ISKONSKI PAG

utorak, 26.01.2021.

DA SE NE ZABORAVI – CIMAT (SE)




Pred neki dan mi Mateo govori da se više neće šišati kod Žogija, tako je on prekersti našeg brica ki se zove Goran, jer da ga neće počuhat kako se on oće ošišati.


Govorim mu ja neka se sterpi dva tri dana pa da ćemo se poć zajedno cimat i da ću ja tada Goranu reć neka ga cima onako kako on oće.

Što si to kazao? Reako sam da ćemo se poć zajedno cimat. Što ti to znači? E,baš to što si ti rekao, da ćemo se otići ošišati. Malo me je čudno pogeda i ni više ništa daje govori.
I ova beseda dolazi iz talijanskog govora (tal. cimare).

U hervatskom jeziku beseda cimat more imat i drugo značenje. Nekoga moreš cimat za rukav, potezat ga da nešto ucini ili rece. To bi bilo doslovno, ali more to značit i u prenesonom smislu kao tobože ono da ga moliš za nešto ili mu ne daš mira.

Ovde u Riku receju: Šta me cimaš, da platim cugu, ne dam ti ni lipe!

Naša beseda u Pag ima jasno određenje kada ti covik rece: Bi san se cimat! Iako se zadnje vrime u Pag više koristi besede: Bi san se oštrić! Stari Pažanin će uvik reć da se je bi cimat.
Tako da se ja i Mateo još nismo bili cimat ali je Mateo nauci još jednu pašku besedu i sad me da ne recen ca, stalno poteže za rukav i govori: Ajmo se cimat kod Žogija.


26.01.2021. u 11:47 • 0 KomentaraPrint#

petak, 22.01.2021.

KARNEVALSKI PROGLAS !




Svima svima svima – pisalo je na proglasu kojim se svu vlast prenijelo na Karnevala.
Svu vlast i sve grijehe!
A to je ono za čime tragamo kroz milenije: vlast onome, tko će znati da nam je da, a sve grijehe da primi na svoja leđa.
Nema, kažem vam, poretka, boljeg od Karnevala.
„Baš me briga!“ naslov je njegovih novina.



Ovako je zapisao Ante Zemljar u svom paškom kultnom romanu zvanom „Mozaik“. Pita se dalje profesor Zemljar: „Ima li koja godina da se nismo prihvatili svi za ruke u isto kolo koje smo poveli u lancima. Dužina im se ne zna. Svi.“

Ovo će biti godina u kojoj se Pažani i Paškinje neće prihvatiti za ruke i u istom kolu zatvoriti sve prilaze Pijaci.

U svom postu „Maškarana pandemija“ predložio sam paškim karnevalistima na koji bi se način možda moglo i organizirati da se tradicija ne prekine, upravo radi pandemije virusa koji je cijeli svijet zavio u crno i oduzeo čovječanstvu sve slobode.

Ovdje u Primorskom kraju gradonačelnici i načelnici gradova i općina predali su karnevalistima i Prinčevima karnevala ključeve grada ili općina. Tim činom su obznanili da je sva vlast pripala karnevalu, baš onako kako nam je u uvodu napisao prof. Zemljar.


Svaki karneval ima svoje posebnosti, pa tako i naš paški karneval. Ta posebnost se očituje u paškom kolu, koji je okosnica paških karnevalskih zbivanja, poglavito u tako zvanim „zadnja tri dana“ do blagdana Pepelnice, - „Ciste sride“. Tada se na gradskom mostu spali Marko, karnevalska lutka, mesopust. Još jedna posebnost paškog karnevala je da se Marko nosi u lijesu.



Ljubitelji maškara ove godine neće pretjerano uživati u svom „petom godišnjem dobu“. Ove godine prevladava virtualni maškarani svijet. Više manje sve karnevalske udruge pokrenule su svoje virtualne stranice i uglavnom preko YouTube-a prenose svoja karnevalska ludovanja.


Još nije zabilježeno ovako tužno peto godišnje doba. Ni u najtežim vremenima nije se prekidala karnevalska tradicija. Jedan mali prostom oku nevidljiv virus izneredio je ne samo karnevaliste, nego cijeli svijet. Ove maškarane vlasti dobile su težak zadatak da otjeraju Covid i da se počne normalno živjeti.


Pažani pored još nekih mjesta u Primorju imaju popravni ispit tijekom ljeta kada organiziraju ljetni karneval. Nadajmo se da će do tada taj mali virus iščeznuti i da će se karnevalisti moći kako mi u Pagu kažemo „refat se“ za sve ovo što nisu mogli ove zime.


Podignut barjak. Na njemu nabodena naranča. Kraj nje suhi kolačić, biškot. Demižon crnog vina pod barjakom. Zna se, kolačić i vino: da se moči, supa. Vatrena družina, koja pod barjakom naziva karneval, ne smije biti suha grla.



(izvor fotografija:2,4,7,8,10. - HRT i You Tube -screenshot)


22.01.2021. u 18:14 • 0 KomentaraPrint#

petak, 15.01.2021.

DA SE NE ZABORAVI - ŠJALPA





Ki po ovoj buri more izać iz kuće a da ne stavi šjalpu oko vrata? Govoriju da je šjalpa odjevni predmet. Ona se ne dupera svaki dan kako brageše ili majica. Niti je šjalpa del robe ku svi judi duperaju.


U šibenskom leksikonu pronalazim da su šjalpu nosili samo gradski muškići, državni činovnici i nježnije žene, jerbo je njima grlo ćutilo svaki vitrić, težaci i ribari ni po najgoroj buri nisu zabotunavali gornji botun, a šjalpu nisu duperavali ni za sprovode po najvćoj zimi.

Sada znamo ki su onoga puta duperivali šjalpu. Danas nema onoga ki ne nosi šjalpu. Ona je postala i ukrasni predmet.

Beseda šjalpa dolazi iz talijanskog jezika (tal. sciarpa) i po njihovom tumačenju je to odjevni predmet ki se nosi oko vrata.

Ne more se na ovu hladnoću bez toplog kapota ili skafandera, debeli đemper a oko vrata pletenu šjalpu. Jer naši judi su znali reć da je boje umrit od tepline nego od studene zime. I ja se tin slažen.

(fotografije 2,3-izvor: internet)

15.01.2021. u 14:57 • 0 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 11.01.2021.

MAŠKARANA PANDEMIJA





U ovin teškin vremenima važno je imat i dobre prijatelje. To je nekakav preduvjet coviku da imaš snage za daje, pogotovo kada si u situaciju u kojoj se nalazim ja zadnjih godišće dan. Zove me tako moj prijatelj profesor, koga sam više puta spominja na ovom blogu. Pa da više ne palamudim, evo ca profesor govori.
- Bog Branimir želim ti svako dobro, najviše zdravlja. Htio sam ti se javiti i ranije, ali sam vodio računa o tome da tebi sada treba mira. Vidim na tvom blogu da ti ustvari nemaš mira, da neumorno pišeš i da si uspio dovesti one svoje Pažane do 40. To nije nimalo jednostavan posao, znam koliko to uzima vremena i truda. Kada sam vidio da u Pragu pišeš za vrijeme svojeg liječenja to me još više obradovalo da će sve biti u redu s tvojim zdravljem. Znam da te još dodatno poremetio odlazak našeg zajedničkog prijatelja Dinka. Dinko i meni nedostaje. Nedostaju mi naše ćakule u „Mornara“, bio je odličan sugovornik. Od mene imaš podršku i nadam se da ćemo se naći u gradu na jednoj kavici kada se ovo ludilo smiri i kada budemo mogli normalno funkcionirati. Ne spominješ previše svojeg prijatelja, vjerujem da ste vas dvojica u kontaktu i da se ne ljuti da više nije glavni lik na blogu.
- Hvala Ti na ovim lijepim riječima i podršci, idemo dalje s pisanjem i ja se nadam da ćemo se uspjeti naći na jednoj kavici. A, Dinko sigurno nedostaje.


(I Aco Petrović ga je sluša)

Ni profesor jedini ki je primjeti da zadnje vrime više ne pišem toliko o svom prijateju i drugi su se javili i pitaju za njega. Ma vidiš ti kako je on popularan. I ne bi se uvati ovoga pisanja da se ni javi.
- Ca je Bebiću, nanka besede od tebe, paričivaš se za karneval pa te ni briga više za ništa. Je Mateo parića monturu?

- Mateu su poslali poruku da ovo godišće neće biti ništa od zvonjave, pa kako su se otvorile granice županija, poša je kod deda i nane u Istru.
- Ca more sa Hervatskim pasošem pasat granicu?
- Ne on ima dvojno državljanstvo, pa mu hervatski pasoš ne znači ništa. Kako voliš ubost, više nego Boga vidit.
- Koda si ti boji.
- Je mora imat karton o procijepljenosti?

- Je samo više ni žuti nego modri.
- Da te pitan. Ca ti misliš o cijepljenju?
- Sigurno je da se triba cijepit. Cijepili smo se protiv svih mogućih bolešćina, zac se nebimo cijepili protiv korone? Ja ću se cut sa svojon doktoricom u Zagreb da li mi ona preporuca, pa ako mi da zeleno svitlo odma se gren cijepit.
- To i ja mislin. Ako se oni u Pag budeju cijepili moć će biti kolo na pijacu.
- Sa tin i bez toga ja bi organizira kolo na pijacu.
- Kako?
- Kupi bi konopa, pokida bi ga na dva metra i svakome da jedan konop ki gre u kolo. Lipo bi se deržala distanca na dva metra. Svaki bi uvati svoj kraj konopa i baš bi bilo interesantno vidit takvo kolo. Glazbari moreju bez konopa bit udaljeni jedni od drugih i evo ti radosti. Kada ovi moreju skijat i ne držat distancu, mi bismo u Pag prvi uz pripisanu distanci mogli održat kolo na pijacu. Maškarivat se ne triba jer svaki ki je u kolo ima brnjicu na lice, šjalpu oko glave i ki te more poznat?

- Nisi ti mujen, ja to celo vrime govorin. Ja se toga nebi nikada siti. Preporuci karnevalistima u Pag ovu ideju, morebit malo razmisliju o tome.
- Evo, poruci san in!
- Bravo, ni ne vodin računa da ćeš napisat ovaj razgovor.
- Kako neću? Svi pitaju za Tebe, misliju da smo se pokarali, a ja judima na mogu objasnit da se ne vidimo, da nam korona neda da se maknemo od kuće, a to ca se cujemo preko telefona ni interesantno. Meni je najvažnije da je Tebi boje. Nisam judi sti uznemiravat da si i Ti bolestan. Fala dragon Bogu da je pasala prestupna godina. Svaka prestupna godina donese nešto ca se zapamti za povijest, ako ništa drugo ono Olimpijske igre. Vidiš ca se dogodila, prva prestupna godina u koj se nisu održale Olimpijske igre. Povijest će debelin slovima zapisat pasanu godinu.

- To si dobro reka. Samo neka nas Bog malo pokumpanja da još moremo famejama pružit malo zadovoljstva.
Još bismo nas dva bili puno toga čakulali ali nas vrime tira naprid. Nećemo dat gušta i svećemo ucint da još jedan put zakolama pa makar i sa konopom. Živi i veseli bili!


Danas kolo oče biti, danas kolo oče biti,
A prejsutra oče neće, a prejsutra oče neće.



11.01.2021. u 13:08 • 0 KomentaraPrint#

subota, 02.01.2021.

101 PAŽANIN - 40.JURAJ PALČIĆ (Pag, 27. travnja 1892. – 23. ožujka 1956.)







Juraj Palčić rodio se u staroj i uglednoj građanskoj obitelji. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom gradu. Dalje školovanje je nastavio u Zadru gdje je pohađao sjemenišnu gimnaziju. U Zadru je završio i studij teologije. Za svećenika ga je zaredio 8. travnja 1916. nadbiskup Vinko Pulišić.

Postavljen je za upravitelja župe u Medviđi i ekskurenta Rodaljica, to mu je bila prva služba. Zbog iznenadne smrti don Nikole Valentića imenovan je Upraviteljem župe u Pagu 1. prosinca 1919. godine i na toj funkciji ostaje do 1922. godine, kada je imenovan za koralnog vikara kolegijata i župničkog pomoćnika. Ponovno se vraća na istu dužnost 1929. godine i ostaje godinu dana do dolaska dekana don Ante Banića i tada ponovno vraća u službu župničkog pomoćnika i koralnog vikara.

Od 1922. predaje na privatnoj gimnaziji u Pagu, a bio je i vjeroučitelj na pučkoj školi.
U shematizmu paške crkve iz 1928. godine ubilježen je kao redoviti ispovjednik paških koludrica.
Šibenski biskup Jeronim Mileta imenovao ga je 1933. godine upraviteljem župe Pakoštane, a na Spasovo 1935. godine ustoličen je u toj župi za stalnog župnika.

Na Jurjevo 23. travnja 1925. svoje prve Mise kazali su paški mladomisnici fra. Frane Karavanić i fra. Ivo Maržić. Mise su održali u Zbornoj crkvi i crkvi sv. Jurja kojom prigodom je don. Jure Palčić održao ganutljive govore. Dugo vremena nakon toga su se prepričavali govori don. Jure Palčića koji je mladim svećenicima dao poticaj u službi koja je bila pred njima.

U svakoj prigodi don Jure Palčić je pokazivao svoje domoljubne i rodoljubne osjećaje. Za vrijeme parlamentarnih izbora u Kraljevini Jugoslavije 1935. godine bio je odveden u Biograd i zadržan u zatvoru samo zato što je kao hrvatski domoljub na zvoniku župne crkve u Pakoštanima dao izvjesiti hrvatsku trobojnicu.
Nije to bilo prvo političko djelovanje don. Jure Palčića. Dalmatinsko svećenstvo započelo je s javnim i masovnim iskazivanjem potpore političkom programu iz Svibanjske deklaracije u jesen 1917. godine, nakon što je krajem kolovoza iste godine vođa dalmatinske Stranke prava don. Ivo Prodan sazvao u Zadru sjednicu uprave stranke gdje je Deklaracija prihvaćena s oduševljenjem. Za Deklaraciju su se javno izjasnili svećenici Jure Palčić, Joso Felicinović i Jure Luša 17. prosinca 1917. izjavom u Narodnom listu, gdje su pozvali i ostale kolege da se izjasne za mir, slobodu i samoodređenje naroda.

(don Ivo Prodan)

Početak Drugog svjetskog rata zatekao ga je na župi. Prihvatio je uspostavu Nezavisne Države Hrvatske, ali i doživio veliko poniženje kada su Italo-fašistički okupatori ušli u Pakoštane potrgavši hrvatski barjak. Nije se mirio talijanskom okupacijom i radi toga je bio utamničen. Uz svesrdnu pomoć biskupa Milete bio je pušten iz zatvora.
Radi teške bolesti 1942. godine trajno je premješten u svoj rodni Pag gdje je obnašao dužnost župničkog pomoćnika. Nakon kapitulacije Italije za vrijeme kratkotrajne partizanske vlasti ponovno biva uhićen i zatvoren zajedno s prof. Matom Suićem i don. Josom Felicinovićem.
Biskup Mate Garković cijenio je njegov samoprijegor u dušobrižništvu i odanost rimskoj Crkvi, poglavito njegova pomoć u teškim poratnim vremenima za Crkvu u Hrvatskoj.

(prof. Mate Suić)

Stoga je 23. prosinca 1955. godine Juru Palčića imenovao „rezidencijalnim kanonikom „ paškog Zbornog kaptola Sv. Marije.

(kaptolski križ)

Kolika je bila njegova ljubav prema svojem gradu vidljivo je iz ostavštine don. Jure Palčića koji se bavio istraživanjem govora i prošlosti svoga rodnog kraja. Prikupljenu građu za proučavanje paškog govora dostavljao je prof. dr. Josipu Hammu hrvatskom slavistu.
Uz mons. Blaža Karavanića bavio se istraživanjem paške prošlosti gdje je u rukopisu ostala njegova „Paška povijest“ (1955.) te još nekoliko kraćih napisa iz svjetovne i crkvene povijesti Paga.

Don Jure Palčić kao izuzetno vrijedan i odan službenik Crkve umro je u svom rodnom gradu 23. ožujka 1956. godine i pokopan je na gradskom groblju u obiteljskoj grobnici.

Crkveni službenici moraju u svom narodu ostati sačuvani kao spomenici prošlosti, spomenici umjetnosti, jer se u njima odražava kulturno stanje naroda u pojedinim dijelovima prošlosti ili povijesti. Kao takav mora ostati i naš don. Jure Palčić.

Otac hrvatskog katoličkog novinarstva nakon Drugog svjetskog rata don Živko Kustić svoju kolumnu „Pismo seoskog župnika“ u Glasu Koncila potpisivao je pseudonimom don Jure. Kustić je mnogo godina kasnije u listu „Naša Vila“ izjavio da je na paškom groblju tražio grob don. Jure ali da ga nije uspio naći. Kustić je svoje katoličke ideale upijao od svojih učitelja i duhovnika od Jure Palčića i don. Jose Felicinovića.

02.01.2021. u 10:48 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< siječanj, 2021 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Veljača 2021 (2)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)
Siječanj 2018 (5)
Prosinac 2017 (5)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (6)
Rujan 2017 (5)
Kolovoz 2017 (5)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (6)
Svibanj 2017 (7)
Travanj 2017 (5)
Ožujak 2017 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.


"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM