ISKONSKI PAG

petak, 21.09.2018.

VODIČ ZA PREHRANU DJECE I MLADIH SPORTAŠA





Zajednica sportova Primorsko goranske županije drugu godinu za redom organizira "Tjedan sportskog usavršavanja".


18.09.2018. u predavaoni Ekonomskog fakulteta u Rijeci, predstavljen je "VODIČ ZA PREHRANU DJECE I MLADIH SPORTAŠA" autora: Branimira Maričevića, sportski fizioterapeut, mr.sc. Nevena Martinovića, dr.med.-sportsko-ronilački liječnik, dr.sc. Mihaele Dujmović, dip.ing-nutricionist, i mr.sc. Danijele Lenac, dip.ing.-nutricionist.


Nazočne je u ime Zajednice sportova PGŽ pozdravio tajnik Darko Ivošević koji je i najavio Vodič kao novi poduhvat u edukaciji svih čimbenika u sportu.

Vodič je u prvom redu namijenjen sportskim trenerima, roditeljima mladih sportaša i onima kojima je namjenjen, mladim sportašima.

21.09.2018. u 12:13 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 11.09.2018.

BABLJE LJETO





Vjerujem da će se mnogi složiti sa mnom da je prvi dio jeseni, u meteorološkom smislu, jedno od najugodnijih dijelova godine.


Zadnje dane svjedočimo da temperature zraka rastu i do onih ljetnih 30 stupnjeva Celzijusovih. More je ugodno za kupanje, i njegova temperatura doseže do 24. stupnjeva Celzijusovih. Plaže nisu popunjene kao u srcu ljeta, ali ova današnja popunjenost glavne gradske plaže, svjedoči da je ljeto još uvijek ovdje.

Ako se budemo držali one stare izreke: «Kakvo vrijeme na Malu Gospu nastane, takvo rado još dva mjeseca ostane», onda paški turisti ne moraju brinuti da li će se naredne dane moći kupati.

Ne bilježi se tako često da razdoblje izrazitog toplog i pretežno sunčanog vremena dugo traje kao što to imamo ovo ljeto.

Kako i od kuda je došao pojam babljeg ljeta? Ima nekoliko objašnjenja od kuda dolazi pojam babljeg ljeta. Najčešće se uzima češki izraz «babi leti» koji u češkom jeziku označava niti paučine koje lebde zrakom u ranim jesenskim danima. Ta paučina Čehe je podsjećala na sijedu kosu njihovih baka pa su taj period nazvali babljim ljetom. Taj pojam se koristi u većem dijelu Europe.

U «Velikoj sovjetskoj enciklopediji» to razdoblje je objašnjeno «kada starice na suncu još mogu zagrijati svoje kosti.»

I danas u našoj «Lokunji» naišao sam na starije goste koji griju i liječe svoje kosti u paškom blatu i predivnom suncu, bez dodatnih gužvi.

Pag još uvijek odiše ljetno što je jako dobro za svih. Još uvijek se vide registarske oznake na automobilima iz raznih Europskih država.

Stoga tople dane pred nama valja iskoristiti na najbolji mogući način jer ovu blagodat rijetko tko u Europi posjeduje.

11.09.2018. u 19:16 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 09.09.2018.

MALA GOSPE – PAG; 8. rujna 2018.





Misno slavlje na Blagdan Male Gospe u paškoj Veloj crikvi predvodio je domaći sin mr. don. Dario Tičić. Don Dario misu je započeo sa pitanjem:
Danas se moramo zapitati, što mi to slavimo na Blagdan Male Gospe?


Malu Gospu uvijek slavimo 8. rujna, a blagdan se zove tim imenom budući da se slavi «mala Marija», ili spomendan Marijina rođenja, za razliku od Velike Gospe, kada slavimo blagdan njenog uznesenja na nebo. Danas slavimo Marijin rođendan.

Ima trenutaka u životu kada muškarci plaču bez da skrivaju suze. Više je razloga zašto se to dešava. Novinar Mićo Dušanović nakon što je Goran Ivanišević osvojio Wimbledon ustvrdio u televizijskom prijenosu: plačite, ne stidite se i ne skrivajte suze. Tako je i «predika» don. Daria izazvala suze i uzdahe, ne samo mene. Tako snažnu i punu slika prediku nisam davno čuo u Veloj crikvi.

Pažani sa istim žarom slave ovaj blagdan kao i blagdan Vele Gospe, procesijom vračajući Gospin kip u svetištu u Starom gradu gdje kip obitava u velebnom oltaru najsačuvanije romaničke crkve na našim prostorima.


Tako su danas Pažani i njihovi gosti dopratili Gospu u svom obitavalištu. Procesiju i misno slavlje u Starom gradu predvodio je Božidar Cindori župnik Župe Blaženog Alojza Stepinca iz Svete Nedjelje sa župnim zborom.





Još jedan detalj ovogodišnje Male Gospe je izuzetno značajan za mene, poradi toga što sam čekao 43. godine kako bih mogao učiniti još jedan snimak ulaska Majke Božje u svoje svetište u Starom gradu. Pučko slavlje nastavljeno je nakon mise u klaustru bivšeg franjevačkog samostana.


Hrvatski pjesnici ispisali su najbolje stihove Majci Božjoj, pa je tako i Vladimir Nazor pjesmom pokazao štovanje Maloj Gospi, napisavši pohvalu majci Kristovoj:

Oh kako c'jela priroda sad moli
I slatko bruji zvon «Ave Maria!»
«Ave Maria!» Kad svi tužni mole,
Klicao,čemu ne bih i ja tako?
Ta r'ječ amanet svih nesretnika,
A ja sam možda više od svih plakao.
Ja upravo ne znam što ta r'ječ mi nosi,
Al ona dušu sve mi slađe njija:
I koljeno je prignulo sve moje,
I uzdisaj je moj: Ave Maria!

09.09.2018. u 13:59 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 03.09.2018.

50 GODINA OD POLASKA U PRVI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE





Polazak u školu jedan je od najvažnijih trenutaka u životu svakog djeteta ali isto tako i njihovih roditelja.
Prije točno pola stoljeća u prvi razred školske godine 1968/69 upisano je 35 prvašića koji su na ponos svojih roditelja zabilježeni na stepenicama škole.


Učiteljica Marija Buljeta dobila je novu generaciju učenika i sa nama je opet u prvom razredu uvodeći nas u nepoznanicu koje se zove «škola».

Lijepo je kada i nakon pola stoljeća sretneš svoju razrednicu u relativno dobrom zdravlju i kada sa njom možeš evocirati svoje školske početke, kao ja ovo ljeto.

Na žalost dvojice od upisanih učenika više nema među nama. Njihov ovozemaljski život je okončan ali sam siguran da je spomen na njih ostao u srcima i mislima svih nas koji smo još uvijek živi. Mate Mladen Tičić i Sonja Kurilić su oni koji su nas prerano napustili.

Paški mediji su izvjestili da su u ovoj školskoj godini, u Osnovnoj školi Juraj Dalmatinac u prvi razred krenula 23 prvašića.
To je 12 manje od spomenute generacije, ali i garancija da će se za pola stoljeća netko i od njih sjetiti dana kada su krenuli u osnovnu školu.

03.09.2018. u 23:11 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 02.09.2018.

PROMJENA INTERIJERA U BENEDIKTINSKOM SAMOSTANU U GRADU PAGU





Otići iz grada Paga, a ne ponijeti sa sobom paški «Baškotin», delicija koja se od 1700. godine proizvodi u benediktinskom samostanu Sv. Margarite, osjećao bih se zakinut za proizvod koji nosi i oznaku «Izvorno hrvatsko» i «Hrvatski otočni proizvod».


Dio samostana u kojem se mogu kupiti baškotini je prvi susret sa samostanom. Ulazeći u taj prostor prvo što upada u oči su velika vrata kroz koja se ulazi u unutrašnjost samostana, zvono sa kojim se poziva časna sestra i na kraju prozor preko kojeg možete stupiti u kontakt sa časnom sestrom.

Posebnost tog prozora je u tome što se njegovo nadgrađe (bubanj) okreće za 360 stupnjeva i preko njega časne isporučuju svoje baškotine. I ne samo baškotine.

Pripremajući se za svoj veliki jubilej 700. Obljetnicu osnutka benediktinskog samostana u gradu Pagu, koludrice spremaju velike promjene u svom samostanu. Između ostalog izmijenile su izgled interijera koji se desetljećima, moguće i više nije mijenjao, a svim Pažanima i njihovim gostima toliko se urezao u srca i misli.

Nova staklena stijena, ulazna vrata koja vode u unutrašnjost samostana, dobile su i svoj metalni dio, koji prema stilu karaktera daje dašak prepoznatljivosti samostana.

Nadam se da će ovaj moderniji dizajn osvojiti i srca klasičara, koji u načelu ne vole promjene poglavito unutar ovako vrijednog spomenika kulture i vjere.

02.09.2018. u 13:25 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 23.08.2018.

HRVATSKI SE BARJAK VIJE NA PAŠKOJ STINI





Ovogodišnja proslava Vele Gospe počela ja sa podizanjem Hrvatskog barjaka na brdu zvanom «Gradac», kojeg su u suradnji sa gradom Pagom podigli članovi UHVDR-a grada Paga. Zašto bi se Hrvatski barjak vijao samo nad opjevanoj omiškoj stini?
Grad Pag ima «gornje i donje berdo» i bilo je krajnje vrijeme da se jedno od njih obilježili Hrvatskom trobojnicom.



U slikovnom rječniku na blogu sam 28. 02. 2017. napisao tekst o bandiri i vrijedilo bi mu se vratiti nakon ovog poduhvata spomenutih inicijatora, kako bismo još jednom došli do toga što nama Pažanima znači Hrvatska bandira.


Ne bih bio miran da si nisam dao truda da odem hodočastiti ovom sve hrvatskom znamenu. Nije to nimalo laki poduhvat po ovom vremenu. Bez dobre opreme i tekućine, svakako i obuće, bilo bi dobro imati «kirice», jako bi bilo teško doći do mjesta gdje je bandira postavljena.


Neću sada pametovati, ali mislim da će je trebati dodatno zaštiti, jer po onim zimskim burama neće moći izdržati samo sa ova četiri vijka. Siguran sam da ovi dečki to znaju i da će prije zimskih bura to i odraditi.


Za kraj ću samo malo izmijeniti popularne stihove Pere Picukarića:

Tukle su nas bure, nevere od rata
Al' slomile nisu bandiru od Hrvata.

23.08.2018. u 22:09 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 21.08.2018.

ZAŠTITA SPOMENIKA KULTURE




Više puta sam pisao kako zaštiti i tko je uopće dužan štititi spomenike kulture kojih na području našeg grada imamo i više od onoga što znamo i što je vidljivo.
Imamo Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji u Članku 1. govori da se ovim Zakonom uređuju vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanje kulturnih dobara, obavljanje poslova zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje i očuvanje kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.



Nema medija koji ovih nekoliko dana nije izvještavao o senzacionalnom otkriću ronilaca iz Diving centra «Foka» u podmorju Paga, ispred Šimuna tražeći ugore i hlapove naletjeli na potonuli brod pun amfora, koji datira od prvog stoljeća prije Krista. Ronioci su otišli po GPS kako bi označili mjesto pronalaska i odmah o svemu izvijestili policiju i konzervatore.
To je prvi čin kojeg bi svaki ronilac trebao poduzeti kada naiđe na ovakvo nalazište. Ronioci su postupali izuzetno korektno i poduzeli sve da se lokalitet odmah označi i sačuva od krađa.


Izvor fotografija nalazišta amfora: Božidar Vukičević/CROPIX

Ovaj nalaz potvrđuje kako je otok Pag prvorazredna ronilačka destinacija, puna arheoloških nalazišta gdje uz spomenute Šimune, tu su još Caska, uvala sv. Nikole u Pagu, Maun, Brušnjak, Lukar, nalazi u pod Velebitskom kanalu, kako navode ronioci koji se nadaju da će se urediti prezentacijski centar i arheološki park prema uzoru koji u svijetu već postoje.

Ovim otkrićem najviše je dobio turizam – ronilački turizam koji sve više uzima maha uzduž cijele naše obale.
U takvom arheološkom parku moguće je ronjenje isključivo uz pratnju voditelja ovlaštenog ronilačkog centra. Na ovoj razini organizacije ronjenja, svaki se uron posebno plača.

U članku 5. istog zakona nabrojene su odredbe svrhe zaštite kulturnih dobara. Ja nemam namjeru citirati sve podstavke ovog članka osim jednog koji glasi:
- zaštita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te prenošenje kulturnih dobara budućim naraštajima.

Budućim naraštajima?! Što mi to u Pagu ostavljamo budućim naraštajima? Jako malo, a i ono što imamo niti znamo, niti želimo sačuvati, niti po Zakonu koji u 127. Članaka jasno govori i o pravima ali i o obvezama vlasnika spomeničke baštine.

Ove sam dane malo obišao paške spomenike kulture od Starog grada, do crkvice Sv. Marije Magdalene u Bošani, Sv. Jadre, pa u konačnici i ne tako davno postavljen spomenik 15. meridijanu i ne mogu vjerovati u kojem se stanju isti nalaze. Naišao sam na mnoge turiste koji su se zaustavljali, fotografirali i čudili se isto kao i ja ovoj nebrizi. Pokušao sam jednom mladom bračnom paru iz Italije od kojih supruga vuče hrvatske-istarske korijene pa razumije hrvatski, objasniti zašto su ti spomenici pušteni nebrizi. Nisam siguran da sam bio vjerodostojan, niti da su oni uspjeli razumjeti o čemu govorim.






Svjestan sam toga da će mi se opet imputirati da nekoga prozivam, jer da je to jedino što znam. Proučivši citirani Zakon to je obveza svakoga tko se pronalazi u budućim naraštajima. Međutim, mi u ovoj Lijepoj našoj iz dana u dan pokazujemo koliko poštujemo zakone i koliko nam je do njih stalo. Mi zakone znamo samo onda kada se osobno tiće nas samih, u svim drugim situacijama je to ono naše klasično paško: - ca mene briga!
I tako psi laju, a karavane (turista) prolaze.

21.08.2018. u 14:03 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 16.08.2018.

OD SUNCA SJAJNIJA





Od sunca sjajnija, od zvijezda krasnija, nebeski cvijet,
Bez grijeha začeta, Djevice presveta, slavi te svijet.



Pažani, njihovi gosti i mnogi hodočasnici sa otoka i dalje, još jednom su obilježili blagdan Velike Gospe.

Procesijom iz Starog grada, uz marijanske pjesme i moljenje krunice uz brojne vjernike, sudjelovao je crkveni zbor, članice i članovi KUD-a «Družina» u paškoj narodnoj nošnji, članovi DVD-a Pag i njihovih gostiju, ove godine po prvi puta i članovi hrvatske Policije na čelu sa Glavnim ravnateljem gospodinom Nikolom Milinom i njihovim ministrom Davorom Božinovićem, saborskim zastupnikom Marijanom Kustićem.






Vrijedni članovi DVD-a Pag sa svojim vozilom dočekuju procesiju na pola puta uz okrijepu što je izuzetno značajno za mnoge hodočasnike.

Procesiju s čudotvornim kipom Majke Božje na vratima Zborne crkve dočekao je mons. Jure Bogdan, Vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj koji je i predvodio misno slavlje.

Pažani svoju temeljnu crkvu nazivaju «Vela crikva» i pored svoje veličine, bila je pretijesna da primi sve hodočasnike koji su htjeli učestvovati u svetoj misi. Mnogi su na «pijaci» učestvovali u ovom veličanstvenom činu.

Pored navedenih visokih gostiju, misno slavlje uveličali su i gradonačelnik Paga, Ante Fabijanić i predsjednik Gradskog vijeća, Domagoj Vičević.

Svečano misno slavlje predvodio je crkveni zbor uz pomoć Policijske klape «sv.Mihovil», što je dalo dimenziju više ovom slavlju.


U propovijedi, biskup Bogdan je naglasio da svetkovina Uznesenja blažene Djevice Marije ne govori samo o cilju, nego govori o putu koji trebamo prijeći, da bi smo znali što je na tom putu Bogu vrijedno. Posebno se osvrnuo na ulozi žene i majke u obitelji,a li i u društvu.

Na kraju misnog slavlja domaći župnik don. Gašpar Dodić svesrdno je zahvalio mons. Bogdanu što nas je počastio uveličavši ovo slavlje, zahvalio je svim vjernicima koji su sudjelovali u veličanstvenoj procesiji, našem crkvenom zboru i klapi «sv. Mihovil» koji su dodatno dali ton više cijeloj ovoj svečanosti.

Kao trajnu uspomenu župnik don. Gašpar Dodić, darovao je biskupu Juri Bogdanu sliku koja bi ga trebala podsjećati na ovaj današnji dan.

Na kraju misnog slavlja prije zazivanja Božjeg blagoslova, mons. Jure Bogdan vidno uzbuđen još jednom se obratio svima nazočnima kazavši:- da već neko vrijeme odgađa posjet ovom gradu radi svojih obveza kojih ima, ali da se danas uvjerio u svu snagu katoličke odanosti i svih onih paških sinova koji su obilježili svoje djelovanje u Papinskom hrvatskom Zavodu sv. Jeronima u Rimu u kojem je on vršio službu rektora.

Nakon svete mise, usljedilo je narodno slavlje na središnjeg gradskom trgu uz klapu «Intrade».

16.08.2018. u 15:59 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 08.08.2018.

9. IZLOŽBA «ĆUTIN OTOK SVOJ» - Pag; 7. kolovoza 2018.





Sinoć je u Kneževom dvoru u Pagu otvorena 9. izložba «Ćutin otok svoj» vrijednih foto amatera Foto kluba Pag.


Foto Klub Pag, devetu godinu za redom sastavni je dio Paškog kulturnog ljeta, gdje su još jednom građanima grada Paga i njihovim gostima ponudili izložbu fotografija svojih članova.
Uz nekoliko prigodnih rečenica, izložbu je otvorio Predsjednik Kluba, gospodin Elvis Šmit. Zahvalio je svima koji su učestvovali u ovoj izložbi, naglasivši kako autori svojim uradcima slave ljepotu i raznolikost otoka Paga.

Na ovogodišnjoj izložbi prisutno je 23 autora sa 74. fotografije.

Kao što sam napisao u jednom od prethodnih postova kako Pažani selekcioniraju koje će kulturne priredbe posjetiti, osjetilo se to i sinoć na otvaranju izložbe paških foto amatera uz slabu nazočnost posjetitelja. Siguran sam da to neće poljuljati foto amatere da dalje nastave sa svojim aktivnostima, prkoseći svima onima koji samo verbalno na šanku «Valentina» donose svoje sudove ne samo o njihovom stvaralaštvu.

Nakon izložbe članovi su održali redovnu izbornu skupštinu na kojoj je dosadašnje vodstvo Foto kluba potvrđeno i za sljedeći mandat.
Predsjednik Kluba gospodin Elvis Šmit predstavio je članovima zadatke za sljedeći mandat, a tu je prvenstveno obilježavanje deset godina djelovanja Foto kluba Pag, uz razne aktivnosti članstva.


Organizator izložbe je Grad Pag uz svekoliku pomoć Turističke zajednice Grada Paga. Izložbu se može razgledati do 13. kolovoza od 20,30 do 23,00 sati.

08.08.2018. u 11:18 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 05.08.2018.

DA SE NE ZABORAVI - FUNTANA




Javlja mi se prijatelj iz Novaje kako im je komunalno društvo poslalo dopis o redukciji vode zbog povećane potrošnje koja premašuje mogućnosti dotoka vode na otok i da su primorani uvest 1.stupanj redukcije.
Čitan daje ca taj 1.stupanj zabranjuje:
1.zalijevanje zelenih površina kako javnih tako i privatnih,
2.punjenje lokvi za napoj životinja,
3.punjenje bazena,
4.pranje ulica, dvorišta i automobila.

Upamet mi je došla beseda funtana. Di su sve one naše lipe paške funtane. Ki se još sića ili ih se siti.


Fontana (tal., prema – lat. Fons, genitiv fontis: izvor), evo od kuda dolazi beseda naših funtana. Pronalazim podatke za funtanu da je to građevina ucinjena namjenski kako bi voda za pit bila svima na dohvat ruke ili kao ukras gradskih površina.



U ne tako dalekoj prošlosti, svako lito Pažane je dovodilo do ludila radi vode. Voda je vridila kao i lik. Pred funtanom na pijacu i na «cimitar» (ispred Šimićeve kuće), cekala se fila sa ciglima za vodu. A, koliko su tek cobani imali problema kako bi ovce, to blago ko je život značilo, uspilo preživit bez vode. Kako se svaka lokva cuvala ka i oci u glavi. I sam mogu tome svidocit.


Mi u gradu imamo funtanu koja bi tribala služit kao ukras grada, funtana kroz koju tece voda kao simbol života. Funtana ka je namjeski sagrajena. Ca mi to imamo od te funtane? Na ca lići ta funtana.? Koliko to vrimena triba da se otkloni kvar, ako se ca pokvarilo na toj funtani. Ki je odgovoran za ovu nebrigu.

Hvala Bogu grad Pag ima vode da se ne tribaju uvoditi mjere redukcije kao u Novaju. Mnogi gradovi se diciju svojin funtanama, a da li se mi u Pag možemo dicit svojon funtanom?


Koliko bi se slika sviton odaslalo da je ta funtana kako triba. Judi se zaustavjaju i slikivaju prid takvim spomenicima, hitaju kovanice šoldov za sriću. Sada se slikivaju sa Fuadovim sladoledima u rukama. Da daje ne nabrajam za ca sve ta funatana služi.


Moja je ostala mladost,
Na tvojoj rivi
Kad su me odnijele lađe
U svijet bez nade

Sjećanja na sretna ljeta
U meni žive
K tebi sad ono me nosi
Najdraži grade

Sviraj mi, sviraj
Sviraj mi pjesme stare
Još jednom želim ja
Da slušam njih

Vrati mi, vrati
Vrati mi sretne dane
U meni još i sad
Njihov je sjaj

Fontane tvoje sunčane
Srce su moje pojile
Svjetlošću kojom ti vječito sjaš

05.08.2018. u 18:10 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< rujan, 2018  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Rujan 2018 (5)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (6)
Prosinac 2016 (6)
Studeni 2016 (4)
Listopad 2016 (6)
Rujan 2016 (1)
Kolovoz 2016 (3)
Srpanj 2016 (4)
Lipanj 2016 (4)
Svibanj 2016 (4)
Travanj 2016 (4)
Ožujak 2016 (5)
Veljača 2016 (6)
Siječanj 2016 (6)
Prosinac 2015 (5)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (7)
Rujan 2015 (3)
Kolovoz 2015 (5)
Srpanj 2015 (6)
Lipanj 2015 (7)
Svibanj 2015 (3)
Travanj 2015 (7)
Ožujak 2015 (9)
Veljača 2015 (5)
Siječanj 2015 (7)
Prosinac 2014 (6)
Studeni 2014 (6)
Listopad 2014 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika nebi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme dali književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, dali je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