ISKONSKI PAG

srijeda, 23.12.2020.



23.12.2020. u 22:24 • 0 KomentaraPrint#

subota, 19.12.2020.

LASSA PASSARE – LAŠA PASARE




Na ovim našim prostorima povijest se ciklički ponavlja i vraća na isti način da to čovjeku postaje neshvatljivo ali istinito. Čovjek je društveno biće i osjećaj zajedništva izuzetno je važan za njegov razvoj.
Danas su sve novine donijele izvješća s jučerašnje tiskovne konferencije Nacionalnog stožera civilne zaštite s obzirom na povećan rizik i kako bi se smanjilo daljnje širenje bolesti, zabranjuje se napuštanje županije u kojoj osoba ima prebivalište ili boravište. Postoji cijela grana medicine, putna medicina, koja jasno pokazuje kako putovanja predstavljaju velik rizik.



Ovom zabranom stanovnici Novalje neće moći putovati u Kolan koji je udaljen od središta Novalje tek nekoliko kilometara i to na istom otoku već i ovako ograničenom prostoru življenja. Kako će tek Pažani koji love lignje u kanalu moći prijeći granicu razgraničenja bez propusnice?


Tragom novinskih napisa kada je u prvom valu pandemije bila donesena ovakva odluka, Grad Novalja je od Stožera civilne zaštite Zadarske županije tražio da se e-propusnice uvedu za cijeli otok. Svjesni da Grad Novalja administrativno pripada drugoj županiji, ova Odluka išla bi im u prilog.


Vraćam se našoj povijesti. Pred sedam desetljeća kada su u Drugom svjetskom ratu zabrane bile uobičajena pojava. Talijanski „koprifogo“ i ustaški „redarstveni sat“ bili su trajno stanje a ne sporadična zabrana na našem otoku.
Po svjedočenju naše pokojne tete Marice Herenda koja je živjela u Zadru nakon talijanske okupacije nisi se mogao kretati bez tzv. „Laša pasare“ ili propusnice. To je bila svojevrsna osobna iskaznica ili putovnica.

Jednako tako su mi to svjedočili mnogi stari Sušačani koji bez te propusnice nisu mogli prijeći most na Riječani i doći u Rijeku.


Danas ponovno svjedočim novim tzv. „e-propusnicama“ koje se mogu ishodovati putem interneta. I sam sam iskusio tu mogućnost kada sam u prvom valu pandemije i uvođenju lockdowna-izolacije morao putovati u Zagreb na liječenje.

Za vrijeme prvog vala pandemije Radio Pag je na svojim službenim stranicama izvještavao kako je na 18. sjednici Gradskog vijeća Grada Paga donesena Odluka o ukidanju e-propusnica na cijelom otoku i kako bi tu odluku trebalo uputiti Stožeru civilne zaštite Zadarske županije, a onda i Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske, Grad Novalja bi se, po tom prijedlogu, iako pripada Ličko-senjskoj županiji, priključio Odluci koja se odnosi na Zadarsku županiju zato što Pag treba nastupiti kao jedinstveni otok.

Pokazalo se kako Grad Novalja ima bitno drugačiji stav od Odluke o ukidanju propusnica na cijelom otoku i Stožer civilne zaštite Grada Novalje donosi priopćenje u kojem će Grad Novalja zadržati e-propusnice. Tom prigodom se javnosti obratio i gradonačelnik Novalje Ante Dabo koji je istaknuo da time želi sačuvati dobru epidemiološku sliku, a to se ne bi moglo bez e-propusnica.

Ako se stanovništvo bude držalo strogih uputa Nacionalnog stožera civilne zaštite da li će to značiti da paški zetovi i neviste i novaljski zetovi i neviste neće moći otići čestitati svojim najmilijima, Božić.
Baš me interesira kako će gradonačelnik Novalje Ante Dabo riješiti ovu vrlo znakovitu situaciju. Hoće li za Novalju opet vrijediti neka druga pravila?

Možemo li očekivati da će s ovim ponovnim e-propusnicama i cijepljenjem moći koroni kazati; Adio! Bilo bi lijepo vjerovati da će se to dogoditi. Stoga bez e-propusnice ne može se putovati iz jedne županije u drugu pa štogod o tome gradonačelnici i župani mislili. Zdravlje je ipak na prvom mjestu.


(fotografije izvor: internet)

19.12.2020. u 20:24 • 0 KomentaraPrint#

subota, 12.12.2020.

DUDOVA GAJETA





Svi koji posjeduju kompjuter i koriste internet trebali bi ući u svijet Facebook-a koji je povratak u prošlost, ogledalo sadašnjosti i prozor u budućnost. Ljudi iz cijelog svijeta na dnevnoj razini objavljuju slike iz svog života i života područja u kojem žive. Facebook nam na jedan način pomaže da budemo aktivni u društvenim zbivanjima te nas ujedno podsjeća na vremena koja su za nama.



Tragom novinskog napisa objavljenog u Novom Listu od 20. veljače 2007. godine, pod naslovom „Stara gajeta plovi u novi život“ autora Branka Šuljića znatiželja me odvela u Povile malo mjesto pored Novog Vinodolskog gdje je spomenuta gajeta trebala biti privezana. Kako nisam uspio pronaći gajetu, odustao sam od posta na ovom blogu.



