Blog U glavu

Hrvatska je porobljena, okupirana.
Rat za neovisnost (u Hrvatskoj nazivan "Domovinski rat", po sTaljinovom Velikom domovinskom ratu (rus. 5;8
:0O B5
G5AB25==0O 2>9=0
) 1941-1945) nije porazio sve neprijatelje hrvatske samostalnosti.
Unutarnji (i vanjski) neprijatelji nisu poraženi. Poražena je samo aktivnost (Jna, srpske paravojske) uspostave Velike Srbije i okupacije, zaustavljena oružana agresija i djelomično zaustavljen genocid (zahvaljujući i učešću NATO pakta).

Svi akteri agresije (unutarnji, vanjski, vojni i diplomatski) su ostali neporaženi.

U sukobu - ratu Hrvatska je morala imati ciljeve. Koji su to ciljevi?

Obrana, zaustavljanje agresije, zaustavljanje genocida.
Pogrešno je računati da je Ratom za neovisnost u Hrvatskoj sve riješeno.
Promjena socijalističkih načela (školstvo, zdravstvo, mirovinski sustav, .... politički ustroj) nisu (po Ženevskim ratnim konvencijama) ratom ni u ratu promijenjena.

Osvrnuti ću se samo na politički sustav.
Demokracija nije kvazi demokracija. Demokracija je sustav koji se stalno razvija i izgrađuje.
U Hrvatskoj ne postoji demokracija.

Dakle, demokracija nije sustav u kojem izborima biramo vlast već sustav u kojem SVE odluke države donosi (izravno ili neizravno) većina njenih građana (biramo odluke).

Ustavne promjene (ne)odgovornosti izabranih volji većine su degradacija ljudskog dostojanstva.
Iskustva s raznim oblicima vlasti poučavaju potrebe stalnog nadzora i smjene kadrova na izabranim pozicijama (bilo kojeg oblika "vlasti").
Otklon, arhajsko nazivanje izabranih vlašću stvara zabune kod neopreznog stanovništva, naročito izabranih o prihvaćanju samovolje tih pojedinaca ...
Ne radi se o vlasti, već o slugama društva ...

U Hrvatskoj ne postoji snaga koja je po završetku rata uspostavljala i branila demokraciju (vlast naroda), već su sustavno "gurali narod" u kvazi demokraciju, stanje potlačenosti, porobljenosti.
A oni koji to rade su neprijatelji koje nikad (NIKAD) nismo porazili.

Iskustva Dubrovačke Republike - biranje kneza na 30 dana - nikad nismo primijenili, već nam trećerazredni kreteni i idioti razaraju i ono malo nade u normalan život.

pLenkovića treba u*opiti u čaši hladne vode

Oznake: Hrvatska, okupacija, Rat za neovisnost, unutarnji i vanjski neprijatelji, demokracija, kvati demokracija, sve odluke, vlast, sluge naroda, Dubrovačka Republika, knez

U srijedu: Demokracija i antifašizam ne mogu zajedno, izbacite zločinca

Hrvatska je okupirana, bočno.

Pobočnici u demokraciji ne mogu obnašati vlast. Jer niti njihovi nadređeni/podređeni ne mogu obnašati vlast. Vlast u demokraciji pripada narodu.

Kako u Hrvatskoj ne postoje političari, osobe koje suvislo i sustavno grade i održavaju poziciju (političara) aktivnostima koje ukazuju na formirani politički profil, ali premda intelektualno potkapacitirani svejedno (precizno) bilježe anti narodnu, anti državnu i antidemokratsku politiku (za koju u nevjerici držimo da nije politika).




U kontekstu navedenog, uočavajući nepostojanje političkih stranaka i političara s građenim programima i ciljevima, i stranke i političari su pokriće pobočnicima koji nas okupiraju.
Službe su oruđe i nositelji vlasti. Izbori farsa. Demokracija nepostojeća. Hrvatska na umoru.
Očekuje se gore. Uvijek nakon takvih dođe gore.

Hdz-sdp idshnshsssdss treba izbrisati iz memorije krda i ugraditi divljaštvo-krvoločnost: praksu starog Dubrovnika, birati vlast/kneza na mjesec dana. Tako ćemo u tjedan dana svi biti na vlasti barem jednu minutu (dovoljno da promijenimo uobičajenu vladavinu idiota koji su zaštićeni (sami su se zaštitili) zakonom o državnim dužnosnicima).
Tko bi toliko naroda štitio?


Stari su zagorski kmeti umirali s usklikom: Živjela demokracija i aPavelić.

Oznake: bočna okupacija, Hrvatska, demokracija, vlast, vlast pripada narodu, političari, aktivnosti političara, političke stranke, izbori, memorija krda, Dubrovačka Republika, knez, mjesec dana, zagorski kmeti

Ministar krivog Q

Hrvatska. Za epidemiju spremna.

Dokoluta netko do ministarskog položaja, zahvali na pitanjima i razvali priču kako su mudro promjenili zakone prije izbijanja epidemije (korone).

(Osobina titoističko-orjunaškog okota su tvrdnje i ponašanje kako sve od njih počinje.)


Epidemija kuge 1428., Korčula, pogodila 7 000 stanovnika, preživjelo 1000 stanovnika.

Epidemije kuge 15. stoljeće, Dubrovnik, pogodila 50 000 stanovnika, umrlo 10 000 stanovnika.

Epidemije kuge 1358., do 1371.-1374. uz male prekide slijedile četiri epidemije kuge, Dubrovnik, umrli desetci tisuća ljudi.

Epidemije kuge 15, st. u Dubrovnik, Šibenik, Split, Zadar i Pula. Bilo ih je oko 25, a najjače su zabilježene 1401., 1416., 1437. kada je poumirala većina stanovnika.

Epidemija kuge u 15. st., Zadar ih doživio oko 12, Istra devet, Trogir i Rab po osam, a Pag tri.

Epidemije pogađaju Zagreba 1468., 1475. ili 1481. godine.

Epidemija u 16. st. najviše pogađa Split u kojem umire polovica stanovništva, Šibenik i Brač.


U Dubrovniku je 1517. od kuge umrlo više 1600 ljudi, 1526.-1528. oko 20 tisuća pučana, u 75 osoba iz redova vlastele s 84 vlastelinke.

Za pet godina Dubrovnik pošast koju su ondje zvali peste, pestilenza, male contagiosa ili malatia, odnijela je, prema nekim podacima, 2600 života.

Kuga u Stonu 1543. g., od posljedica bolest umrlo 90% stanovništva.

Sredinom 16. stoljeća epidemija kuge se u hrvatske zemlje proširila s teritorija Osmanskog Carstva. U listopadu 1553. zabilježena je na zagrebačkom području, a u lipnju 1554. u križevačkom kraju i Međimurju. Od kuge stradao velik broj ljudi, što je oslabilo obranu od Osmanlija. Epidemije su pogađala i druga područja, npr. Rijeku 1599. godine.

Epidenija kuge u 17. st., Splitu je 1607.-1608. umrlo oko 2800 ljudi, a u Zadru 1619., prema nekim procjenama, oko dvije trećine stanovnika. ZAdar, 1630.-1632. kada je umrlo četiri tisuće ljudi.
Pula 3000 umrlih, kopar 4000 umrlih.

Epidemija kuge 1649. u Dalmaciji, Zadar i Šibenik žarišta, 7000 umrlih.


Epidemija kuge 1645., Podunavlje, Međimurje. Da kuga ne prijeđe preko rijeke Drave, Varaždinska je županija u studenom donijela zaključak da se na rijeci Dravi postave guste straže koje će paziti da preko rijeke ne prelaze ljudi iz krajeva gdje je vladala zaraza. Nedovoljne mjere jer se kuga proširila do Koprivnice i Zagreba.

Epidemija kuge, 1730., 1765. i posebno 1783.-1784. u Splitu gdje je umrlo 3500 ljudi.






O kakvim to zakonima priča Beroš kad kaže da su donijeli zakone koji su im omogućili uspješnu borbu protiv pandemije izazvane korona virusom?
Karantenu i koridore (koje su nametanjem izbjeglica uspješno anulirali) su smislili Hrvati i prvi primjenili. U tisućljetnoj borbi za zadravlje.

(Hrvatsku nisu pogađale samo epidemije kuge ...)

Studenti medicine na studiju proučavaju predmet Povijest medicine i postoje mnogi sveučilišni udžbenici koji obrađuju to područje.

Po podacima iznesenim u Članku "Epidemije kuge: Najteže pojave u hrvatskoj povijesti! Justinijanova kuga, Crna smrt...", 19.03.2020 09:25 Hina,
https://www.rtl.hr/vijesti-hr/koronavirus/3666243/epidemije-kuge-najteze-pojave-u-hrvatskoj-povijesti-justinijanova-kuga-crna-smrt/

Kad je ova zastava izvješena na brodu, onda je cijeli brod u karanteni

Oznake: EPIDEMIJE, kuga, Dubrovačka Republika, karantena, sanitarni koridor, povijest medicine