08

ponedjeljak

listopad

2018

Ja sam vaš predsjednik (glasali vi za mene ili ne)


Demokracija je oblik društva, a ne oblik vlasti. Vladavina proizlazi iz oblika društva.

Ustavno, u RH je demokracija uz vladavinu naroda.


Poruka iz BiH, dno dna, o prisili vlasti nije zamjećena.



Izjava o obliku vlasti koja ne proizlazi iz volje naroda, birača kojim se obraća kako nisu glasali za njega slikovito ukazuje zašto je u BiH uspostavljen međunarodni protektorat.

Bio ti u predsjedništvu ili ne, ja svejedno nisam glasovao za tebe.


Oznake: demokracija, predsjednik, izbori, RH, Bih, &

14

srijeda

ožujak

2018

Zašto mladi odlaze iz Hrvatske?



Mladi odlaze jer u Hrvatskoj nije moguće radom priskrbiti imetak sebi, u Hrvatskoj se radi za druge.
Mladi su presiromašni kako bi radili za druge. (Najsiromašniji i najobespravljeniji sloj društva su mladi.)
Odlaze.

(Jer industrijske zemlje iskorištavaju sav raspoloživi potencijal za razvoj, bogati i privilegirani moraju raditi i iskorištavaju svoje bogatstvo za stvaranje većeg bogatstva, a siromašni i obespravljeni pridonose razvoju jer su motivirani promjeniti svoje nepovoljno stanje.)(U Hrvatskoj privilegirani upravljaju razvojem, prisiljavajući druge da rade za njih, a ne za sebe. Porezni sustav razvijenih država prisiljava svoje građane na investicije, u Hrvatskoj porezni sustav prisiljava građane na rad u sivoj i crnoj ekonomiji.)

Da se Isus rodio kod nas, iselio bi u Egipat.

Rembrandt Harmenszoon van Rijn - Bijeg u Egipat

Oznake: Mladi, RH, odlazak, rad, imetak, rad za sebe, rad za druge, najsiromašniji sloj društva, industrijske zemlje, bogati, siromašni, porezna prisila, siva i crna ekonomija

13

nedjelja

studeni

2016

Tri stupa vlasti (srama)



Polemike o ratnoj dokumentaciji poprimaju oblik popratnoga značenja. Dokumenti svjedoče, ali interpretacija postojanja dokumenata svjedoči dodatno.


Hrvatska (ZNG, HV, HD, HOS) i BiH - HZHB (HVO) su vodile obrambeni, pravedni rat, rat protiv agresije.
Obrambeni rat ne znači i rat protiv agresije, pravedni rat ne znači i rat protiv agresije. Rat protiv agresije označava borbu protiv nekoga tko je namjeravao ratom trajno osvojiti teritorij koji mu ne pripada.
Sva dokumentacija koja se odnosi na takav rat ne može biti instrument optužbi za ratne zločine po osnovi zločinačkog udruživanja.
Sagledavanjem naravi tog rata (što u dokumentima ne piše izravno), mogu se koristiti dokumenti koji djelomično (ne ukazuju na bitnu odrednicu, narav rata) svjedoče o tom ratu.

Složenost rata (federalni ustroj koji je bio naklonjen srpstvu) i vremenski različiti početci rata u republikama doveo je do konfuznog stanja (ignorancije Bošnjaka, agresivnosti Srba i grozničave obrambene reakcije Hrvata u BiH) agresije na RH s teritorija BiH.
Zanemarivanje vlasti (ma tko danas predstavljao vlast BiH) o agresiji na RH s područja BiH i u ratnom i u poratnom vremenu stvara zabludu te iste vlasti kako ima instrumente progona na osnovu političkih dogovora (međunarodna zajednica, RH, entiteti u BiH) s uvriježenom tvrdnjom o potrebi procesuiranbja ratnih zločina.
Niste vi sposobni shvatiti da je agresivni rat (zabranjen) ratni zločin i jedino su zločinački organizirani oni koji su vodili takav rat.
Relativiziranje žrtve i agresora je politika a ne kažnjavanje ratnih zločina.
RH je dužna problem predstaviti Ujedinjenim Narodima, pozvati se na već donešenu rezoluciju kojom se BiH i Srbija proglašavaju nesposobnim procesuirati ratne zločine. Istom rezolucijom se uspostavlja privremenei sud (ICTY) koji Republiku Hrvatsku stavlja u drugi kontekst (jer je predlagala i glasovala (podupirala) osnivanje tog suda).
Vremena (zlouporabe pravosuđa) se nisu promjenila. Državni sudovi RS i RBiH nisu sposobni objektivno (bez politiziranja) sagledati probleme ratnih zločina.
To treba iznova javno obznaniti, i poduzeti pravne korajke u okviru institucija međunarodne zajednice.
Popuštati državama koje žele pristupiti u EU bez dostignuća pravnih standarada (Hrvatska je morala isporučiti nedužne generale kako bi pokazala taj standard) i dozvoliti članstvo u EU na (opet) hrvatsku štetu (progon hrvatskih generala i branitelja) jasno ukazuje na položaj Hrvatske.

Vrijeme je za hrvatsku revoluciju (smjenu i progon svih politikanata, plenkovića, šeksa, granića, bandića, jandrokovića, pusićke, milanovića, cijelog sdpa, cijelog hnsa, idsa, manolića, pola hrta, hvaca, ministara i ministarki, policije, pravosuđa, ustavnog i vrhovnog suda, uhljeba, partijskih vojnika, ...).

Hrvatska je dužna izvršiti smjenu sva tri stupa vlasti (izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast).

Vinkovci (??), ratni zločin (dokumentiran slikom)


Oznake: ratna dokumentacija, svjedočenje, dodatno svjedočanstvo, RH, HZHB, obrambeni rat, pravedni rat, rat protiv agresije, agresivni rat, zloćinačko udruživanje, složenost rata, ratišta, procesuiranje ratnih zločina, rezolucija Una, ICTY, prostupi EU, pravni standard, RS, Bih, tri stupa vlasti, hrvatska revolucija

07

ponedjeljak

studeni

2016

Logika (sedmoligaške garniture)




Kaže Plenković išao bih u državni posjet BiH. Netko (u BiH) kaže dođite. Državne posjete dogovarate prije posjete. Utanačite teme dogovorenog posjeta.

Plenković je kazao kako je otišao u BiH izraziti podršku proeuropskoj politici pristupanja BiH Europskoj uniji.
Stop.

Plenković je objavio razloge svojeg državnog posjeta.
Uhićeni u Orašju su dio dogovorenoga paketa izražavanja podrške pristupnim pregovorima.
Političko partnerstvo (zajedničkog pristupanja NATO paktu i Europskoj uniji) približilo bi Bošnjake i Hrvate.
Ratna razbijanja zajedništva (na štetu muslimana, jer su pretrpjeli veće gubitke u samostalnoj borbi protiv velikosrpske agresije) nastavljaju se proeuropskim putem Bošnjaka i Hrvata (ali uz animozitet prema približavanju ta dva politička subjekta).
Proces podrške europizacije BiH u ime Hrvatske vodi (jugoslavenčina, četnik) Plenković i (jugoslavenčina, četnik) Čović.
Nema srpske agenture, moskovske naredbe, beogradske službe. Dva jugoslavena (naočigled svih) nastavljaju titoističku politiku nacionalizacije muslimana (jer su bez hrvatstva lakša meta).
Logično je uočiti titoizam (titoista).

(Kad bi tita proglasili zločincem, koncept BiH kao trojednog naroda bi se raspršio kao mjehur sapunice na suncu.)

Oznake: EU, RH, RbiH, nato, EU integracija, politika, titoizam, orašje, uhićenja, jugoslavečine, četnici, logično

17

subota

listopad

2015

Tko su (ekonomski) proroci koji prikrivaju (lošu) prošlost i krivu potrošačku naviku

Hrvatska je od uspostave (do danas) izvrgnuta kritikama kako vlastitu privredu uništava.
Uvođenjem kune, postavljena je tvrdnja kako je kuna precijenjena, a pretvorba krivo vođena.
Na temelju tvrdnje o precijenjenosti kune iskazuje se druga tvrdnja, o stimuliranju uvoza (što dodatno uništava domaću proizvodnju).
Sada se pojavljuju i ekonomski teoretičari (valjda vođeni čudnim razlozima) u samom HDZ-u koji ustrajavaju na krivoj monetarnoj politici (HNB-a) ...

Titova industrijalizacija je djelomična (nepotpuna). Iako je titova Jugoslavija spadala u nerazvijene (pa bilo koji pokušaj industrijalizacije ne može proizvesti punu zaposlenost, a Jugoslavija je ustrajavala na punoj zaposlenosti), planove te "industrijalizacije" su kreirali (staljinovi) sovjetski planeri ... Po objavi Rezolucije IB (1948.), ti su inženjeri vraćeni u SSSR, a titova "industrijalizacija" je nastavila po njihovim zacrtanim planovima ... graditi vojnu infrastrukturu.
Planirana privreda je zamišljena kao potpora vojsci (vojna privreda). Takvu aktivnost ne možemo smatrati industrijalizacijom.

Može li se pretvorba Jugoturbine u Karlovcu smatrati pretvorbenom pljačkom? Je li Jugoturbina prodana zbog onog Jugo u imenu ili zbog toga što je proizvodila turbine (i lopatice u tim turbinama) na temelju sovjetskih tablica (potrebnih za proračun lopatica) koje više nisu dobivali (proizvodili su sovjetske turbine)?
Je li Rade Končar prodan zato što je samostalno na svjetskom tržištu ponudio vlastite generatore (ili je unatoč podrijetlu Nikole Tesle (koji je smislio izmjenične generatore i sudjelovao u izgradnji prve električne centrale s izmjeničnim generatorima na Nijagari) industrijskom špijunažom (potplaćivanjem austrijskog inženjera) dobio planove za prvi generator ...)?


Hrvatska je u titovoj Jugoslaviji zapošljavala 1 600 000 radnika, s vrlo malenim brojem umirovljenika. Prvi veliki val umirovljenika je stigao po titovoj smrti.
Tuđmanova Hrvatska zapošljava 1 600 000 radnika, s preko 1 200 000 (titovih) umirovljenika. (Već sam u blogovima ukazivao na razloge (gospodarskog) sloma Jugoslavije (i teret nemogućnosti procvata Hrvatske - izrazit broj umirovljenika nastalih na solidarnoj a ne osobnoj štednji (za starost).)
(Broj 1 600 000 radnika je uzet zbog jednostavnijeg uspoređivanja koje ima zadaću shvatiti okvirne vrijednosti ...)

Teze o krivoj (kriminalnoj) pretvorbi i krivoj (monetarnoj) politici HNBa imaju zadaću prikriti vojnu privredu (umjesto roba proizvodila je umirovljenike i gubitke), s djelomičnom industrijalizacijskom zadaćom, zaštićenom od tržišnih uvjeta (čitaj: monopolizirana).
Kako kuna može biti precijenjena (kad je vrijednost kune jedinična mjera)? Kako vrijednost kune može poticati uvoz kad uopće nije postojala domaća proizvodnja (do ona za vojne potrebe oslonjena na sovjetsko/rusko gospodarstvo)?

Uvozimo kompjutore, klime, automobile, alate, kućanske aparate, ... sve ono što nikad nismo proizvodili. Kriva monetarna politika podstiče uvoz roba koje Hrvatska nikad nije proizvodila (i nema uvjeta za proizvodnju tih roba u konkurentskoj - tržišnoj privredi; a deklarirali smo se za uspostavu tržišne privrede ...)!?


Treba primijetit da je u RH (u odnosu na SRH) BDP porastao za dvostruko.
Je li to posljedica socijalističke (vojne) privrede, veće obrazovanosti (pa će zagovornici pozitivnosti socijalizma napominjati kako je socijalistički sustav omasovio obrazovanje) ili nečeg trećeg (npr. krive monetarne politike HNBa)?

Manji BDP SRH (Socijalističke Republike Hrvatske) produkt je manje obrazovanosti (koja je tada bila naslijeđeno stanje), vojne (monopolizirane) privrede i krive monetarne politike HNB SFRJota (koja je ustrajnom hiperinflacijom) održavala nekonkurentnost domaće (ograničene) proizvodnje.
BDP je produkt više faktora (a izmjena tih faktora su doprinijeli povećanju BDPa Hrvatske upravo jer su mijenjani na način kojim se podstiče rast BDPa).

Ulaganja socijalističkog društva u obrazovanje podjednako je neuspješno (i ciljano) kao i industrijalizacija. S ograničenim dometom. Zadaća socijalističkog obrazovanja je bila proizvodnja indoktriniranih kadrova (koji nikad nisu unapređivali privredu). Socijalistički obrazovni sustav je proizvodio partijske kadrove, podobne. Tek oslobađanjem obrazovanja podobnosti, kroz školski sustav prolaze kadrovi koji po završetku (formalnog) obrazovanja nastoje tržišno djelovati (što je rezultiralo povećanjem BDPa).
Jedino BDP nije ravnomjerno raspoređen (pa je broj siromašnih porastao). Ali je država (politikom tranzicije, koja traje) navodnim krivim politikama (precijenjene kune, monetarnom politikom HNBa, kriminalnom pretvorbom) održavala socijalnu državu ...
Niti rat, niti poratna obnova, niti denacionalizacija, niti povrat bankarskih uloga (u socijalističkim bankama), niti (sumnjivi) mirovinski sustav, niti zdravstveni sustav ... nisu bili ugroženi (do dolaska kukurikavaca).U Hrvatskoj nitko nije izostavljen socijalnom politikom. Svi koji su ugroženi ugroženi su vlastitom politikom (potrošačkog ili nekog drugog zaduživanja).
Uz državne socijalne službe, katolički Karitas i udruge koje pomažu ugrožene (novčano i robama) Hrvatska je socijalno opterećena (i izgleda kao pljačkaška).

Složenost gospodarsko-društvenih pojava uvjetuje selektivnost pri povjeravanju rješavanja takvih problema osobama (na stručnjake koji su multidisciplinarno obrazovani, i vode računa kako se sve odražava na žive ljude ...) koje te probleme mogu sagledati. A ne ekonomskim teoretičarima (kojima njihove formule (koje vrijede u strogo ograničenim uvjetima) proizvode zaključke koje normalna osoba ne može prihvatiti ...)
Iako nisam čitao knjigu od Gorana Marića (niti imam namjeru), ovo je ujedno zamjerka- kritika toj knjizi.




Oznake: HNB, monetrana politika, vojna privreda, monopol, neograniče potrošnja, inflacija, socijalna politika, pretvorba, tranzicija, RH