ISKONSKI PAG

utorak, 18.02.2020.

TELEVIZIJSKI RIĆAVCI, SVEČANA SKUPŠTINA DONDOLAŠA, DJEČJA REDUTA I ZVONČARSKA SIMFONIJA

TELEVIZIJSKI RIĆAVCI

Hrvatska radiotelevizija priredila je i prikazala dvije emisije o paškom karnevalu. Materijal je pripremljen tijekom 2019. godine. Hrvatska radiotelevizija najavljuje da će se izraditi integralna verzija dokumentarnog filma u trajanju od 60 minuta kojim bi se predstavili na filmske festivale, te postoji mogućnost da se tijekom ljetnog karnevala 2020 u Pagu organizira projekcija integralne verzije.
Prvi dio koji je prikazan naslovljen je "Karnevale, dobro moje: paški rićavci".

Rićavci su skoro otišli u zaborav da se nije skupila ekipa ljubitelja starih paških običaja koji su obnovili rićavac. Oni su ujedno bili i svjedoci tih događaja. Zadnja četiri četvrtka pred zadnje dane karnevala okuplja se grupa maškara koji odlaze u kuće Pažana te traže da ih domaćin primi u kuću i ugosti. Sudionici bi zapjevali u kuću domaćina, zabavili se kakvom šalom. Nakon što ih domaćin primi, red je da po odlasku iz domaćinove kuće budu i nagrađeni nekim darom, bila to jaja, komad suhog mesa, brašna ili nekih drugih namirnica. Sve se to skuplja da bi se na kraju napravila fešta na koju su bili pozvani i domaćini. Kako je ustvrdila kazivačica Stoše Bobić: "narod dao, narod pojeo". Rijetko kada se desilo da maškare nisu bile primljene, ako bi se to desilo maškare su bile spremne uraditi nekakvu nepodopštinu domaćinu o kojoj bi se ona još dugo vremena nakon toga prepričavalo po gradu.

Drugi dio koji je prikazan zvao se "Karnevale, dobro moje: rozi u tašku".
Paška je to poštapalica kada se sugovornika upozori da ne govori sa rožima u tašku, što bi značilo sa "figom u džepu".

Baš ti "roži u tašku" su amblem paškog karnevala i uvijek su bili naznačeni na karnevalskom listu "Baš me briga" kojeg je uređivao pokojni Stjepan Sabalić-Stipe Koren koji je njegovim odlaskom izgubio onu težinu koju je imao dok je uređivao spomenuti Sabalić. Čak nije ni spomenut u prilogu. Premda je paški karneval jedan od rijetkih koji ima i svoj list.

Šime Goleš jedan od kazivača u emisiji je svjedočio svu bit paškog karnevala, kako započinje i kako završava.

Prigodom govora o posebnosti paškog karnevala desila se i jedna mala omaška Branka Barbira koji je kazao da je paško kolo napisao Pavle Dešpalj, što nije ispravan podatak. Paško kolo je napisao njegov otac Šime Dešpalj koji je bio na čelu paške glazbe 1926. godine, a već iduće 1927. godine skladao je "Paško kolo" koje je do dana današnjeg ostao trajan znamen paškog karnevala.
Usmena predaja je izuzetno važna za opstanak tradicije i baštine nekog kraja, jer se ona jedino na tako prenosi s generacije na generaciju. Neki se običaji prešute, neki zaborave, međutim jako je važno da se ipak na jedan način održe. Svaka generacija dade neki novi sadržaj kako vrijeme i nove situacije diktiraju.
Tako je i "Robinja" pučka drama koja se izvodi u vrijeme karnevala doživjela mnoge preinake. Važnije od svega je da se ona ipak kao takva održala.

Ove dvije emisije paške pučke predaje, nisu ni prve ni posljednje koje je hrvatska televizija prikazivala. U dane prikazivanja vjerujem da je među Pažanima vladao izuzetan osjećaj ponosa na svoj grad i njegovu bogatu prošlost.


SVEČANA SKUPŠTINA DONDOLAŠA

U petak, 7.2.2020 u Domu kulture Čavle održala se Svečana skupština povodom 20. obljetnice Grobničkih Dondolaša u sklopu koje se mogla razgledati Izložba tradicijskih maski. Svečanost su upriličili svojom zvonjavom "mići Dondolaši" čiji je član i jedan s paškim genima, Mateo Maričević. Bili smo izuzetno ponosni na ovaj čin.

DJEČJA KARNEVALSKA POVORKA

U ovogodišnjoj dječjoj karnevalskoj povorci sudjelovale su najmlađe generacije iz zemlje i inozemstva. Maškarana povorka preplavi riječko Korzo. Bezbrojni likovi iz bajki i mašte glavna su atrakcija Riječkog karnevala. Zbog djece sudionika dolaze brojni posjetitelji iz Hrvatske i drugih zemalja.
Oni su garancija da se tradicija nikada neće zatrti. Ja sam imao čast da su mi i sin i unuk bili zvončari kao najveća atrakcija povorke. Jedan kao grobnički Dondolaš, a drugi kao zametski zvončar. To se rijetko kada desi.

(barba i neput zvončari, jedan dondolaš, drugi zametski)

ZVONČARSKA SIMFONIJA

U nedjelju, 9.2.2020. održala se Zvončarska smotra u kojoj je sudjelovalo oko 500 zvončara kako iz Hrvatske tako i zemalja prijatelja Dondolaša, iz Bugarske, Njemačke i Mađarske.

Smotra je započela na Trgu hrvatskih branitelja u centru Čavli sa Svečanim otvaranjem Festivala susjedstva. Priredbu su pozdravili i župan primorsko goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel, Ivan Šarar, pročelnik za kulturu grada Rijeke te meštar Toni i kraljica riječkog karnevala.

Ivana Cvitan Polić, načelnica Općine Čavle pozdravila je skup i zaželjela dobar provod svim sudionicima, ali i svim gostima koji su došli vidjeti ovo bogatstvo maski i zvona.

Smotra je započela ispred Osnovne škole Čavle od kuda su kretale skupine zvončara do centralnog trga kroz špalir publike koja je svesrdno bodrila zvončare.

Na kraju kada su Dondolaši došli kao zadnja skupina izvedena je Zvončarska simfonija pod ravnanjem Zorana Majstorovića do sada još neviđen spoj glazbe, ritmova i zvukova dondola Gobničkih dondolaša, pa do svih zvončarskih skupina koje su sudjelovale u ovoj jedinstvenoj povorci. Ritam cijeloj priredbi davali su karlovački bubnjari, koji su započeli smotru i Zvončarsku simfoniju.

Za ovaj blog je važna ova vijest da su tri Maričevića sudjelovali u ovoj jedinstvenoj manifestaciji ikada održanoj do sada na ovim prostorima. Tri iz roda Zorića. Bili su to Mario i Bruno, te kao najmlađi Mateo Maričević. I to je bila posebnost ovog nastupa. Mario i Bruno su sinovi Nenada Maričevića.

(Bruno, Mateo i Mario Maričević)

Približavamo se kraju maškaranih ludovanja. Zvončare još očekuju tri zvonjave i time će ovogodišnji zimski karneval biti završen.

<	veljača, 2020					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE