ISKONSKI PAG

nedjelja, 30.08.2020.

DON GAŠPAR DODIĆ RAZRIJEŠEN SLUŽBE PAŠKOG NADŽUPNIKA




U nedjelju, 23. Kolovoza, od župljana se oprostio dosadašnji nadžupnik don Gašpar Dodić koji je služio u župi Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradu Pagu od 2015. do 2020. godine skrbio za njezin duhovni i materijalni napredak.


Paški mediji izvještavaju da su tom prigodom vjernici župe i bliski suradnici oprostili su se od župnika oproštajnim pismom te su mu poželjeli puno uspjeha u daljnjem radu.

Paški gradonačelnik Ante Fabijanić je u svom opraštanju od don Gašpara naglasio kako je imao uspješnu suradnju poglavito na obnovi sakralnih objekata u župi i zahvalio na svih pet godina vrijednog rada, truda i ljubavi koju je don Gašpar uložio u našu župu i grad Pag.

Imao sam prigodu u ovih pet godina djelovanja don Gašpara u Pagu pratiti ga i fotografirati u raznim crkvenim svečanostima a poglavito na blagdan Vele Gospe. Nisam zapamtio niti jednog paškog župnika koji je uspio u Pag dovesti toliko crkvenih dužnosnika, pretežno biskupa.



Zadnji od njih je na blagdan Vele Gospe ove godine svečano misno slavlje predvodio dosadašnji hvarski biskup Petar Palić koji je imenovan mostarsko-duvanjskim i trebinjsko mrkanskim upraviteljem.

Cijenio je rad onih koji na svojstven način doprinose da se svečanosti poput blagdana Vele Gospe trajno zabilježi. Fotografija nas je zbližila i u više navrata je tražio da mu dostavim neke od fotografija koje sam uradio.

Don Gašpar Dodić preuzeo je župu Kraljice mira-Kraljice Hrvata u Zemuniku ne sumnjajući da će istim elanom voditi zemuničku župu jednako onako kao što je vodio pašku župu.

Na mjesto don Gašpara dolazi Božo Barišić dosadašnji župnik sv. Anselma u Ninu. Izvršena je primopredaja službe i administrativnih materijala (knjiga, spisa i izvještaja) i tim činom Pag je dobio svog novog nadžupnika.
Don Gašparu želim puno dobrog zdravlja i snage na novom zadatku kojeg mu je povjerio zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.

30.08.2020. u 21:28 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 25.08.2020.

SAMOZATAJNI PJESNIK KRSTE JURAS VELIKI ZALJUBLJENIK I STANOVNIK GRADA PAGA




Navršile su se dvije godine od kada sam na blogu napisao post posvećen mogu slobodno ustvrditi „velikom“ hrvatskom pjesniku Krsti Jurasu i stanovniku grada Paga, već pomalo i Pažaninu.
Od svoje rane mladosti pamtim televiziju, pamtim i festivale zabavne glazbe, poglavito Splitski festival. U najavi pjesama na spomenutom festivalu često se spominjalo ime Krste Jurasa. Znameniti voditelj Oliver Mlakar bi kazao:- a tekst za pjesmu napisao je, Krste Juras. To je bilo ime čovjeka kojeg nismo vidjeli osim na dodjeli festivalskih nagrada, ako je pjesma bila nagrađena.

Tako je ime Krste Jurasa bilo ono koje se često spominjalo, ali ga nismo imali prigodu povezivati uz njegovo lice, uz njegov stas, nego samo uz njegove pjesme.



Na ovogodišnjim 23. Večerima dalmatinske šansone u Šibeniku prvi puta je predstavljena kompilacija pjesama Krste Jurasa „Gold Collection – Krste Juras“.


Naslovnicu dvostrukog albuma krasi fotografija Iva Palčića koja je urađena u Pagu, tako da album ima i okus Paga.


Bez stihova Krste Jurasa hrvatska zabavna glazba i šansona bile bi siromašnije za mnogo toga. Ne mogu se sjetiti poznatijeg i vrjednijeg hrvatskog pjevača i skladatelja takozvanih lakih nota koji nije pjevao ili uglazbio Jurasove stihove. Tko još danas ne pjevuši „Dalmacija u mom oku“ i „Dobra ti večer mati moja“ još jednog legendarnog Šibenčanina Miše Kovača ili „Dišperadun“ i „Ljubav je Tvoja kao vino“ od Olivera Dragojevića, klapske pjesme koje je uglavnom izvodila klapa „Šibenik“ kao što su „Šibenska balada“, „Evo san ti doša“, „Rodija se sin“, „Ljubav je ka cvit limuna“ pa pomalo već legendarnu „Ta tvoja barka mala“ koju je izvodila Ljupka Dimitrovska.

Na dvostrukoj kompilaciji nalaze se 42. odabrane pjesme koje su najviše obilježile Krstu Jurasa za koje neke od njih mnogi misle da su to narodne pjesme.
To što za Jurasa više govore da je tekstopisac nego pjesnik, posljedica je i njegovog samozatajnog karaktera. U naša dva kratka susreta u mome Pagu stekao sam dojam, da njemu nije važno kako će ga zvati, nego kako će svojim stihovima, nošenima notama popularne glazbe njegov stih uči u duše zaljubljenika u taj žanr koji je svakodnevno prisutan među nama, bilo u kući, bilo na kojem drugom javnom mjestu.

Pred dvije godine Splićani su na Splitskom festivalu cijelu jednu večer poklonili Krsti Jurasu i njegovom stvaralaštvu. Ove godine izdavačka kuća „Croatia Records“ pripremila je dvostruki album s najpoznatijim Jurasovim pjesmama. Samo se moj Pag nije sjetio da bi svome sugrađaninu priredio jednu večer, koliko god se gospodin Juras tome opirao. Lijepe riječi, upravo baš kao što su Jurasove, otvaraju sva vrata, pa sam siguran da bi gospodin Juras tim riječima otvorio i svoja vrata.

Pjesme koje nam u svoje nasljeđe ostavlja Krste Juras, mogu nam poslužiti kao osjećaj plemenitosti, poniznosti i zahvalnosti kao osnova na kojoj je gradio svoj pjesnički svijet.

(neke fotografije izvor:internet)

KAD RAZIĐE SE DIM

Kad raziđe se dim
Kad prođe prva bol
U našoj staroj kući
Sjest ćemo za stol

Kad raziđe se dim
I stigne prvi brod
Uz kap misnoga vina
Naći će se rod

Kad raziđe se dim
Kad ode u nebesa
Sagradit ćemo grad
Sa tisuću adresa

Kad raziđe se dim
Kad nestane k'o pjena
Sagradit ćemo grad
Grad za sva vremena

Kad osvane taj dan
U zemlji ranjenoj
Biser sja na dlanu
Grad i moj i tvoj.

25.08.2020. u 18:16 • 1 KomentaraPrint#

četvrtak, 13.08.2020.

BLAGDAN VELE GOSPE U GRADU PAGU BEZ STOLJEĆA I POL NEPREKINUTE TRADICIONALNE PROCESIJE




Ove dane je na društvenim mrežama udarna vijest bila da se ove godine neće održati tradicionalna procesija s Gospinim kipom iz Starog grada do grada Paga. Ove godine to je trebala biti 165. neprekinuta procesija.


Vijest je službeno objavljena na stranicama Radio Paga i Grada Paga. U šturom priopćenju don Gašpar Dodić paški nadžupnik navodi da zbog epidemioloških mjera i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ove godine tradicionalna procesija se neće održati.

U današnjim, teškim uvjetima življenja pod Covid krizom narodu je potreban duševni mir. Ovo je uistinu nezapamćeno vrijeme za cijeli svijet.
Epidemija kuge koja je vladala u gradu Pagu u 19.st. tražila je da se Pažani i na drugačiji način bore protiv te bolesti. Sjetili su se Pažani svoje Gospe u Starom gradu i zaiskali od nje pomoć. Pažani su se zavjetovali da će svake godine na blagdan Velike Gospe donositi Marijin kip u grad Pag i to su do sada radili 164. puta neprekidno.
Kroničari su zabilježili da je već drugi dan po dolasku Gospina kipa u Pagu, bolest počela jenjavati.

Ne vidim razlog da uz sve mjere opreza takva prošnja ne bi i danas bila učinkovita. Uz sve mjere opreza Gospin kip se može u procesiji donijeti u grad Pag kako se ta neprekinuta linija ne bi prekinula.
Zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić u svom obraćanju izričito ne zabranjuje procesije nego navodi:-„Treba stoga imati u vidu činjenicu kako u ovakvim okolnostima nije razborito organizirati tradicionalne procesije.“

Ako razum prevlada čin donošenja Gospina kipa u grad Pag može se bez većih problema odraditi. Ne treba biti mnoštvo puka, osim onih koji službeno moraju sudjelovati u procesiji. To se odnosi na svećenstvo, nosače Gospina kipa, zbor pjevača i one koji su nužno potrebni da Gospin kip dođe u grad Pag, gdje će ostati narednih 22 dana do svojeg povratka u Stari grad.

Ovo je vrijeme kada mi katolici moramo pokazati na koji način moramo izvršavati svoje dužnosti prema sebi i narodu, prema svojoj vjeri i još jednom dokazati da možemo biti uzor u svemu.
Neka članovi crkvenog vijeća još jednom preispitaju svoju odluku o neodržavanju procesije i neka trezveno još jednom promisle i donesu odluku koja neće ugroziti ovu nit koja traje već 164. godina.

U časopisu „Savez s Marijom“ dr. Vice Batarelo je zapisao:-„Održavanjem procesije, Pažani i danas ne samo da održavaju zavjet svojih predaka, već odaju zahvalu i počast Majci Božjoj od Starog grada, uzdajući se i dalje u njezin moćni zagovor i zaštitu.“

Neka tako bude u vijeke!

13.08.2020. u 14:03 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< kolovoz, 2020 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE