatraju se genocidom. To je npr. slučaj pogoroma nad "kulacima" u SSSR-u krajem 1920-ih i početkom 1930-ih godina.

Polemike oko Jasenovca, Bleiburga i sl.

Problemi s definicijom genocida i emotivni naboj koji ta karakterizacija nosi stvaraju često žučne diskusije. Tako se recimo postavljaju pitanja:

Može li se ustaški pogrom Srba u Jasenovcu (i uopće na području NDH) nazvati genocidom?
Mogu li se četnički pokolji Hrvata i muslimana u isto doba mogu smatrati genocidom?
Može li se ubijanje zarobljenih vojnika Hrvatskih oružanih snaga nakon rata (Bleiburški pokolj i Križni put) nazvati genocidom?
Jesu li masovni pokolji (primjerice na Ovčari) za vrijeme Domovinskog rata bili genocidnog karaktera?

O tome postoje drastično različiti stavovi. Nije sporno da su se u svakom od navedenih slučajeva događale gore navedne radnje; ali pitanje je je li postojala namjera »da se u cijelosti ili djelomično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina«?

Izvan sumnje je, međutim, da je i u Jasenovcu i općenito na području pod kontrolom NDH provođen genocid Srba, Židovâ i Româ. (??)
https://hr.wikipedia.org/wiki/Genocid



Iskrivljavanje povijesti različitim metodama sa svrhom približavanja događaja pravnoj definiciji genocida je politički a ne povjesničarski proces i pokazuje kako je nemoguće provesti jugoslavenizaciju, pravoslavizaciju i komunizaciju te pretočiti jedan narod u srpsko-rusko pravoslavni kulturološko civilizacijski okvir.
Uostalom, ako su se ustaše pobunile protiv integralnog jugoslavenstva (a. kArađorđević kao kralj-suveren kraljevine jUngoslavije, pa i sve strukture vlasti služeći kRalju tvrdili da su da su S(rbi)H(rvati)S(slovenci) tri plemena a jedan narod) je li moguće počiniti genocid unutar istog naroda (??).
Ustaše su provodile mjere pobijanja teorije o jednom narodu (na Domobranskim načelima)(ustrajavanjem na samostalnosti i suverenosti hrvatskog naroda i države).
Programska načela ustaškog pokreta nisu genocidnog karaktera i sam pokret se ne bi smio karakterizirati kao genocidni. A ipak je (druga strana) ustrajnost u takvom prikazu ustaša (bez mogućnosti "revizije" povijesti) svakodnevna (??), što upućuje na ciljeve druge strane (zatiranje hrvatskog naroda, hrvatske države i hrvatskog suvereniteta)(koji po definiciji političkih skupina ne bi bio genocid).

Dogovorili smo se, nije provođen genocid ali je provođen politički obračun (koji i sada traje), koji s vremena ne vrijeme preraste u oružani sukob sa žrtvama koje bi rado prikazali žrtvama genocida.

(j*bo vas klasić i sdp)(partija bez titA, tito bez partije, ruska i srpska pretenzija)(i ratovi koji ne prestaju)

Za dom spremni

https://blog.dnevnik.hr/goto/2016/04/1632015605/sociologija-ustaske-gluposti.html


Oznake: ustaše, genocid, međunarodno pravo, rat, politika

komentiraj (0) * ispiši * #