Nakon trinaest godina nekoliko starih fotografija paških gajeta, objavljenih na Facbooku vratilo me natrag na sačuvani članak i mojoj namjeri da napišem post o gajeti iz Povila. Jednu fotografiju podigao je Jasenko Herceg a druga je objavljena u grupi „Pažani izvan Paga“. Preuzeo sam obje fotografije i pripremio za ovaj post.

(sa Facebooka)

(obrada Branimir Maričević)

(sa Facebooka)

(obrada Branimir Maričević)

Zašto sam se odlučio otići do Povila da pronađem gajetu. U podnaslovu članka pisalo je sljedeće: „Brodica je najprije radila u Solani u Pagu, poslije je bila vlasništvo obitelji Sabalić od koje ju Tone kupuje prije 30 godina. Bila je mala koćica, doimala se većom. Sad joj se vraća prvotni izgled i nekadašnje ime – „Ružica“.


Tone Butković je profesionalni ribar - škampar iz Povila kojem se i obrt zove „Gajeta“. Butković navodi u članku da se gajeta 30 godina nalazi u njegovom vlasništvu. Kupio ju je u Pagu od obitelji Sabalić. Navodi da je gajeta prije obitelji Sabalić bila u vlasništvu solane Pag. Gospodin Tone je na uvid dao „Svjedodžbu o baždarenju“ iz 1952. godine koja je izdana u Senju. Iz nje je vidljivo da je brodica vrste „gaeta“ građena 1907. godine u Trogiru te da je brodograditelj „nepoznat“. Tada se zvala „Ružica“.

Vlasnik navodi da je prilikom kupnje bila kao mala koćica. Za potrebe koćarenja imala je dograđen „taulac“, bila je duža, doimala se većom.
Prema „Svjedodžbi“ stara gajeta dugačka je 6,75 metara, dok je njena stvarna duljina 7 metara. Širina joj je 2,65 a gaz 0,80 metara. Obnovljena bez nekih prijašnjih sadržaja težit će prema tvrdnji gospodina Butkovića više od tri tone.


Za kraj je gospodin Butković ustvrdio da je sreća da je gajeta došla u njegove ruke kod stolara po svom zvanju koji ju je sam obnovio. Mogla je završiti u Komiži na lomači za Svetog Nikolu svjedoči dalje gospodin Butković, međutim ljubav prema brodovima i moru učinila je to da se gajeta spasi i da dobije svoje prvo ime „Ružica“.

(izvor:internet)

Bilo mi je žao da nisam uspio pronaći „Ružicu“ u Povilama, ali mi je drago da su mi ove stare sačuvane fotografije omogućile da napišem planirani post kako stare paške gajete ne bi otišle u zaborav, kao ova Sabalićeva – Dudova, tako i ona Pogorilićeva i na koncu gajeta dragog barba Osipa (Josipa) Maričevića - Zorića u Mandraču.



12.12.2020. u 10:28 • 0 KomentaraPrint#

srijeda, 02.12.2020.

DA SE NE ZABORAVI - MULTA




Javja se meni moj kompanjo, pita za zdravje, di san sta, sve ga interesira. Pita me ako gren van kuće. Odgovaran mu da gren na limfnu drenažu. Ca će ti to, je ti to baren ca pomaže, ca ti ni pametnije stat doma u ovon ludilu od Korone? Sada bi samo falilo da Koronu pokupiš. Stoj doma, porucuje meni moj kompanjo. Vidiš ka „multa“ ceka onih ki se ne pridržavaju mjera ke je doni stožer.


Zasta san malo kada je izgovori besedu „multa“ za koju ni sam ne znan kada san je zadnji put cu.
- Ca si ferma govorit Bebiću? - reagira moj kompanjo.
- Smela me beseda ku si sada reka.
- Ka beseda?
- Pa ta multa.
- Ca si zaboravi ca je multa?
- Nisan zaboravi, ali to je beseda koja je skroz iščezla iz paškog dijalekta.
Multa je beseda koja dolazi od talijanskog jezika. Non sono mai stato preso, neanche una multa. Ca bi u prevodu značilo: Nikada nisam uhvaćen, nemam ni kaznu za parking.

Novčane kazne ke se zoveju „multa“ se određuju na kraju sudskog procesa i mogu biti izrecene u zatvorsku kaznu.
Una multa di 50 lire, o tre mesi in prigione - Novčanom kaznom od 50 lira ili tri mjeseca zatvora.
Papa Pio IX doni je 1873, godine bulu „Et si multa“ di je prvi put proglasi masonstvo delon Sotone. Ton bulon su određene kazne za one katolike ki su bili članovi masonske loze.

Stožer za Koronu naglašava:- da širenje lažnih vjesti koje bi dovele do uznemirenosti građana je prekršaj protiv javnog reda i mira, i za to je zapriječena novčana kazna ali i alternativno i zatvor od 30 dana.

Siti san se pokojne pranane Telerovice kada je rekla:“platiti će te vi svoju multu, ja van govorin“, - nakon ca se sused doša materi žalit da smo mu u Malin krali grozje.
Paški govor zbog svojih specifičnosti ima svoju lipotu i vridnost te se tribamo trudit da ne pade u zaborav kao beseda multa.

(fotografije:2,3,4, izvor: internet)

02.12.2020. u 11:47 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< prosinac, 2020 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE