Po čemu ćemo pamtiti godine koje prolaze/dolaze?

Dvije godine proglašene (nadri)pandemije.

Je li (umjetna ili spontana) opasnost od (umjetnog/spontanog) virusa/?? stvarna?
Medicina je znanost (koja štošta nije razjasnila). Rasprave i prijepori (vakseri/antivakseri) će trajati.

Medicinski aspekt proglašene pandemije (preskakanje svih uzusa medicinske struke i nauke) je ionako pitanje rasprava i sustavnog dokazivanja, koje će trajati.


Preuzimanje medicinskih nejasnoća kao temelj političkom djelovanju doveo je svijet na prekretnicu.


Gripa (nema obične gripe) je bolest koju izazivaju virusi gripe. (Neme virusa gripe, već oni virusi koji izazivaju i gripu tako nazivamo. Virusi gripe mogu izazvati i prehladu ...)
Nikada gripa (i virusi koji je izazivaju) nije bila bezazlena.
Poimanje novog virusa gripe kao posebne (svjetske, pandemijske) opasnosti nije novost.
Dosadašnji virusi gripe i sama gripa su značajni uzroci smrti.
Ja sam u životu prebolio četiri gripe (i sve tri dobro upamtio, četvrta je covid gripa koja je meni bila najblaža).

Prehlade ne brojim, gripe pamtim po lošem ...

Povijest medicine (grana medicinskih nauka) bilježi Azijsku gripu koja je krenula iz Kine (1956-58.) i prouzročila je (po različitim procjenama) od dva do 50 milijuna smrti.

Španjolska gripa (1918.) je prouzročila smrt za oko 50 milijuna ljudi (po procijeni i do 100 milijuna) ...

Gripa nije bezazlena.

Ali.
Upravljanje procesima suzbijanja pandemije i posljedica gripe nije stvar samo medicinskih nauka. Uplitanje politike ima svoja obilježja.

Glavna obilježja upravljanja corona/Covid-19 pandemijom su: osiromašenje stanovništva, ignoriranje medicinske nauke i struke, podjela stanovništva (cijepljeni/necijepljeni), uskraćivanja prava na medicinski odabira (prislina cijepljenja), urušavanja država (zbog zabrane korištenja državnih ustanova necijepljenom stanovništvu), ...

Potpuna karantena (obustava gospodarskih aktivnosti) najviše pogađa siromašne (koji su rezervoar širenja zaraznih bolesti).
Sve mjere koje su nametnule svjetske političke elite grubo krše pravila medinske struke i medicinskih znanja, čime produžavaju trajanje pandemije i posebnih ovlasti (koje koriste u novom nestručnom odnosu prema pandemiji).
Obilježje države i vlasti je društveni sporazum (pojedinac prihvaća državu kao instrument zaštite, ali se država, ne prvi put u povijesti, okrenula protiv pojedinca koji financira i stvara državnu moć), koji je (opet, ne prvi put u povijesti) predmet urote (puč) u prisvajanju nepripadajuće moći.
Državne institucije pripadaju podjednako svima, jer se finaciraju iz principa društvenog ugovora (kojeg sada uzurpatori vlasti krše podjelom stanovništva na cijepljeno/necijepljeno).
Društveni ugovor podrazumijeva (zaštita od zloupotrebe stvorene državne moći - represije) zaštitu osobnih prava (odabir medicinskog tretmana, kao i ostalih osobnih sloboda). Nema prisile na medicinski tretman.
Podjela stanovništva u pravima na korištenje usluga države dovodi do pitanja postojanja država. Neće netko plaćati poreze i davanja za državne institucije koje uskraćuju prava i usluge tim istim (robovima) pojedincima. Nakon takvih podjela svijet više neće biti isti. (Država, to sam ja.)

(Normalno, marksistički kadrovi sustavno porazmještani po svim državnim, međunarodnim i ostalim funkcijama vode pandemiju kao sredstvo provođenja proleterske revolucije ...)


U Hrvatskoj (nedođiji), zdravstveno osiguranje je obavezno (samo za zaposlene). Doprinos iz osobnih primanja za zdravstveno osiguranje je obavezno. Ostali imaju "besplatno" zdravstveno osiguranje (financirano iz poreza, koji oni redovno plaćaju, barem kroz stavku PDV). Besplatno im je umjesto zakonima propisanih državnih djelovanja, državni socijalistički odabir socijalnosti (iz džepova onih koji koriste tu socijalnost). Ludilo.

E, u takvoj vukojebini (nije jedini) ističe se neki dr. Q(ivić) kojeg je partija namjestila na rukovodeću funkciju u zdravstvu, koji sustavno prijeti stanovništvu (nema društvenog ugovora, nema socijalnosti, nema zakonskih okvira zdravstvenog osiguranja). Taj bi mamlaz u tržišnom gospodarstv pušioQ.

Pitanje: zašto je zdravstveno osiguranje obavezno, a ne privatno i stvar vlastitog odabira? zAšto smo zapeli u socijalizmu i ima li Hrvatska snage u krvi ugušiti socijalistički-diktatorske namjere partija koje je uništavaju?

Tko brani republiku, vlast naroda, državu i osobne slobode!?


Ni jedna republika nije opstala, jer ih nije imao tko braniti (pro patria paratus)

Hal 9000

Oznake: pandemija, medicinska nauka, povijest medicine, politika, Azijska gripa, Španjolska gripa, osiromašenje, prisilno cijepljenje, podjela stanovništva, društveni ugovori, osobna prava, socijalističko zdravstvo, obavezno zdravstveno osiguranje

Ministar krivog Q

Hrvatska. Za epidemiju spremna.

Dokoluta netko do ministarskog položaja, zahvali na pitanjima i razvali priču kako su mudro promjenili zakone prije izbijanja epidemije (korone).

(Osobina titoističko-orjunaškog okota su tvrdnje i ponašanje kako sve od njih počinje.)


Epidemija kuge 1428., Korčula, pogodila 7 000 stanovnika, preživjelo 1000 stanovnika.

Epidemije kuge 15. stoljeće, Dubrovnik, pogodila 50 000 stanovnika, umrlo 10 000 stanovnika.

Epidemije kuge 1358., do 1371.-1374. uz male prekide slijedile četiri epidemije kuge, Dubrovnik, umrli desetci tisuća ljudi.

Epidemije kuge 15, st. u Dubrovnik, Šibenik, Split, Zadar i Pula. Bilo ih je oko 25, a najjače su zabilježene 1401., 1416., 1437. kada je poumirala većina stanovnika.

Epidemija kuge u 15. st., Zadar ih doživio oko 12, Istra devet, Trogir i Rab po osam, a Pag tri.

Epidemije pogađaju Zagreba 1468., 1475. ili 1481. godine.

Epidemija u 16. st. najviše pogađa Split u kojem umire polovica stanovništva, Šibenik i Brač.


U Dubrovniku je 1517. od kuge umrlo više 1600 ljudi, 1526.-1528. oko 20 tisuća pučana, u 75 osoba iz redova vlastele s 84 vlastelinke.

Za pet godina Dubrovnik pošast koju su ondje zvali peste, pestilenza, male contagiosa ili malatia, odnijela je, prema nekim podacima, 2600 života.

Kuga u Stonu 1543. g., od posljedica bolest umrlo 90% stanovništva.

Sredinom 16. stoljeća epidemija kuge se u hrvatske zemlje proširila s teritorija Osmanskog Carstva. U listopadu 1553. zabilježena je na zagrebačkom području, a u lipnju 1554. u križevačkom kraju i Međimurju. Od kuge stradao velik broj ljudi, što je oslabilo obranu od Osmanlija. Epidemije su pogađala i druga područja, npr. Rijeku 1599. godine.

Epidenija kuge u 17. st., Splitu je 1607.-1608. umrlo oko 2800 ljudi, a u Zadru 1619., prema nekim procjenama, oko dvije trećine stanovnika. ZAdar, 1630.-1632. kada je umrlo četiri tisuće ljudi.
Pula 3000 umrlih, kopar 4000 umrlih.

Epidemija kuge 1649. u Dalmaciji, Zadar i Šibenik žarišta, 7000 umrlih.


Epidemija kuge 1645., Podunavlje, Međimurje. Da kuga ne prijeđe preko rijeke Drave, Varaždinska je županija u studenom donijela zaključak da se na rijeci Dravi postave guste straže koje će paziti da preko rijeke ne prelaze ljudi iz krajeva gdje je vladala zaraza. Nedovoljne mjere jer se kuga proširila do Koprivnice i Zagreba.

Epidemija kuge, 1730., 1765. i posebno 1783.-1784. u Splitu gdje je umrlo 3500 ljudi.






O kakvim to zakonima priča Beroš kad kaže da su donijeli zakone koji su im omogućili uspješnu borbu protiv pandemije izazvane korona virusom?
Karantenu i koridore (koje su nametanjem izbjeglica uspješno anulirali) su smislili Hrvati i prvi primjenili. U tisućljetnoj borbi za zadravlje.

(Hrvatsku nisu pogađale samo epidemije kuge ...)

Studenti medicine na studiju proučavaju predmet Povijest medicine i postoje mnogi sveučilišni udžbenici koji obrađuju to područje.

Po podacima iznesenim u Članku "Epidemije kuge: Najteže pojave u hrvatskoj povijesti! Justinijanova kuga, Crna smrt...", 19.03.2020 09:25 Hina,
https://www.rtl.hr/vijesti-hr/koronavirus/3666243/epidemije-kuge-najteze-pojave-u-hrvatskoj-povijesti-justinijanova-kuga-crna-smrt/

Kad je ova zastava izvješena na brodu, onda je cijeli brod u karanteni

Oznake: EPIDEMIJE, kuga, Dubrovačka Republika, karantena, sanitarni koridor, povijest medicine