ISKONSKI PAG

subota, 19.06.2021.

Mons. DRAŽEN KUTLEŠA ZAREDIO PAŽANINA STIPU BREKU ZA SVEĆENIKA




Čemu služe mediji i koja je uloga novinara u današnjem svijetu, pitanje je na koje bi se moglo dati različite odgovore.


Poznati hrvatski novinar Inoslav Bešker navodi da je novinska informacija kao medij sredstvo javnog komuniciranja, pa se može reći da su mediji tehnički način prezentiranja informacija.
Grad Pag posjeduje tehnički medij koji se zove Radio Pag čija uloga bi trebala biti donošenje vijesti koje su vezane za grad Pag, sve što se u gradu zbiva, pa onda i šire na cijeli otok. Tko je malo više involviran u tehničke medije ili koji barem pokazuje interes za njih siguran sam da ne čita samo Radio Pag. Vjerujem da prati i druge medije koji su po sličnosti u rangu s Radiom Pagom kao što je recimo: „Glas otoka“, Morski HR, ili medije koje pratim kao lokalne programe „Radio Korzo“, „Primorski radio“, „Ri prsten“ i da dalje ne nabrajam.

Ni najmanje nemam namjeru miješati se u uređivačku politiku Radio Paga niti im pametovati kako će djelovati, ja bih samo volio da vijesti iz grada Paga i one koje su vezane za grad Pag i otok, najprije pročitam na web stranici Radio Paga.

Vijest o kojoj ću napisati post objavila je na IKA (Informativa Katolička Agencija) 13.srpnja, a ista vijest donesena je i na službenoj stranici Porečko i Pulske biskupije. Čekao sam tjedan dana da vidim hoće li se ta vijest moći pročitati i na spomenutom mediju, ali nisam uspio dočekati. Osim nekoliko obavijesti na Facebook profilima nekolicine Pažana koje pratim, paški mediji su šutjeli.

Vijest na spomenutim medija je glasila: „Rafael Villergas Castano iz Španjolske, Mateus Babinski de Almeida iz Brazila, te Jurica Vekić i Stipe Breko iz Hrvatske novi su svećenici koje je u subotu 12. lipnja u pulskoj katedrali zaredio apostolski upravitelj Porečke i Pulske biskupije mons. dr. Dražen Kutleša.“

Na kraju napisane vijesti predstavljeni su novi zaređeni svećenici, pa je između ostalog predstavljen novi svećenik koji za grad Pag ima i te kako značenje.


Stipe Breko, rođen je 23. travnja 1984. godine u Zadru od oca Ivice i majke Jelice. Kršten je u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pagu 17. prosinca 1985. godine, a krizman 18. travnja 1999. godine.
Osnovnu školu pohađa u Pagu, a srednju Tehničku školu u Zadru. Studij elektrotehnike upisuje 2002. godine u Splitu na kojem je diplomirao 2011. godine. Nakon diplome radio je u osnovnoj školi u Pagu.
Međutim, 2013. godine postaje član zajednice Omnia Deo i prolazi dvogodišnju formaciju zajednice.
Osjetivši poziv na prezbiterat, 2015. godine ulazi u kolegij sv. Josipa na Jordanovcu (Zagreb), gdje prolazi bogoslovsku formaciju. Iste godine upisuje Filozofsko-teološki studij Družbe Isusove u Zagrebu, gdje je diplomirao 2020. godine. Red đakonata primio je 28 studenog 2020. u pulskoj katedrali po rukama nadbiskupa mons. dr. Dražena Kutleše.

Mladu misu proslavit će 22. kolovoza 2021. na Pagu.

Ova vijest me je obradovala poradi toga što je Stipe rođen na isti dan kada i moja kći Tamara koja je bila njegova prijateljica, istomišljenica u ludovanjima paškog karnevala, poglavito ljetnog.

Pamtim iz tih dana tog vedrog nadasve duhovitog momka koji se cijeli davao paškom karnevalu, koji je tradiciju svjedočio na način kako svi mladi Pažani iskazujući ljubav prema svome gradu i njegovim tradicijama.
Kada mi je majka priopćila vijest: „znaš da ti recen, Stipe Breko je poša za popa“, najprije me ta vijest malo zatekla kako bih razumio da je Božji poziv jači od bilo koje dogme i običaja, a potom i razveselila da Pag više neće morati čekati desetljeća da ponovno ima mladomisnika.

Stoga ovim putem želim puno sreće i životne radosti Stipi na njegovom svećeničkom putu a Pažani i građani grada Paga nisu trebali čekati kao pokojni Živko Kustić šest desetljeća da grad Pag ponovno dobije svećenika.

Dario Tičić svoju mladu misu je slavio 9.srpnja 2000.godine.
Narod se uvijek radovao mladomisnicima kako bi bili dobri svećenici i da ustraju na tom putu. U crkvi zajedno živimo i rastemo na čvrstim temeljima vjere. Vjerujem da će moja majka biti u crkvenom zboru koja će pjevanjem predvoditi misno slavlje Stipa Breke.

(fotografije: 4,5,6 izvor screenshot porečke i pulske biskupije)

19.06.2021. u 19:07 • 0 KomentaraPrint#

nedjelja, 13.06.2021.

OTOK NOVALJA




Danas san odluci poć do grada, toliko se toga dogaja u grad pa bi bila šteta to propustit. Gren ga zvat ako će doć do grada.
- Ca je Bebiću, ca se dogodilo?
- Gren u grad pa da te pitan ako ćeš doć popit kafu.
- Oću, kako ne, samo mi ti fališ.
- A, dobro kako očeš, ja gren do grada da vidim ca se to dogaja, ipak smo mi Fijumani. Mi imamo berdo sveti Vid a Riki je sveti Vid zaštitnik. Vidiš kako se ovdi slavi dan grada, celu šetimanu. Isto ko u Pag.


- Moreš ti bit ca god oćeš ali ja Fijuman nikada. Vidi san da si bi na promociju knjige „Fijumani“ dušo prodana.
- Zato živeš celoga života u Riku. Ti si stanovanjem Fijuman. Sve ca si u životu steka, steka si u ovon gradu. Vidi si da nisan bi jedini Pažanin ki je bi na promociju knjige.
- Vidi san, a bilo bi boje da nisan. A ca se tiće toga da celi život živen u Riku to imaš pravo. Nego, reci ti meni kadi ćeš bit.
- Ca me to pitaš, vajda znaš di ja pijen kafu.
- Ajde nać ćemo se na Korzo za pol ure san u grad.
I tako dok san se ja parića, još moraš nać parking kada dojdeš u grad, pol ure pasa da se nanka ne okreneš. Na putu prema Korzu naleti san na predsjednika Fotokluba Rika gospodina Božića pa san i sa njin osta malo u čakulu. Oće da se učlanim u foto klub, još kada mi je vidi aparat u ruke, govori vi se ne odvajata od vašeg aparata. Ni san ni dobro uvati misto vidin ga di stupa prema kafiću.
- Bome Bebiću berzo ti dojdeš od Grobnika u grad.
- Kako ki put.
- Fali ti kompanjon Musa?
- Kako mi ne bi fali. Bi san pošpijat ako sedi na svoje misto, ja bi ga uvik pita ako će bit u kancelariju kada bi dolazi u grad. Ne mogu verovat da je pasalo godišće dan da ga više nima. Toliko se veseli da ćemo se vidit i vidiš kako je sve sveršilo. To ti je život moj kompanjo.

Se je do mene, narucili smo za pit i razgovor je poca odmah sa njegovim potikanjem ognja. Ni miran ako me ne užge.
- Gedaš ti televiziju Bebiću?
- Gedan!
- Onda si prati izbori pa te neću oko toga napinjat, nego reci ti meni jesi geda izjave ovih novih političara ca su pobjedili? Jesi su cu tvoga hadezeovca novog župana ličko-senjskog da će mu najveći naglasak bit na otoku Novalji, da se županija mora više okrenuti turizmu.
- Cu san i malo je falilo da ne pojden u središnjicu HDZ-a i da se ne ispišen iz stranke. Niti ga je novinar upozori da taj otok ne postoji, baren ne još za sada, niti san posli toga pročita da se je izvinu judima ki živjeu na otoku Pagu. Ca da ti recen, a zna san ja da si ti to jedva doceka kako mi ne bi da mira.
- Da mi ga je bilo lupit šakon u glavu, ja mislin da bi mu se svi možjani stresli, pa bi se morebit siti da otok Novalja ne postoji.
- A jesi primjeti još jednu stvar. Niki od paških otočnih čelnika se ni očitova i upozori toga gospodina da se upiše ponovno u osnovnu škulu i da uci predmet ki se baren u naše doba zva „zemljopis“. I tako ćeš ti lipo za ki dan na otok Novalja baš ti zamiran.

- Samo ti zajebavaj. Nego da te pitan, ca ne greš na slikivanje „Robinje“.
- Koliko mi samo mira nisi da za Facebook, a sada kada imaš profil ne skidaš se više sa Facebooka. Po celi dan samo si na Facebook. Iako je Škofunaro u mejlu koga mi je posla napisa da ću bit obaviješten o svim aktivnostima, ja san vijest dozna preko Facebooka. Ni na Radio Pag ni bila ta obavijest. Kome služi taj radio? Neću bit u mogućnosti poć u Pag se slikat, malo mi je krivo ali život gre naprid. Ako me spomene u monografiju ku parićivaju, ja ću bit kuntenti.

- Bebiću meni je drago da si ti bi del „Robinje“ pa makar samo suze tra Robinji. Nosiš lipe uspomene sa sobom. Onako kako si ti pisa na svom blogu vidit je koliko je tebi Robinja u sercu.

- Ca govoriš za novi kip solara u Pag?

(foto:Valter Maričević)
- Obilježje jednoga grada su i njegovi kipovi. Kada san vozi tetu Mariju u Puntu Križa na Cres, ferma san se u Osor da vidim katedralu di je stolova zadnji njezni biskup Pažanin Rakamarić. Tako mali gradić najprije me oduševi koliko kipova i spomenika posjeduje. Dobiješ odma sliku maloga i kulturnog grada. Pag pomalo upotpunjuje tu kolekciju spomenika. Pratim feljton o Mirkoviću koga piše Ivo Pavina na svom blogu, znan da i ti pratiš pa san spomenu da kada već nisu napravili galeriju ku su obećali Mirkoviću, bilo bi lipo da mu podignu na Katine jednu spomen bistu da se baren tako odužiju ton velikom Pažaninu.

- Je Bebiću drago je i meni. Mi u Pag ima ca pokazat i imamo se čime dicit. Naša povijest ni siromašna i triba se time više bavit i judima pokazat sve ca imamo. Moreš ti pisat koliko očeš ali ako ne vidiš to ca se ima, uzalud ti je sve.
- To je velika istina ku si reka. Danas se nudi puno mogućnosti kulturnim i turističkim djelatnicima da prezentiraju svoj grad pa neka to iskoristiju.
Celo vrime san mu govori da gren ća jer da će pocet Fijumanka a da neću ništa slikat. Ni bi previše zadovojan sa time jer bi on bi do jutra čakula. Svaku malo nas neki prekine jer pasa puno judi Korzon ki nas poznivaju najviše od sporta. Sti je da govorimo o nogometu, sve smo mi to malo dotakli i naravno da nisan dospi na start regate. Isto san slika par slika da ne dojden doma praznih ruk.

Bilo mu je drago da smo se našli a meni još više. Gre on u Pag jer da više korone nima pa da je miran i prije svi Sveti da neće doć u Riku. Ca san mu moga drugo reć nego da se okupa i zamene.

13.06.2021. u 19:02 • 0 KomentaraPrint#

subota, 05.06.2021.

RESTORAN - KONOBA „BODULO“ MJESTO NADAHNUĆA I DOBRE HRANE PAŠKOG VAROŠA





Kada Vas vlasnici Restorana-Konobe "Bodulo" Ana i Teo Bukša, na svojim službenim web stranicama pozovu na skladno hrvatsko ili mediteransko jelo, znajte da nećete pogriješiti ako se odazovete njihovom pozivu.


Paška gastro scena može se pohvaliti restoranom – konobom „Bodulo“, smještenim u djelu grada kojeg Pažani zovu „Varoš“. Smješten je iza gradskih zidina neposredno pored kule „Skrivanat“ i stražnjeg ulaza u benediktinski samostan. Nije neposredno uz more kao mnogi restorani na otoku, ali je u okruženju starom 700 godina, u kojem se stapaju povijest, duhovnost, strast i hrana.

Paški varoš vraća nas u vrijeme prije Drugog svjetskog rata i nakon njega, kada je on počeo poprimati svoj identitet. Prvi red uz zidine sagrađene su kuće u kojima žive Pažani izvan zidina. Onaj uvučeniji dio su uglavnom bile staje u kojima se držala stoka. Tu su bili i vrtovi koji su se obrađivali i koji su prehranjivali stanovništvo.

Konoba (od lat. canaba baraka ili koliba) može biti ugostiteljski objekt izgrađen i zamišljen u ambijentu koji odgovara primorskom kraju. Stolovi, stolice i ostali inventar se izrađuje od kvalitetnog drva, a u konobi se obično poslužuju specijaliteti primorske i dalmatinske kuhinje poput ribe, školjki,pršuta, domaćeg sira a od pića se poslužuje domaća rakija i vino.

Od svih ponuđenih definicija na Googleu ovaj opis konobe mi se nekako činio najprimjereniji na koji bih mogao dočarati sve čari konobe „Bodulo“.

Boraveći dva mjeseca u Pragu htio sam pohoditi stare autohtone pivnice i restorane (konobe) gdje se nudila stara češka jela i naravno originalno češko pivo. Nisam mogao preskočiti staru pivnicu i restoran „U Fleku“ gdje je počela povijest splitskog nogometa.



Vjerujem da mnogi ljubitelji tradicije i baštine u istoj mjeri žele doživjeti vrijednosti i smisao konobe u onom njenom izvornom obliku.
Jedan post na blogu posvetio sam „Bilinoj konobi“, red je da jedan post posvetim i konobi „Bodulo“ koja je pravo bogatstvo paške gastro ponude.
Svakim svojim boravkom u rodnom gradu hodočastim konobi „Bodulo“ a gospođa Ana i njen suprug Teo kao da poručuju: „Na Tebi je da poželiš, a mi ćemo ispuniti svaku tvoju želju.“
Stekao sam dojam da je ta konoba i njihov život. Stvorili su obiteljski posao koji je izrastao na strasti i predanosti sasvim običnih i dragih ljudi, i upravo je to onaj dio koji je poseban sastojak konobe „Bodulo“



Bilo bi teško završiti ovaj post ne citirajući Anatolija Kudrjavceva uz njegovu kultnu knjigu „U potrazi za izgubljenim Mediteranom“ u djelu kojeg je posvetio konobi „Konobo moja, što je ostalo od tebe?“, zaključuje: „...Konoba je prostorija bez obveza. Ona se ne pokorava pravilima kućnog reda i vremenskim granicama. Zakoni urednosti sobe ili kuhinje ne vrijede za konobu. Njezina se urednost možda upravo sastoji od prividne svaštarske neurednosti u kojoj se najprijatnije provodi oslobođeno vrijeme. I to u dokolici ili u nekakvoj radnoj iluziji...“

05.06.2021. u 12:34 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< lipanj, 2021 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE