ISKONSKI PAG

srijeda, 26.02.2020.

BAŠ NAS (ME) BRIGA

Još uvijek postoji službena stranica Karnevalske Udruge Markova kumpanija u Pagu koja ne donosi nikakve vijesti s ovogodišnjeg karnevala, nisu ni podigli humoristično-satirični karnevalski list "Baš nas briga".

Baš nas briga humoristični je list koji izlazi dva puta godišnje na završetku zimskog i ljetnog karnevala u gradu Pagu. Pažani i njihovi gosti uvijek željno iščekuju da se list podjeli, jer je on kruna karnevalskih zbivanja, koji promovira paški govor, to specifično paško "ca" i paški humor na svoj specifičan način sa "rožima u tašku".

Ovogodišnji broj Baš nas briga, trebao je biti 43. po redu ili je možda i bio? Oni koji su preuzeli na sebe obvezu da su "službeni", trebali su u najmanju ruku na svojim službenim stranicama izvijestiti da to više nisu i da se svatko snađe kako zna i umije. Ovako je u paškom stilu: "brigo moja pređi na drugoga, ja san se štufa", šira javnost ostala prikraćena za znamen paškog karnevala koji se zove "Baš nas briga".

Dok su Senjani podigli spomen ploču kojom obilježavaju 100 godina od izlaženja karnevalskog humorističnog lista koji se sada zove "Metla i škovacera", mi smo se u Pagu potrudili da relativno brzo nakon odlaska idejnog tvorca lista Baš nas briga, Stjepana Sabalića – Stipe Korena ovaj list ode u zaborav. Toliko o održavanju tradicije.

Svojom osobnošću, ljubavi prema karnevalu i svom Pagu Stipe Koren svjedočio je i nikada na razini vrijeđanja svojim pisanjem dotaknuti sve gradske strukture, kako političke, tako i one koji su se bavile i drugim djelatnostima. Znao je dotaknuti se penzionera, mladeži, paških starih mladića i divojki i uvijek u granicama humora.

Malo je karnevalskih sredina koja se mogu pohvaliti da imaju svoj karnevalski list. Baš nas briga je list koji se mogao pohvaliti da je izlazio u kontinuitetu više od pola stoljeća. Posebnost je bila da se sadržaj lista tajio do samog izlaska i svi su čekali da se slučajno ne nađu u listu. Međutim vrijedila je i ona, da nisi Pažanin ako se bar jednom nisi našao u Baš me briga.

nedjelja, 23.02.2020.

SALAMUN

Poša san malo dograda da vidin kako se odvija karnevalska uvertira pred sutrašnju veliku povorku i usput da sa njin popijen kafu. Opet me vriđa, govori mi da više ništa ne pišen pametnoga, da san infiša u Dondolaši i zvonačri a da me za paški karneval više ni briga.

- Ca se Ti Bebiću praviš Salamun, koda si ti najpametniji na svitu, uvik nešto pametuješ.
- Da je meni imat Tvoju pamet da se malo odmorin od misli, jer Tebi Tvoja pamet baš previše ne služi. Koliko Ti mene izvriđaš, dojde coviku da Ti skine pozdrav za vike vikova. Ca san to sada ucini napak da me tako napadaš?
- Napisa si da je paško kolo napisa Šime Dešpalj a ne Pavle Dešpalj, koda Ti to boje znaš od Barbira, odi zbogon.
- A, zac Ti misliš da san ja to krivo napisa ili da san ja Barbiru sti pametovat. Najmanje bi svome rodu pametova. Turlavce da se služiš kompjuterom malo više nego ca si celi dan na Fejsbuk i ti bi riješi to da je Branko fali. On je reka da je 1923. Pavle Dešpalj doša u Pag, a Pavle Dešpalj se rodi 1934. godine. Kad dojdeš doma provjeri taj podatak. Ni grih falit, nego je grih falingu ne ispravit. Branko kao zamjenik Šime Dešpalja na misto kapelnika paške glazbe lako može provjerit te podatke u glazbi. I ne napadaj mene više bez argumenata jer ću Te lupit šakon uglavu.

(obitelj Dešpalj: Šime, Maja, Pavle i Valter izvor:internet)

- Ajde baš da vidimo na telefon.
- Cekaj da stavin očali, jer bez očalov više ne funkcioniran. Ca piše ovde, kada je rojen Pavle Dešpalj? Blažena Vikipedija.
- 18. lipnja 1934. Blato na Korčuli.
- Prije nego provjeriš da li san ja nešto napisa krivo da ti ni palo više napamet me napadat ovako koda san koga ubi. Ja da san fali, ja bi se Branku ispriča. Iman jako puno sačuvanih tekstova o paškoj glazbi i ne pišen bez veze.

- Jesi se parića za sutra?
- Danas popodne gremo na Matulji, Mateo tamo dondola a sutra je ovde u velikoj povorki, pa ću doć slikat ako ništa drugo Matea Bebića Dondolaša.

- Sva srića da su ovako lipi dani, da nima dažja jer bi bilo svega. Ca Ti Bebiću govoriš na sve ove tradicionalne mašakarane običaje ke se sada dogajaju u svako selo.
- Tradicija je nešto ca oni mišaju za održavanjem svih ovih povorki i zabavljanja u današnjen obliku. Verujen da se kao običaj to i održavalo ali ne u ovom obliku kako danaska. Kako je Branko upozori Beloga u emisiji da su to bili tanci u Belvi, ali ne i karnevalski običaji. Je da su to bili tanci vezani uz karneval i da su judi dolazili maškarani na zabavu, ali je bilo i njih ki su dolazili u veštit i kravatu. Po meni običaj je jedno a ovi tradicionalni karnevali su sasvim nešto drugo. U Pag su se uvik običaji mišali i sa tradicionalnim karnevalom i zabavama, zato san i napisa u jednom od prijašnjih tekstova da jedino u Pag mašakre dobiju kjuc od grada zadnja tri dana karnevala, a ne kao ovdi misec dan prije.

(dvoje na sliku više nisu među nama i njima u spomen i na svu jubav koju su gajili prema karnevalu, Franči Valentić-Bela i Diana Ivšić Gabadikina)

- To imaš pravo, jer mi u Pag imamo "tanac" koga izvodi Družina i koga tancaju samo oni u narodnoj nošnji, ali imamo i "paško kola" u kome kola svako koga je voja i maškarani i nemaškarani. Imamo i "Robinju" ku ne možeš nać niti u jednom karnevalu duž obale. Zato se slažen sa tobon da se tu mišaju običaji i tradicija sa karnevalskim zabavama u ovom novom obliku. Bilo kako bilo mi smo za običaj i tradiciju pa neka draga dimi.

- E, moj Dešpalju lipo se parićaj odi u Pag na zadnja tri dana karnevala pa se nakolaj do mile voje.
Tako smo ovaj put dotakli i nogomet i politiku, sve ca je bilo aktualno. Reka mi je da san moga poć pivat himnu umisto Josipe Lisac, i da ni dobro da je ovako teplo, da ćemo u maju travajat. Mi smo žurili doma jer nas je ceka odlazak na Matulji.

utorak, 18.02.2020.

TELEVIZIJSKI RIĆAVCI, SVEČANA SKUPŠTINA DONDOLAŠA, DJEČJA REDUTA I ZVONČARSKA SIMFONIJA

TELEVIZIJSKI RIĆAVCI

Hrvatska radiotelevizija priredila je i prikazala dvije emisije o paškom karnevalu. Materijal je pripremljen tijekom 2019. godine. Hrvatska radiotelevizija najavljuje da će se izraditi integralna verzija dokumentarnog filma u trajanju od 60 minuta kojim bi se predstavili na filmske festivale, te postoji mogućnost da se tijekom ljetnog karnevala 2020 u Pagu organizira projekcija integralne verzije.
Prvi dio koji je prikazan naslovljen je "Karnevale, dobro moje: paški rićavci".

Rićavci su skoro otišli u zaborav da se nije skupila ekipa ljubitelja starih paških običaja koji su obnovili rićavac. Oni su ujedno bili i svjedoci tih događaja. Zadnja četiri četvrtka pred zadnje dane karnevala okuplja se grupa maškara koji odlaze u kuće Pažana te traže da ih domaćin primi u kuću i ugosti. Sudionici bi zapjevali u kuću domaćina, zabavili se kakvom šalom. Nakon što ih domaćin primi, red je da po odlasku iz domaćinove kuće budu i nagrađeni nekim darom, bila to jaja, komad suhog mesa, brašna ili nekih drugih namirnica. Sve se to skuplja da bi se na kraju napravila fešta na koju su bili pozvani i domaćini. Kako je ustvrdila kazivačica Stoše Bobić: "narod dao, narod pojeo". Rijetko kada se desilo da maškare nisu bile primljene, ako bi se to desilo maškare su bile spremne uraditi nekakvu nepodopštinu domaćinu o kojoj bi se ona još dugo vremena nakon toga prepričavalo po gradu.

Drugi dio koji je prikazan zvao se "Karnevale, dobro moje: rozi u tašku".
Paška je to poštapalica kada se sugovornika upozori da ne govori sa rožima u tašku, što bi značilo sa "figom u džepu".

Baš ti "roži u tašku" su amblem paškog karnevala i uvijek su bili naznačeni na karnevalskom listu "Baš me briga" kojeg je uređivao pokojni Stjepan Sabalić-Stipe Koren koji je njegovim odlaskom izgubio onu težinu koju je imao dok je uređivao spomenuti Sabalić. Čak nije ni spomenut u prilogu. Premda je paški karneval jedan od rijetkih koji ima i svoj list.

Šime Goleš jedan od kazivača u emisiji je svjedočio svu bit paškog karnevala, kako započinje i kako završava.

Prigodom govora o posebnosti paškog karnevala desila se i jedna mala omaška Branka Barbira koji je kazao da je paško kolo napisao Pavle Dešpalj, što nije ispravan podatak. Paško kolo je napisao njegov otac Šime Dešpalj koji je bio na čelu paške glazbe 1926. godine, a već iduće 1927. godine skladao je "Paško kolo" koje je do dana današnjeg ostao trajan znamen paškog karnevala.
Usmena predaja je izuzetno važna za opstanak tradicije i baštine nekog kraja, jer se ona jedino na tako prenosi s generacije na generaciju. Neki se običaji prešute, neki zaborave, međutim jako je važno da se ipak na jedan način održe. Svaka generacija dade neki novi sadržaj kako vrijeme i nove situacije diktiraju.
Tako je i "Robinja" pučka drama koja se izvodi u vrijeme karnevala doživjela mnoge preinake. Važnije od svega je da se ona ipak kao takva održala.

Ove dvije emisije paške pučke predaje, nisu ni prve ni posljednje koje je hrvatska televizija prikazivala. U dane prikazivanja vjerujem da je među Pažanima vladao izuzetan osjećaj ponosa na svoj grad i njegovu bogatu prošlost.


SVEČANA SKUPŠTINA DONDOLAŠA

U petak, 7.2.2020 u Domu kulture Čavle održala se Svečana skupština povodom 20. obljetnice Grobničkih Dondolaša u sklopu koje se mogla razgledati Izložba tradicijskih maski. Svečanost su upriličili svojom zvonjavom "mići Dondolaši" čiji je član i jedan s paškim genima, Mateo Maričević. Bili smo izuzetno ponosni na ovaj čin.

DJEČJA KARNEVALSKA POVORKA

U ovogodišnjoj dječjoj karnevalskoj povorci sudjelovale su najmlađe generacije iz zemlje i inozemstva. Maškarana povorka preplavi riječko Korzo. Bezbrojni likovi iz bajki i mašte glavna su atrakcija Riječkog karnevala. Zbog djece sudionika dolaze brojni posjetitelji iz Hrvatske i drugih zemalja.
Oni su garancija da se tradicija nikada neće zatrti. Ja sam imao čast da su mi i sin i unuk bili zvončari kao najveća atrakcija povorke. Jedan kao grobnički Dondolaš, a drugi kao zametski zvončar. To se rijetko kada desi.

(barba i neput zvončari, jedan dondolaš, drugi zametski)

ZVONČARSKA SIMFONIJA

U nedjelju, 9.2.2020. održala se Zvončarska smotra u kojoj je sudjelovalo oko 500 zvončara kako iz Hrvatske tako i zemalja prijatelja Dondolaša, iz Bugarske, Njemačke i Mađarske.

Smotra je započela na Trgu hrvatskih branitelja u centru Čavli sa Svečanim otvaranjem Festivala susjedstva. Priredbu su pozdravili i župan primorsko goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, Ivan Šarar, pročelnik za kulturu grada Rijeke te meštar Toni i kraljica riječkog karnevala.

Ivana Cvitan Polić, načelnica Općine Čavle pozdravila je skup i zaželjela dobar provod svim sudionicima, ali i svim gostima koji su došli vidjeti ovo bogatstvo maski i zvona.

Smotra je započela ispred Osnovne škole Čavle od kuda su kretale skupine zvončara do centralnog trga kroz špalir publike koja je svesrdno bodrila zvončare.

Na kraju kada su Dondolaši došli kao zadnja skupina izvedena je Zvončarska simfonija pod ravnanjem Zorana Majstorovića do sada još neviđen spoj glazbe, ritmova i zvukova dondola Gobničkih dondolaša, pa do svih zvončarskih skupina koje su sudjelovale u ovoj jedinstvenoj povorci. Ritam cijeloj priredbi davali su karlovački bubnjari, koji su započeli smotru i Zvončarsku simfoniju.

Za ovaj blog je važna ova vijest da su tri Maričevića sudjelovali u ovoj jedinstvenoj manifestaciji ikada održanoj do sada na ovim prostorima. Tri iz roda Zorića. Bili su to Mario i Bruno, te kao najmlađi Mateo Maričević. I to je bila posebnost ovog nastupa. Mario i Bruno su sinovi Nenada Maričevića.

(Bruno, Mateo i Mario Maričević)

Približavamo se kraju maškaranih ludovanja. Zvončare još očekuju tri zvonjave i time će ovogodišnji zimski karneval biti završen.

srijeda, 05.02.2020.

101. PAŽANIN - STJEPAN KAURLOTO (PAG; 29. listopada 1929. – Zadar; 26. studenog 2014.)

Stjepan Kaurloto rodio se 29. listopada 1929. godine u Pagu od oca Grge i majke Fumice. Dolazi iz skromne i relativno dobro stojeće paške obitelji. Kaurlotovi su podrijetlom iz Caorle kraj Venecije, doseljeni migracijama nalazi ih se na Krku i Rabu u 17. stoljeću, a u grad Pag ih se bilježi 1668. godine.
Oca nije nikada upoznao jer je otišao kao i mnogi Pažani u Ameriku kako bi prehranio svoju obitelj. Otac mu se više nikada nije vratio u rodni Pag, ali za vrijeme svojeg rada u Americi svesrdno je brinuo o svojoj obitelji, svojoj supruzi i dvoje djece, sinu Stjepanu (Štefano) i kćeri Mariji. Ostavši udovicom majka se sama nastavila brinuti o djeci zarađujući obrađivanjem zemlje i šivanjem čipke.
Stjepan (Štefano) osnovnu školu polazio je u svom Pagu od 1936. do 1940. godine, nakon čega se seli u Senj gdje pohađa gimnaziju. Senjska gimnazija je uvijek uživala vrlo visoki renome među sličnim srednjoškolskim ustanovama i bio je primat biti polaznikom iste. U Senju ga je zatekao Drugi svjetski rat, zbog kojeg prekida školovanje i vraća se s majkom u Pag. Bježeći pred njemačkim racijama, krajem 1944. godine priključuje se partizanskom pokretu. Po dolasku u partizane dobiva zadatke podučavanja/opismenjavanja stanovništva Sutomišćice na otoku Ugljanu. Po svršetku rata 1949. godine vraća se u Senj kako bi okončao svoje gimnazijsko obrazovanje.

Nakon završene srednje škole u Senju upisao je studij slavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je polazio od 1949. do 1955. godine. Bio je zapažen kao izvrstan student, pa mu je pružena prilika da ostane asistent na Grupi za narodni jezik i književnost sveučilišnom profesoru Mati Hrasti na toj katedri. Kako mu je majka bila sama u Pagu vratio se u rodni grad gdje je skrbio za svoju majku do njezine smrti.
S Paga odlazi 1955. godine u Zadar. Zaposlio se u zadarskoj gimnaziji, kao profesor hrvatskog jezika od 1955. do 1961. godine. Nakon te službe prelazi u Skupštinu Općine Zadar kao savjetnik za prosvjetu i kulturu, no nikada nije bio član Saveza komunista.

Dao je veliki doprinos u zadarskom kulturnom životu, posebno u glazbenom životu na samom početku 60-ih dajući svoj doprinos u realizaciji Muzičkih večeri u Donatu ujedinjen s Antom Kitarevićem i Pavlom Dešpaljem. Na vezu između Kaurlota i Dešpalja sigurno je svoj utjecaj imao otac Pavla Dešpalja koji je bio voditelj paške glazbe. Sveti Donat je tada dobio svoju važnost poradi afirmacije akustičke vrijednosti prostora. Maestro Pavle Dešpalj priređuje prve koncerte u sv. Donatu. To je rezultiralo osnivanjem glazbenih škola i popunom kadrova te potpunom afirmacijom Večeri, na kojima gostuju velika umjetnička imena.

Godina 1971. je značajna u životu Stjepana Kaurlota. Kao savjetnik za prosvjetu i kulturu u zadarskoj općini bio je na čelu Odbora za preimenovanju ulica i trgova u gradu Zadru. To su bila turbulentna vremena kada se Kaurloto druži sa Savkom Dabčević-Kučar i Franjom Tuđmanom kao pristalica "proljećarskih ideja".

Stjepan Kaurloto imao je neizbrisivih zasluga oko postave Stalne izložbe crkvene umjetnosti "Zlato i srebro Zadra".
1. rujna 1991. godine Stjepan Kaurloto je prijevremeno umirovljen otkupom staža. Nije se mogao pomiriti odlukom tadašnjih pojedinaca da više nije potreban u novom demokratskom ozračju.
Od 2005. do 2009. godine Stjepan Kaurloto je bio predsjednik Kulturnog vijeća Grada Zadra. Vijeće je osnovano odlukom Hrvatskog sabora, a odluku je donjelo Poglavarstvo Grada Zadra na prijedlog Znanstvene knjižnice u Zadru.
Povijesni kotač se stalno okreće tako da je Stjepan Kaurloto u samostalnoj i nezavisnoj Hrvatskoj ponovno postavljen na mjesto člana Komisije za preimenovanje ulica i trgova u Zadru, ali isto tako to je radio i u rodnom Pagu i Benkovcu.
Utemeljitelj je i prvi predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Pagu 1994. godine. Kasnije je prihvatio funkciju dopredsjednika i uvijek je ostao iznimno vrijedan i odan član za Matičinu "stvar".
Daleko je važniji njegov marljivi, gotovo svakodnevni istraživački rad u Državnom arhivu i Znanstvenoj knjižnici u Zadru. Istraživao je građu svoga Paga i Zadra proučavajući crkvenu i kulturnu baštinu s naglaskom na školstvo. Obradio je pregled paškog školstva još iz vremena borbe Pažana za samostalnu komunu u Starom gradu. Temeljito je obradio i poimenično donio podatke za mušku školu dječaka i klerika. Uvijek je naglašavao važnu ulogu koludrica benediktinki iz samostana sv. Margarite u Pagu, koje su još od 16. stoljeća do 1840. godine vodile samostansku žensku školu, čime su dale svoj veliki doprinos u odgoju i obrazovanju paških djevojčica. Kako su koludrice osnivale i zabavište (dječji vrtić) sv. Anđela Čuvara, kao dječak i sam je polazio to zabavište. Zabavište je ukinuto 1945. godine dolaskom komunista na vlast. Obradio je redom sva imena i prezimena ravnateljica, učiteljica i vjeroučiteljica samostanske škole (od 1831. do 1840.) i samostanske ženske privatne škole od 1840. do 1906. godine.

