Povjerenstvo (mrtvih komunista)(orjunista)

Ideja (marxovog) komunizma (i Jugoslavije) je mrtva.

Samoupravni socijalizam i koncept društvenog vlasništva su ugašeni s padom Berlinskog zida. Socijalizam (ovog ili onog oblika) nije poražen u oružanoj ili ideološkoj bici. Poražen je nakon pobjede socijalističkih revolucija, svojim nehumanim oživotvorenjem.

Socijalizam (komunizam - marksizam) se porazio postojanjem. (To je neoprostiv poraz.)


(Razloge nesposobnosti izgradnje društva socijalističko-komunističkog tipa treba tražiti u nepoštivanju civilizacijskog dosega privatnog vlasništva.)

Osnivanje povjerenstva u slučaju Agrokor nije upitno (ipak je riječ o polu ludim saborskim zastupnicima koji demonstriraju intelektualnu nemoć), ali je upitan rad povjerenstva.
Ustrajavanje na kriminalnoj privatizaciji (devedesetih) kao uzroku propasti Agrokora je korak do potpunog opoziva svih oblika vlasti u RH (misli se na zakonodavnu, sudbenu i izvršnu vlast).

Zbog čega moramo referendumom (ili javnim prosvjedima) prisiliti vlast na odstupanje?

U samoupravnom socijalizmu vlasništvo je bilo društveno. Hibridna (socijalistička) inačica vlasništva u kojoj je većina sredstava za proizvodnju bila u zajedničkom vlasništvu, dio vlasništva u hibridnom privatno-društvenom vlasništvu (većina stambenog fonda), dio u privatnom vlasništvu (dio stambenog fonda - uglavnom sela i prigradska divlja naselja).
Ustavnim ukidanjem društvenog vlasništva i socijalizma, privatizacija je provedena po zakonu o privatizaciji.
Zakon o privatizaciji je polazio od procjene ukupne zajedničke imovine i modela raspodjele.
Pravo na sudjelovanje u raspodjeli su stekli svi državljani koji su u vrijeme socijalizma živjeli na teritoriju RH, radnici hrvatskog državljanstva koji su kao zaposlenici radili u socijalističkim firmama i država RH. Raspodjela se vršila dodjeljivanjem udjela (dionica) svima koji su stekli pravo.
Istovjetni pristup rješavanju problema privatizacije su prihvatile Slovenija i BiH.
RH je početkom rata udjele (dionice) na ime godina državljanstva usmjerila na ratne troškove. Tu promjenu je popratila i zakonom.
Radnički udjeli su ostali netaknuti. Državni dio je privatiziran uz pravo zaposlenih i državljana RH na prvootkup.

Zakonski okviri jamče da niti jedan dio Agrokora nije stečen privatizacijskom pljačkom.

Ali to nacerena budaletina koja vodi saborsko povjerenstvu (unatoč tome što je pravnik) ne može znati. On je rođen glup.
Zbog toga mrtvim komunjarama dozvoljavamo da se krevelje po Saboru i državnim službama (jer su nesposobni preživjeti u društvu poštivanja zakona, riječi i vlasništva.)

RH nije propala jer je ideja nacionalne države neuspješna. Razlozi krize su duboka ukorjenjenost blentavih socijalističko-jugoslavenskih kadrova, socijalisitičkih zakona (solidarne mirovinske štednje, besplatnog liječenja, besplatnih škola, dobro plaćenih državnih poslova za podobnost ...).
Hrvatska nije provela društvenu preobrazbu od jugoslavensko-socijalističke provincije u modernu državu (odgovornu i funkcionalnu).
RH mora nastaviti izgrađivati državu (koju su orjunaši i komunisti, neki frankensteinski orjunisti razarali). Postići oblik (društvene) organiziranosti koji će pridonositi boljitku.
Država (nacionalna) nije relikt klasnoga društva već instrument za organiziraniji život.

Država (nacionalna) nije relikt klasnoga društva, već instrument organiziranijeg života. Vrijeme je za nastavak izgradnje takvog društva (koje su sanjale generacije potlačenih, prognanih, umorenih).


2 000 000 biračkih glasova za potpunu preobrazbu društva laži, obmana u društvo rada i odgovornosti.

Oznake: marksizam, jugoslavenstvo, samoupravljanje, društveno vlasništvo, privatizacija, Zakon, nehumano oživotvorenje, neoprostiv poraz, privatizacijska pljačka, prvootkup, Dionice, izgradnja nacionalne države, nacerena budaletina, nacionalna država, izgradnja države, orjunist, orjunaš, komunist, 2 000 000 glasova

Arhivi i zakonska regulativa

Koliki kreten moraš biti i arhive koji se odnose na razdoblje okupacije i genocida (od 1945.g. do 1990.g.) smatrati uobičajenom državnom arhivom koja ima zakonsku zaštitu nedostupnosti.
Bilo koja osoba koja pokrene kazneni postupak protiv drugih osoba, organizacija ili institucija koje su počinile nedjela (naročito ratne zločine, zločine protiv čovječnosti)(po čemu je komunistička partija poznata) ima neosporno pravo pristupa dokumentaciji koja svjedoči o neljudskosti jedne ere.
Proglašavati tu dokumentaciju državnom arhivom drugi je nelogični postupak. U Hrvatskoj nikad nije postojala komunistička vlast, postojala je okupacijska (jugoslavenska ) vlast.

Ponajmanje je prihvatljivo ponašanje pojedinaca koji (svojim diletantizmom) podupiru važnost tih arhiva kao državne građe (koja ima poseban status zbog nacionalne sigurnosti). Te arhive su arhive zločinačke, okupatorske vlasti i nikakvim političkim manevrima (otvaranja ili zatvaranja, paljenja ili pročišćavanja) neće dobiti status dokumentacijske građe hrvatske države koja je bila federalna članica sfrjota. Jer Hrvatska tu tom razdoblju nije bila državnopravna, a tadašnja vlast je bila zločinačko-okupatorska. Takvu vlast ne braniš posebnim zakonom, nit se oslanjaš na njihove arhive (kao dokazni materijal zločinačke naravi okupacije).

Strategija odugovlačenja oko osude tog sustava (izbjegavanjem proglašavanja tog razdoblja okupacijom i zločinačko-genocidnim razdobljem) zaštita je zločinačke naravi (koju provode politički diletanti).

Razvlačili ste razračun s pobornicima totalitarnog jednoumlja i zločinačke prakse. I postali suučesnici.

Politika je oblik interesnog organiziranja. Vi ste umno poremećeni i niste sposobni interesno se udružiti. To svakodnevno potvrđujete svojim nesuvislim nastupima.

Oznake: okupacija, genocid, državni arhiv, Zakon, neljudskost, komunisti, socijalizam, pojedinci, diletantizam, strategija odugovlačenja, suučesnici

Izbori (bez izbora); važno

Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor

Članak 79.
Nevažeći glasački listić jest:
1. neispunjeni glasački listić,
2. glasački listić popunjen na način da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu, odnosno kandidata, glasovao,
3. glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više lista, odnosno kandidata.
http://www.sabor.hr/strongfont-size3zakon-o-izborima-zastupnika-u-hrva
U članku 79. iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:
»4. glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih lista, a nije zaokružio jednu od lista.«.

Članak 80.
Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati.
U diplomatsko-konzularnim predstavništvima glasovanje traje dva dana s time da završava na dan kada završava glasovanje u Republici Hrvatskoj.
Birališta se zatvaraju u devetnaest sati, ali će se biračima koji su se zatekli na biralištu omogućiti glasovanje.
Na biračkom mjestu moraju neprekidno biti nazočna najmanje tri člana biračkog odbora ili njihovi zamjenici.

Promjenom Zakona promjenjeno je U sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava ...


ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZBORIMA ZASTUPNIKA U HRVATSKI SABOR

Klasa: 011-01/15-01/11
Urbroj: 71-05-03/1-15-2
Zagreb, 17. veljače 2015.


U članku 79. iza točke 3. dodaje se točka 4. koja glasi:
»4. glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih lista, a nije zaokružio jednu od lista.«.



U članku 80. stavak 2. mijenja se i glasi:
»U sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava glasovanje traje dva dana, s tim da završava na dan kada završava glasovanje u Republici Hrvatskoj.«.


Članak 79.a

Ako birač zaokruži samo redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački listić je važeći.

Ako birač zaokruži redni broj za jednu listu, a dao je preferirani glas kandidatu s druge liste u odnosu na glas za listu, glasački listić je važeći, dok se preferirani glas kandidata neće uvažiti.

Ako je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, bez obzira na to je li redni broj ispred te liste zaokružen ili nije, dok se preferirani glasovi za kandidate neće uvažiti.

Ako je birač dao preferirani glas kandidatu s određene liste, a nije zaokružio redni broj ispred te liste, glasački listić je važeći kako u odnosu na glas za listu tako i u odnosu na preferirani glas za kandidata s te liste.

Ako je birač dao preferirani glas za kandidate s različitih lista i zaokružio je redni broj ispred jedne od tih lista, glasački listić je važeći u odnosu na glas za listu, kao i za preferirani glas s te liste ako je toj listi dao samo jedan preferirani glas.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_19_398.html


Opasnost nevažećeg glasa na predstojećim parlamentarnim izborima (u odnosu na izbore za EU parlamant) je smanjena, ali je povećana opasnost od zlouporabe vašeg glasa ako ne zaokružite pripadajuću listu.
U slučaju da ne zaokružite i listu i preferencijalni broj na listi, ako se odlučite za preferencijalni glas, moguće je da vam naknadnim zaokruživanjem druge liste oduzmu vaš glas za listu i preferencijalni glas, i dodijele drugoj listi.
Nevažeći listić je samo onaj kojem se ne može nedvojbeno ustanoviti kojoj listi pripada glas.

Kako komunisti i prorusi nikad nigdje u svijetu nisu pobijedili na izborima (a i kod nas su na vlasti), treba obratiti na moguće zlouporabe izbornoga procesa.
Ako ste se odlučili na preferencijalni glas, PREPORUČAMO VAM zaokružite i listu kojoj kandidat pripada.
Hoće li se pojaviti glasački listići koji će promjeniti boju nakon zaokruživanja a prije prebrojavanja, treba osigurati obaveznom stručnom (forenzičkom) analizom uzorka glasačkih listića. (Stranački) Promatrači moraju osigurati nedopisivanje lista kako bi se glasački listić proglasio nevažećim.
Mogućnosti izbornih prevara su očite.
Preferencijalno glasovanje je uvedeno kako bi se lakše manipuliralo izborima. (Čuvajte se bijesa naroda!)
Nakon manipulacije dovođenjem Josipovića (umjesto Mesića, direktivom a ne izborima, pučem), kukurikavaca na vlast (pučem, a ne izborima), referenduma o pristupanju EU (ne referendumom, već brzim izmjenama zakona, pučem), pokušaja reizbora Josipovića (izbornom krađom. pučem), hrvatsko izborno zakonodavstvo nije uzelo u razmatranje navedene nepravilnosti i na brzinu je izglasalo novo sredstvo izbornih prevara. Preferencijalno glasovanje (bez mogućnosti kontrole).
Hrvatski Sabor donosi izborne zakone koji ne jamče kontrolu zakonitosti. To je posebno karakteristika kukuriku izmjena.

Sad je jasno zašto anketni rezultati stalno preferiraju sdp, hns, ids, ... orah, most, kradu, stranku najbogatijih, stranku s najmanje birača. Mogu!

Glasujte za Domoljubnu koaliciju!


Tko sada zabrlja, neće se oprati do kraja života

Oznake: Zakon, glasovanje, preferencijalno, važeći listić, nevažeći listić. preporuka

Ja sam za povratak smrtne kazne

Približavanje parlamentarnih izbora i promjena izbornoga zakona me ponukala promotriti novi izborni ustroj.

Nekada dvodomni Sabor (u socijalističkoj Hrvatskoj trodomni), od kojih je jedan dom bio teritorijalni (sabornici su birani po teritorijalnom ustroju), pri ujedinjavanju zakonski je osigurao podjelu izbornih jedinica sa teritorijalno zastupljenim listama. Izborne jedinice su birale 3 saborska zastupnika.
Ukrupnjavanjem izbornih jedinica i povećanjem broja saborskih zastupnika na 14 napravljen je otklon od obavezne teritorijalnosti sastava Sabora.

Kakvi su izgledi u IX izbornoj jedinici, koja se proteže od granice Gorskog Kotara do Kaštela, s 14 saborskih zastupnika da bude teritorijalno zastupljen Knin, Drniš, Benkovac, Obrovac, Biograd, Vodice, otoci, Perušić, Gračac, ...?
Ili u X izbornoj jedinici, koja se proteže od Trogira do crnogorske granice, s 14 saborskih zastupnika da bude netko iz Sinja, Imotskog, Omiša, Makarske, Ploča, Vrgorca, Metkovića, Opuzena, (Neuma?), Orebića, Korčule, Vela Luke, Blata, ...?
Kako je u izbornim jedinicama više županija, može se dogoditi da pojedina županija nema niti jednog zastupnika u Saboru , npr Zadarska, Šibensko-Kninska, Ličko-Senjska s dijelom Splitsko-Dalmatinske tvore jednu izbornu jedinicu pri čemu bi tri županije mogle ostati bez teritorijalnog predstavnika u Saboru.Svrha ovakvih izbornih jedinica je "pokrasti" izbore i postići nemogućnost javnog bunta takvim izborima (jer stanovnici tih županija vrlo slabo međusobno komuniciraju da bi bili u mogućnosti shvatiti kako nisu birali (sdpeovce) i pokrenuti nasilno poništenje izbora).

Niti sam obaviješten (a kao glasač imam pravo na sudjelovanje u promjenama izbornoga zakona u javnoj raspravi (koja nije provedena)), niti se slažem s promjenama koje su (neustavno) provedene.

Rušenje prava na teritorijalnu zastupljenost (proširivanjem izbornih jedinica i proširivanjem lista) još jednom je komunjarsko-orunaška (idiotska) vlast porušila osnovne vrijednosti Ustava RH (i Hrvatsku gurnula u lokalpatriotske sukobe).


Ja se zalažem za povratak smrtne kazne i na ovim ću izborima glasati za onu političku opciju koja će provesti tu mjeru.
Komunjare treba zakonom zabraniti, zakonom vratiti smrtnu kaznu i za dosadašnje zlo koje su (namjerno) napravili kazniti (smrtnim) kaznama.

Oznake: izbori, Zakon, neustavno, kazna