Pregled posta

Kreten i obveznice

Zaista, na brodu luđaka nitko nije nedužan.


Ministar financija Vlade RH je na dalekovidnici branio izdavanje državnih obveznica čime je obavljeno prikupljanje 1,275 milijardi eura.
Republika Hrvatska u četvrtak je izdala 1,275 milijardi eura vrijedne obveznice, dospijeća 2030. godine, uz prinos od 2,953 posto i kupon od 2,75 posto

“Sredstva prikupljena ovim izdanjem iskoristit će se za prijevremenu otplatu i refinanciranje zaduženja s državnim jamstvima HAC-a, ARZ-a i HC-a. Slijedom toga, ostvareno izdanje je neutralno u odnosu na razinu javnog duga”

Premijer Andrej Plenković je na sjednice Vlade izjavio kako se u Londonu vode pregovori s investitorima o refinanciranju 1,3 milijarde eura dugova cestarskog sektora, kako bi se produljila njihova ročnost i snizile kamate.



Ako država otkupi svoje obveznice prije roka naplate obveznica, platiti će manje od nominalne vrijednosti jedino ako stopa prinosa bude veća od kuponske kamate. Ako stopa prinosa bude manja od kuponske kamate država će plaćati cijenu veću od nominalne. Ako država bude čekala krajnji rok naplate plaćati će nominalnu cijenu obveznica. Napomena: država isplaćuje godišnju kamatu svim posjednicima obveznica.



Zašto kreditori pristaju na prodaju (otkup) obveznica prije isteka roka naplate obveznica? Zbog uvjeta pod kojim su pristali na zamjenu novca za obveznicu (vrijednosni papir). Ako s novcem mogu u drugom plasmanu uporabe novca zaraditi više pristaju na gubitak dijela novca (nominalne vrijednosti ili kamata) zbog zarade koja će im pokriti taj gubitak i još uvijek osigurati veći prinos.

Iako razlozi prodaje obveznica i ulaganja novca od prodaje obveznica mogu biti različiti, uopćeno možemo reći ako je nekome isplativije prodati nečije obveznice i ostvariti drugo financijsko ulaganje, ni državi koja je izdala obveznice se ne isplati prijevremeno otkupljivati svoje obveznice.

U uvjetima nesposobne vlade, predočavanje modela novog zaduživanja za otplatu starog zaduživanja, uz istovremeno produžavanje roka otplate duga samo je prebacivanje dugovanja na neke buduće generacije.
Bez stručne raščlambe, manipuliranje velikim količinama novaca je moguće prikazivati kao uspješni financijski zahvat. Iako je riječ o prikrivanju slabosti.
Zadržavanje glavnice na istoj razini i produljavanje ročnosti povećava cijenu duga. Oslanjanje na mešetarenje i prikazivanje pojedinih smanjenja uspjehom je posljedica teškog poremećaja vlasti, koja ne obavlja osnovnu zadaću. Upravljanje državom (au kojoj je upravljanje dugom samo dio obaveza).

Mešetarenje je uzrok nesposobnosti otplate dugovanja, te postaje svrhovito kad zbog zauzetosti mešetarenjem vlada nije sposobna ulagati i raditi drukčije, s većom dobiti (što drugi rade).
Očito Vlada RH nije reprogramirala stari dug emisijom novih obveznica i iskoristila sredstvo nabave kapitala (obveznice) za smanjenje ukupnog dugovanja u istom vremenskom roku, već je produžila rok otplate i time nas zadužila za novu kamatu koju moramo zbog toga platiti.

Vlada je bila dužna u proračunskom razdoblju otplatiti prispjela dugovanja (riječ je o nekoliko milijardi eura), nije to uradila iz porezne mase već putem novog zaduživanja. Iznos zaduživanja vlade Plenkovića koji je nedvojben odgovara prispjelim obavezama isplate dugovanja nastalih financijskim zaduživanjima uvećanim za kamate koje je ova vlada pristala isplatiti za nova zaduženja na iznos koji su potraživali.
Taj porazni podatak prikrivati mešetarskim zaradama od stotinjak milijuna eura je diletantski. Jednogodišnja kamata uz stopu 2 % na 3 milijarde eura iznosi 60 milijuna eura, a produžiti to dugovanje na 12 godina je povećanje duga za 720 milijuna eura.
Vlada tvrdi kako dug ne raste (iako i po njihovom modelu računanja raste za nove kamate), a ne navodi planirano smanjenje duga za navedeni iznos koji nisu ostvarili (i time nas zadužili za desetke milijardi kuna).




Post je objavljen 18.11.2017. u 04:24 sati.