U tim svojim istraživanjima Kaurloto nije samo obradio grad Pag, nego i sva mjesta na otoku koja su imala škole: Novalja, Povljana, Kolan, Lun, Barbati. Taj njegov trud trebao bi biti poticaj pedagoškoj znanosti, posebno na istraživanju mikropovijesti školstva.
Svoje umirovljeničke dane živio na razmeđu dvaju gradova: Zadra zimi i ljeti u svom rodnom Pagu. Radio je na vrijednoj dokumentaciji i sakupljao fotografije svih Pažana vojnika u "svim" vojskama kojima su služili Pažani.
Početkom 90-ih u suradnji s dr. Miroslavom Granićem radio je na preimenovanju paških ulica i trgova te se svesrdno zalagao za podizanje spomenika (poginulim Pažanima u vojsci NDH-a), poprsja (Bartolu Kašiću i don. Josi Felicinoviću) te postavljanja spomen –ploča zaslužnim Pažanima (don. Stjepanu Buljeti i fra. Donatu Fabijaniću). Bio je pokretač i organizator mnogih znanstveno-stručnih skupova i kolokvija održanih u gradu Pagu.

Jedan od takvih skupova je bio znanstveni skup "Samostan i crkva paških benediktinki" održan 25. rujna 2004. godine u organizaciji Matice hrvatske Pag i samostan sv. Margarite pod pokroviteljstvom pokojnog nadbiskupa zadarskog mons. Ivana Prenđe. Tom prigodom je izdan Zbornik radova s tog znanstvenog-stručnog skupa na kojem je Stjepan Kaurloto imao predavanje "Zabavište sv. Anđela Čuvara (s osvrtom na prosvjetnu i odgojnu djelatnost paških koludrica u pregledu građe paškog školstva)".

U svojoj posljednjoj godini života radio je na pripremi izdanja Časopisa Zora (1917. – 1918.) – Paška perjanica Hrvatskog katoličkog pokreta kao i Pag kroz rukopis Gjure Szabe kojeg je pripremio Josip Celić. Nažalost, nije doživio izlazak iz tiska spomenuta dva izdanja.

Svesrdno je radio na projektu Paška čipka, usmjeren prema očuvanju tradiciji i umijeća šivanja. Zajedničkim snagama s koludricama iz benediktinskog samostana započeo je 2008. godine voditi oštru borbu s nekim nametnutim osobama o stavovima povijesne utemeljenosti izvornosti šivanja čipke u gradu Pagu. U Gradu Pagu danas djeluje Udruga čipkarica Frane Budak a u Kneževoj palači, uređena je Galerija paške čipke.

Surađivao je s paškim koludricama benediktinkama do kraja svojeg života oko pokretanja zahtjevnog projekta obrade cjelokupne kulturne baštine tog samostana. Zamisao je bila interdisciplinarna, što je podrazumijevalo uključivanje stručnjaka iz raznih područja u povijesno-umjetničkoj struci.
Družio se s osobama različitih provenijencija, različitih svjetonazorskih slojeva od akademskih do crkvenih dostojanstvenika. Večer uoči svojeg odlaska nazočio je dodjeli Nagrade grada Zadra za životno djelo svom prijatelju dr.sc.fra Bernardinu Škunci bivšem provincijalu Provincije sv. Jeronima, kao zahvalnost za osobit doprinos gradu Zadru na području humanističkih znanosti te naročito uspjehe u promicanju etičkih i duhovnih vrijednosti.

Stjepan Kaurloto preminuo je 26. studenog 2014. Posmrtni ostaci prenesi su u njegov rodni Pag gdje je na gradskom groblju pokopan pored svoje majke Fumice i sestre Marije.
Nitko u Zadru, niti jedna ustanova u kojoj je djelovao pa i zadarski mediji su nijemo, bez ijedne riječi pozdrava i zahvale otpratile u vječnost svog dragog sugrađanina prof Stjepana Kaurlota.

<	veljača, 2020					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE