Ove dane je na društvenim mrežama udarna vijest bila da se ove godine neće održati tradicionalna procesija s Gospinim kipom iz Starog grada do grada Paga. Ove godine to je trebala biti 165. neprekinuta procesija.
Vijest je službeno objavljena na stranicama Radio Paga i Grada Paga. U šturom priopćenju don Gašpar Dodić paški nadžupnik navodi da zbog epidemioloških mjera i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ove godine tradicionalna procesija se neće održati.
U današnjim, teškim uvjetima življenja pod Covid krizom narodu je potreban duševni mir. Ovo je uistinu nezapamćeno vrijeme za cijeli svijet.
Epidemija kuge koja je vladala u gradu Pagu u 19.st. tražila je da se Pažani i na drugačiji način bore protiv te bolesti. Sjetili su se Pažani svoje Gospe u Starom gradu i zaiskali od nje pomoć. Pažani su se zavjetovali da će svake godine na blagdan Velike Gospe donositi Marijin kip u grad Pag i to su do sada radili 164. puta neprekidno.
Kroničari su zabilježili da je već drugi dan po dolasku Gospina kipa u Pagu, bolest počela jenjavati.
Ne vidim razlog da uz sve mjere opreza takva prošnja ne bi i danas bila učinkovita. Uz sve mjere opreza Gospin kip se može u procesiji donijeti u grad Pag kako se ta neprekinuta linija ne bi prekinula.
Zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić u svom obraćanju izričito ne zabranjuje procesije nego navodi:-„Treba stoga imati u vidu činjenicu kako u ovakvim okolnostima nije razborito organizirati tradicionalne procesije.“
Ako razum prevlada čin donošenja Gospina kipa u grad Pag može se bez većih problema odraditi. Ne treba biti mnoštvo puka, osim onih koji službeno moraju sudjelovati u procesiji. To se odnosi na svećenstvo, nosače Gospina kipa, zbor pjevača i one koji su nužno potrebni da Gospin kip dođe u grad Pag, gdje će ostati narednih 22 dana do svojeg povratka u Stari grad.
Ovo je vrijeme kada mi katolici moramo pokazati na koji način moramo izvršavati svoje dužnosti prema sebi i narodu, prema svojoj vjeri i još jednom dokazati da možemo biti uzor u svemu.
Neka članovi crkvenog vijeća još jednom preispitaju svoju odluku o neodržavanju procesije i neka trezveno još jednom promisle i donesu odluku koja neće ugroziti ovu nit koja traje već 164. godina.
U časopisu „Savez s Marijom“ dr. Vice Batarelo je zapisao:-„Održavanjem procesije, Pažani i danas ne samo da održavaju zavjet svojih predaka, već odaju zahvalu i počast Majci Božjoj od Starog grada, uzdajući se i dalje u njezin moćni zagovor i zaštitu.“
Neka tako bude u vijeke!
< | kolovoz, 2020 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | |||||
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE