Poštovani čitatelji bloga, pred vratima nam je blagdan Svih Svetih i Dušni dan čime nam se pruža prilika da i ove godine, razmišljamo o toj stvarnosti našega života. O smrti i onome što nas čeka poslije nje, nikada dosta razmišljati i govoriti. Ušla je u sve obitelji polako nas osvaja a mi je i dalje ignoriramo i nemamo jasan stav o njoj.
Dostojno pokopati preminulog, želja da nam bliski kojeg ispraćamo ima grob, jedna je od iskonskih čovjekovih potreba. Izražavanje pijeteta mrtvima ljudski je čin koji obavljamo svjesni toga da idemo svome kraju. Mi katolici koji vjerujemo u Boga i život u vječnosti prikazujemo mise i molitve za duše svojih pokojnih, s nadom da smrću život ne završava i da ćemo po Božjem milosrđu jednoga dana sa svima svetima u nebu živjeti.
Zato ove dane posebnije i svečanije obilazimo groblja, palimo svijeće i polažemo cvijeće u znak zahvalnosti za one koji su nam za zemaljskog života bili bliski, bez kojih nas ne bi bilo.
Bilo kako bilo, i narednih će dana hrvatska, kao i groblja diljem ostatka svijeta odisati vječnošću, ma kolika bila simbol prolaznosti. Čovjek nije stvoren da bi nestao, već je smrt samo prijelaz u vječni život, kao i oni koji ne djela takva razmišljanja.
Stoga što reći nego – „Memento mori!“. Sjetimo se svih onih naših dragih kojih kao nema, a opet ih ima. I bit će ih sve dok se ima tko sjetiti.
U gradu Pagu postoji ulica koju Pažani pored svih imena koje je mijenjala tijekom povijesti, zovu Vela ulica (callelarga).
U toj ulici nalazi se i moja rodna kuća, koju je preseljenjem moje pranane (pranone/prabake) Marije Crljenko rođ. Fabijanić Telerovice, kupio prvi slastičar u Pagu, Dalib Ilijazović.
Slastičarnica Daliba Ilijazovića, prvog Albanaca koji je došao živjeti u grad Pag i njegove supruge Savke, još je neko vrijeme nakon njihove smrti bila u funkciji slastičarnice, da bi je novi vlasnici prenamijenili i pretvorili u dućan robe prilagođene ljetnoj sezoni.
Kao osnovci dolazili smo na sladoled i kremšnite (paštakreme) koje si samo kod Daliba mogao pojesti. Koji su to gušti bili ! Koliko sam kasnije probao tih kremšnita, niti jedne nisu bile kao one kod Daliba. Sve to otišlo je, nažalost u nepovrat.
Kao što uvijek biva, dolaskom ljetnih dana osvježenje se traži u slastičarnicama kao što je bila Dalibova. Tko se još može sjetiti svih onih okusa sladoleda za kojeg sam u svoje mlade dane žicao od matere novac za odlazak na sladoled kod Daliba.
Kada je obitelj Zec zatvorila svoj popularni kafić, prostor su unajmili drugom poznatom slastičaru Fuadu i njegovoj obitelji.
Pažani nisu ostali bez slastičarnice u Veloj ulici, ali su ostali bez jedne davne slastičarnice koja je u nekim slučajevima služila za izlazak iz kuće i puno više od toga, za slatki mali randez-vous.
Časopis udruge Vigilare „Savez s Marijom“ izlazi dvomjesečno i štampa se u 20 200 primjeraka.
Zahvaljujući dr. Vici Batarelu predsjedniku Zaklade Vigilare paška crkva a posebno Gospe od Starog grada zastupljeni su u ovom časopisu.
U najnovijem broju časopisa na tri stranice doneseno je izvješće o akciju koju je zaklada provodila za ovogodišnji blagdan Velike Gospe „Bijele ruže i molitve za Gospu od Staroga grada Paga“, gdje je prikupljeno 2 000 molitvenih nakana i isto toliko bijelih ruža koje su krasile Gospin kip i glavni oltar u Zbornoj crkvi Marijina Uznesenja u Pagu.
Ovim činom Zaklada Vigilare donijela je veliki doprinos u promociji ne samo Gospina kipa iz Staroga grada u Pagu nego i grada Paga pa u konačnici i cijelog otoka.
Da je to tako potvrđuje reakcija čitatelja u prilogu „Pisma prijatelja“ u kojem gospodin Miroslav iz Vinkovaca piše: „Od srca Vam zahvaljujem na pošiljkama „Gospin vitez“ i „Gospa od Straoga grada Paga“. Raduje me svaka inicijativa za duhovnu obnovu našeg puka i na čast našoj Nebeskoj Majci i proslavi Gospodina Isusa – našeg jedinog spasitelja!“
To je dokaz kako je naglasio i paški nadžupnik Božo Barišić na kraju misnog slavlja na Blagdan Vele Gospe u Pagu, da je zahvaljujući Zakladi Vigilare Gospe od Staroga grada ušla u 2 000 hrvatskih domova.
(foto screenshot video Valter Maričević)
Ovo je ujedno i veliki doprinos vjerskom turizmu jer su mnogi hodočasnici najavili da će sljedeće godine hodočastiti Gospi od Staroga grada.
(foto:Ines Grbić; www.zadarskanadbiskupija)
Pažani moraju odati veliko hvala svima koji su se uključili u pripremi i organizaciji ovog djela i svima koji su se odazvali pozivu na sudjelovanju u ovoj kampanji.
Mogu zaključiti onako kako je zapisano na kraju članka da je Gospa radosno primila ovaj naš čin ljubavi prema njoj i javnog čašćenja njezine slave.
< | listopad, 2022 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE