ISKONSKI PAG

petak, 14.01.2022.

ZAMUKA SI BEBIĆU

Pred neki dan me jedan prijatelj pita: umro ti je onaj prijatelj što si o njemu pisao? Ma ne, to su mnogi povezali s mojim prijateljem trenerom. Nije to taj, ovaj je Pažanin. Cujemo se ja i on svo ovo vrime moje bolesti i pandemije, na pocetak mi je zamira da ga više ne spominjen, kada san mu sve objasni, malo je kalma, ali sve jedno me svaku malo ubode.
- Bebiću zamuka si, ni mi to drago. Razumin ja tebe da ti ni lako i da te ni voja ali to ne znači da fermaš pisat, to te more rivat samo naprid. Pored svega vidin da nisi odusta ni od televizije ni od novina i meni je drago da je tako.

- Kad su me zvali malo san misli ca ucint i kako će se to protumačit ali coviku je drago da te se sitiju da si u u ton sportu nešto ucini. Puno se judi javilo nakon toga na kih san već i zaboravi, pa te sve to torna malo nazad. Reka mi je jedan fotoreporter Novog Lista ki je sada Dondolaš sa mojin Mateom, da me dugo zna, ali da ni ima pojma da san radi u Šibenik.

(finale Kupa Radivoja Koraća: Šibenka-Limoges; Padova 1982. s Draženom Petrovićem)

- Vidi san da je Mateo parti sa Dondolašima. Geda san ga na RTL kako govori, pa san reka:- ne pada jabuka daje od stupa. Kako je lipo tečno govori, baš mi je bilo drago. Kako je on zaluđen sa tin Dondolašima?!

- To Ti ne mogu opisat. On celu noć ni spa. Svaku uru vrimena je pita:- je došlo vrime? Spi Mateo, sutra ti je celi dan dondolat, ali nisi ti to njemu moga reć. I on je sutra dan u subotu proša dvajset kilometri, prebi se je ali ne odustaje. I svi ga tamo voliju, to ti ne mogu opisat, koda je sto godišć tamo. On je od malena zaluđen sa tin Dondolašima i uvik je govori da kada bude veliki da će bit Dondolaš. Ni puno pasalo.

- Jesi bi slikat?
- Ca sumnjaš? Da me je ne znan kako bolilo bi ga poša slikat. Jutro san ga isprati ispred doma na Čavli, pa smo onda ja i Tea bili na jedno dva tri punkta di dojdeju. Navecer više nisan zna za sebe a noga mi je bila naduta ka baraban, ali san sercu mora dat navoju. Ne moreš verovat kako se derži do toga ovde na Čavle, već san Ti reka ko Alkar u Sinj. Ove godine smo mu morali ucint i novu monturu jer je preresa staru i dobi je novo veliko zvono. Sve to košta prijateju moj ali da košta ne znan koliko mi bismo mu to ucinli koliko on to voli.

- I u Pag su pocele maškare?!
- Ne znan, niti me je briga. Oni doli isto imaju udrugu kao ovi Dondolaši pa ne sumnjam da će se okupit. Ako su me prošle godine poslušali sa onim konopom verujen da neće ni ove godine bit drugacije. U Pag uvik malo kasnije pocimje karneval.

(foto:Elvis Šmit – blog KomunistStar)

- Vidi san da si pisa o Dušanu Paru.
- Onaj dan kada san doša iz Zagreba sa zračenja, Dušanu je bi sprovod. Misli san da ću možda poć na sprovod. Ja san bi nikakav i taj dan je dažilo, ona livica pa san se boja da samo još gore ne ucinim sebi. Kada se sve malo stišalo i kada san doša malo sebi, bili smo ja i Mateo u Opatiji užgat mu šteriku na grob. Duško je namin puno pomoga kada smo osnovali Nove Horizonte i od tada smo ja i on ostali u kontaktu.

- Puno je on ucini za Pag, koliko je lipih pisam ostavi.
- Ne mogu ti reć koliko je bi zaluđen za Pagon. Critili smo se jedan put ovde na Čavle jer je napisa neku pismu za festival „Gobnička skala“, pa mi je govori kako ima nešto zemje u Pag, pa da bi sti doli nešto ugradit ne radi sebe nego radi sina i nukov jer da kada njega ne bude oni sigurno nećeju hodit u Pag.
- Ne pišeš više paške besede a spomenuli su te na Radio Pag, neki profesor koga je Škofunaro dove u Pag.

- Da presluša san tu emisiju, i drago mi je da je to covik primjeti. Ima judi ki mi govoriju neka to složin u jednu knjigu, jer da je to dobra ideje da se besedu pokaže i slikon. Ivo Pavina je u Novi List isto napisa jednu crticu o tome kada je predstavlja rječnike ki su svi izdani do sada na otoku. Deset godišć pišen te besede, možda san moga malo više napisat ali i ovo ca san napisa je puno obzirom na sve okolnosti ke su se dogajale.

- Ne daj se Bebiću samo naprid i sam znaš da nas ima puno ki te pratimo i kima je bilo drago to ca ciniš. Niti u bolesti nisi ferma pisat. Dok si bi u Prag si pisa. Sto put san san sebi reka, kako ga je voja pisat. Poša je gori po zdravje a on piše o Pagu. Pusti Pag na miru sad, misli na sebe Bebiću a opet mi je bilo drago pročitat to ca pišeš. Nisan verova kada si mi reka da je jedna Paškinja ka žive u Riku, i ka ima ko godišće, stila da je dostaviš sve te besede da pročita.
- E, to mi je posebno bilo drago.
- Bebiću cuvaj se, neka te vrag ne nosi vanka dok je ovo ludilo, neka Matea mat vodi na Dondolaše.

Verujen da će mu serce bit na misto kada bude pročitao ovaj post. Reka mi je da će mi nabavit jednu skutu pa da će mi donit. Sada cekan da ta skuta dojde. Gremo daje.

četvrtak, 06.01.2022.

101. PAŽANIN - 46.DUŠAN PARO – (Pag, 26. svibnja 1937. – Opatija, 19.listopada. 2021.)

Dušan Paro rođen je u Pagu 26.05.1937. godine od oca Jure Para – Mujšića i majke Mandice Fabijanić. Osnovno školovanje polazi u svom gradu. Kao i mnogi mladi Pažani, započinje svoj glazbeni život, u Gradskoj limenoj glazbi, svirajući klarinet.

Nakon završene osnovne škole odlazi u Split gdje završava srednju tehničku strojarsku školu. Istovremeno pohađa nižu muzičku školu i privatne satove glazbe. U to vrijeme čelni čovjek Mornaričkog orkestra u Splitu bio je Pažanin Ivan Pogorelić koji je pomagao Dušanu u njegovim glazbenim počecima. U Splitu osniva svoj prvi glazbeni kvartet s kojim nastupa na srednjoškolskim plesnjacima. Vojsku služi u Sisku u vojno-muzičkoj službi. Nakon okončanja vojnog roka vraća se u svoj rodni Pag pa kao i mnoge Pažane životni put ga vodi u Rijeku. Svoju profesionalnu karijeru započinje u „Končaru“, da bi nakon toga jedno vrijeme radio u brodogradilištu „3. maj“, nakon čega se posvećuje glazbenom životu. U tom periodu veliki utjecaj na njega imali su njegovi prijatelji i otočani Vjekoslav Pogorelić i Živko Šuljić koji su imali svoj glazbeni sastav svirajući koncem pedesetih i u izuzetno popularnom riječkom plesnjaku „Taliji“, zaustavivši ga de ne krene u pravcu Zagreba.
U proljeće 1963. godine Duško osniva „Opatijske suvenire“. Kako bi se zimski život na Liburniji učinio mrvu življim, Duško je došao na ideju da osnuje jedan sastav koji bi unio živosti na poznatim opatijskim plesnjacima. Pored Duška prvu postavu činili su Aleksandar Veselinović Saša (solo gitara), Branko Pouh Joja (ritam gitara), Branko Fućak (bas gitara) i Vanja Brkarić (bubnjevi). Paro je ekipu skupio na riječkom Korzu, gdje su se znali sastajati glazbenici, pored ostalog što su Fućak i Veselinović bili riječki gimnazijalci.

Cijelo ljeto 1964. sviraju u hotelu Park u Rijeci. U svibnju 1965. godine nastupaju na festivalu Melodije Istre i Kvarnera u hotelu Neboder u Rijeci, kao pratnja pjevaču Brunu Hrabaru.
Sastav doživljava prve kadrovske promjene 1966. godine kada dolaze Robert Popeskić na bubnjevima i Radivoj Poščić Baby za klavijaturama.
I kasnije je sastav doživljavao kadrovske promjene pa su tako kroz Suvenire prošli i Ivan Nino Načinović, Dado Topić i Elvis Stanić.

Suveniri su sastav koju su dugi niz godina nizali javne nastupe kao samostalni sastav i kao pratnja mnogim velikanima hrvatske estrade, od kojih treba spomenuti Iva Robića, Krunoslava Kiću Slabinca, Olivera Dragojevića, Vicu Vukova i mnoge lokalne glazbenike kao što je Radojka Šverko, Nevija Rigutto, Duško Jeličić.

Suveniri su tih godina nizali javne nastupe sa svojim prepoznatljivim ritmom i načinom izvođenja glazbe, ne opterećujući se mjestima u kojima nastupaju, niti povodom za svirku.
Opatijski suveniri su nosioci brojnih nosača zvuka bilo u obliku LP i singl ploča, kaseta pa do novih digitalnih nosača zvuka.

Hrvatsko društvo skladatelja i Služba zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) registrirala je 91 autorskih djela Dušana Para koja su zaštićena.
Hrvatska glazbena unija utemeljena je u rujnu 1992. s osnovnom namjerom da organizira i zaštiti hrvatske glazbenike i njihovih prava regulirajući temeljna materijalna i statusna pitanja svih sudionika glazbene industrije.
U kultnom riječkom klubu Palach, 24. veljače 1993., održana je Osnivačka sjednica Inicijativnog odbora Nezavisnog sindikata glazbenih djelatnika Hrvatske. Tada je osnovana Podružnica HGU i za prvog predsjednika je izabran Dušan Paro. Paro je funkciju predsjednika obnašao do 1998. godine. U tom periodu HGU organizirala je razna glazbena zbivanja na području PGŽ.
26. travnja 2018. u Rijeci je proslavljena 25. godišnjica osnutka Hrvatske glazbene unije Primorsko-goranske županije Podružnice 3 Rijeka. Ovom prigodom otkrivena je "LP ploča" s porukom: "Na ovom je mjestu osnovana HGU PGŽ Podružnica Rijeka – Ri Rock do smaka svijeta!".
Ploču su otkrili prvi predsjednik HGU PGŽ gospodin Dušan Paro, dosadašnji predsjednik Duško Jeličić Dule, te najmlađi član Unije, gitarist Frano Živković.

Dobio je nagradu HGU za doprinos glazbi 2010. godine.
Za svoj dugogodišnji i plodonosan rad dobio je mnoge nagrade a od svih nagrada uvijek je naglašavao dvije nagrade za koje je smatrao da mu posebno znače, a to su nagrade za životno djelo njegovog rodnog Paga i grada Opatije.
Svečanom sjednicom Gradskog vijeća i prigodnim programom u Pagu je 5. travnja 2013. obilježen Dan Grada Paga kojom je prigodom odlukom Gradskog vijeća Paga Nagradu Paga dobio glazbenik Dušan Paro u znak priznanja za izuzetan i osobit doprinos promicanju rodnog grada Paga koji je opjevao u mnogim svojim pjesmama.
Nakon dodjele nagrade Dušan Paro je izjavio: „Rado pišem pjesme o Pagu, jer Pag volim i uvijek se rado sjećam ljudi i vremena kada sam živio u Pagu. Zahvaljujem na nagradi, a čelnicima svih jedinica lokalnih samouprava na otoku bih poručio neka nastave raditi kao što su radili do sada, jer svaki put kada dođem na Pag vidim nešto novo.“

Na Pagu škoju sam rojen
O lipi Pagu moj
Balada o paškoj vezilji
Paški karneval
Litnja paška noć
Majko Božja Staroga grada
Vraćam ti se Pagu grade
Škoju moj
Kad dođeš u moj grad

Na Maloj ljetnoj pozornici 24. srpnja 2014. održana je svečana sjednica Gradskog Vijeća Grada Opatije, na kojoj je dodijeljena nagrada za životno djelo Dušanu Paru.

Po dodjeli nagrada Paro je izjavio:“Imao sam sreću u životu jer je prva osoba koju sam upoznao kad sam došao u Opatiju bio Ivo Robić, koji je postao moj veliki prijatelj i s mojom grupom Opatijski suveniri nastupao do kraja života. A u Volosko je živio Ljubo Kuntarić, osobiti gospodin i vrhunski skladatelj koji me je uveo u svijet glazbe i prenio osnovne skladanja, koji se nagradi zahvalio izvevši pjesmu „Opatija raj Mediterana““.

Opatijo, Opatijo
Opatijo Mediteranski raj
To su moji Ičići
O tebi lipi moj Kvarneru
Sveti Marko čuvaj nan Veprinac
Štenta
Va Permani ću poći

Treba naglasiti da je Dušan bio jako vezan za cijeli Kvarner, posebno za grad Rijeku za koju je napisao mnoge pjesme.
O Rijeko, mili grade
Sušačanka moja nona
Volimo Rijeku
Tebi Kostreno
Molo Longo
Himna svetom Vidu
Tu je jubav moja - Kad ja obajdem moju Grobnišćinu
Himna NK Rijeka
Hrvatsko Primorje

Dušan Paro pripada onoj generaciji glazbenika na hrvatskoj estradi koja je obilježila nezaboravno razdoblje, u kojem je započela pisana povijest hrvatske glazbe u novonastaloj državi. Imao je srce i entuzijazam. Hrabrost. Strpljenje. I ogromnu količinu ljubavi koju je ostavljao svojoj publici. Kako bi ga se pamtilo i kako ga se ne bi zaboravilo.

Od istaknutog člana i osnivača Hrvatske glazbene unije oprostila se počasna predsjednica HGU Jadranka Čubrić koja je naglasila da je u bogatom umjetničkom životu uvijek promovirao svoju domovinu, a da je za ovaj kraj doista bio – liburnijski glazbeni brend.

Dušan Paro preminuo je 19. listopada 2021. u Ičićima a pokopan je na mjesnom groblju Opatija 22. listopada 2021.

izvor fotografija: privatni album Duška Para, internet, Branimir Maričević

<	siječanj, 2022					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE