Povjerenstvo (mrtvih komunista)(orjunista)

Ideja (marxovog) komunizma (i Jugoslavije) je mrtva.

Samoupravni socijalizam i koncept društvenog vlasništva su ugašeni s padom Berlinskog zida. Socijalizam (ovog ili onog oblika) nije poražen u oružanoj ili ideološkoj bici. Poražen je nakon pobjede socijalističkih revolucija, svojim nehumanim oživotvorenjem.

Socijalizam (komunizam - marksizam) se porazio postojanjem. (To je neoprostiv poraz.)


(Razloge nesposobnosti izgradnje društva socijalističko-komunističkog tipa treba tražiti u nepoštivanju civilizacijskog dosega privatnog vlasništva.)

Osnivanje povjerenstva u slučaju Agrokor nije upitno (ipak je riječ o polu ludim saborskim zastupnicima koji demonstriraju intelektualnu nemoć), ali je upitan rad povjerenstva.
Ustrajavanje na kriminalnoj privatizaciji (devedesetih) kao uzroku propasti Agrokora je korak do potpunog opoziva svih oblika vlasti u RH (misli se na zakonodavnu, sudbenu i izvršnu vlast).

Zbog čega moramo referendumom (ili javnim prosvjedima) prisiliti vlast na odstupanje?

U samoupravnom socijalizmu vlasništvo je bilo društveno. Hibridna (socijalistička) inačica vlasništva u kojoj je većina sredstava za proizvodnju bila u zajedničkom vlasništvu, dio vlasništva u hibridnom privatno-društvenom vlasništvu (većina stambenog fonda), dio u privatnom vlasništvu (dio stambenog fonda - uglavnom sela i prigradska divlja naselja).
Ustavnim ukidanjem društvenog vlasništva i socijalizma, privatizacija je provedena po zakonu o privatizaciji.
Zakon o privatizaciji je polazio od procjene ukupne zajedničke imovine i modela raspodjele.
Pravo na sudjelovanje u raspodjeli su stekli svi državljani koji su u vrijeme socijalizma živjeli na teritoriju RH, radnici hrvatskog državljanstva koji su kao zaposlenici radili u socijalističkim firmama i država RH. Raspodjela se vršila dodjeljivanjem udjela (dionica) svima koji su stekli pravo.
Istovjetni pristup rješavanju problema privatizacije su prihvatile Slovenija i BiH.
RH je početkom rata udjele (dionice) na ime godina državljanstva usmjerila na ratne troškove. Tu promjenu je popratila i zakonom.
Radnički udjeli su ostali netaknuti. Državni dio je privatiziran uz pravo zaposlenih i državljana RH na prvootkup.

Zakonski okviri jamče da niti jedan dio Agrokora nije stečen privatizacijskom pljačkom.

Ali to nacerena budaletina koja vodi saborsko povjerenstvu (unatoč tome što je pravnik) ne može znati. On je rođen glup.
Zbog toga mrtvim komunjarama dozvoljavamo da se krevelje po Saboru i državnim službama (jer su nesposobni preživjeti u društvu poštivanja zakona, riječi i vlasništva.)

RH nije propala jer je ideja nacionalne države neuspješna. Razlozi krize su duboka ukorjenjenost blentavih socijalističko-jugoslavenskih kadrova, socijalisitičkih zakona (solidarne mirovinske štednje, besplatnog liječenja, besplatnih škola, dobro plaćenih državnih poslova za podobnost ...).
Hrvatska nije provela društvenu preobrazbu od jugoslavensko-socijalističke provincije u modernu državu (odgovornu i funkcionalnu).
RH mora nastaviti izgrađivati državu (koju su orjunaši i komunisti, neki frankensteinski orjunisti razarali). Postići oblik (društvene) organiziranosti koji će pridonositi boljitku.
Država (nacionalna) nije relikt klasnoga društva već instrument za organiziraniji život.

Država (nacionalna) nije relikt klasnoga društva, već instrument organiziranijeg života. Vrijeme je za nastavak izgradnje takvog društva (koje su sanjale generacije potlačenih, prognanih, umorenih).


2 000 000 biračkih glasova za potpunu preobrazbu društva laži, obmana u društvo rada i odgovornosti.

Oznake: marksizam, jugoslavenstvo, samoupravljanje, društveno vlasništvo, privatizacija, Zakon, nehumano oživotvorenje, neoprostiv poraz, privatizacijska pljačka, prvootkup, Dionice, izgradnja nacionalne države, nacerena budaletina, nacionalna država, izgradnja države, orjunist, orjunaš, komunist, 2 000 000 glasova

plenković - moralna nakaza

O razlozima sloma hrvatskih država

Hrvatska je mlada država, stari narod. Nezrela nacija i izrazito mlada država (u današnjim granicama priznata 1992.g.). Nepostojanje države (što ne znači i državnosti), socijalistička etapa s naukom o odumiranju države prouzrokovalo je nepovjerenje u vlast (koja se ne oslanja na narod). Bez naroda nema države.

Plenković (poluparazit, s margina političkog polusvijeta, svijeta prevara i izdaja) ne ulijeva povjerenje u vlast koja je sposobna služiti narodu, očuvati teritorij, stvarati (produktivne) odnose s drugim državama ... što znači kako nije sposoban uspostaviti vlast.
Plenković nije sposoban obnašati mjesto premijera RH.

Može samo glumatati. Svi koji se ne slažu sa smjerom izgradnje (ne radi se o vođenju zrele i stabilne države, nego izgradnji formalno priznate, ali nedorečene države) Republike Hrvatske pod vodstvom plenkovića imaju pravo biti oštri protivnici tog nakaradno sklepanog državnog aparata koji omogućava nekolicini (umno) poremećenih upravljati ogromnim proračunom i represivnim aparatom (promovirajući uspostavu vlasti).

iš. iš plenkoviću (ne zanima nas tvoja volja za vlašću ... mi volimo neke druge, koji se ne nude upravljati novcima i zlouporabom moći. Oni su krvarili za državu dok si ti navijao za četnike (bio si siguran kako će srbi pobijediti).
Za kaznu smo te stavili na čelo HDZa i čelo Vlade RH. Sada ćemo te svaki dan pljuvati i proganjati jer nitko bolje ne ocrtava hrvatsku ulizničku narav od tebe, tvoga oca i tvoje familije (kojoj ne pripadamo).
Moje živce trošiš, moje novce trošiš, moj zrak dišeš, mojom zemljom hodaš. Moje te noći prekrivaju mrakom.
Jedino svoju sramotu svaki dan pokazuješ. To ti jedino što imaš.

Ovo je kazna svima koji su se kleli u Hrvatsku, a glas daju ovakvim moralnim nakazama. Zbog njih nismo imali države 1000 godina, niti ćemo imati državu još 1000 godina. Jer nismo ni narod, ni nacija.

Oznake: Drava, konvencija, mlada država, stari narod, oslanjanje na narod, izgradnja države, kazna