ISKONSKI PAG

subota, 06.11.2021.

MONOGRAFIJA „TEG OD ROBINJE“




Svaka nova knjiga daje mnoga otvorena pitanja, očekujući i odgovore na ta ista pitanja. Tako je nedavno izišla iz tiska monografija „Teg od Robinje“ i otvorila je mnoga pitanja a odgovore možemo očekivati od svih onih koji će se svojim pisanjem i spoznajama dati novu dimenziju i nova saznanja o paškoj pučkoj drami „Robinja“.


U pasusu „Preporod Paške Robinje“ autori navode: „Pričati priču o Paškoj Robinji najbolje mogu akteri, članovi Paške Robinje koji su je svojim radom u posljednjih osamdesetak godina obilježili. Ništa ne može rječitije govoriti do njihovih sjećanja i iskaza.“
Upravo radi toga navoda kao akter „Paške Robinje“ na ovom sam blogu napisao nekoliko postova koji su bili posvećeni jednoj od najvrednijoj paškoj kulturnoj ostavštini.

Monografije su knjige koje detaljno predstavljaju određenu temu. Ubraja ih se u znanstvena djela tako da kao takve postoje same za sebe. Ova monografija, odnosno, fotomonografija dala nam je novu dimenziju jedne tako važne kulturne teme za grad Pag.

Prošlo je 38 godina kako je grad Pag dobio novu foto/monografiju. U prvoj monografiji „Robinja“ je predstavljena uz nekoliko fotografija koje su se znale često koristiti u raznim publikacijama i prospektima grada Paga.

Monografija „Teg od Robinje“ isključivo se bavi samo Robinjom, njenom kulturnom i fenomenološkom pojavom u gradu Pagu.
Da li je ona mogla biti drugačije koncipirana, da li je mogla objaviti neke neobjavljene i do sada još neviđene fotografije u javnom prostoru, da li su se mogla napisati tumačenja cakavskih riječi u dijelovima teksta koji su pisani na tom idiomu, sigurno da je mogla, ali i ovakva je vrijedan dokument koje će buduće zaljubljenike Robinje voditi novim istraživanjima i pisanjima.

(zahvaljujem Damiru Fabijaniću Parmatiu na ustupljenoj fotografiji)

Jedan od autora Ivo Fabijanić je naglasio da se ovom monografijom jedna starija generacija oprašta od Robinje i da se nada da će nove generacije nastaviti s tradicijom na koju smo posebno ponosni.

Istraživanje Robinje nije okončano ovom monografijom. Ovaj fenomen ima višestruko značenje i treba ga nastaviti pratiti kao dio sveukupnih „karnevalskih“ događanja u gradu Pagu, skupljajući i dalje dokumentaciju kako onu pisanu tako i foto dokumentaciju. Vidjeli smo ove dane nakon izlaska monografije „Teg od Robinje“ da su na društvnoj mreži Facebook objavljene fotografije Robinje koje do sada nikada javno nisu bile prikazane. Ovo dokazuje i otvara nove spoznaje i šire gledanje na pojavu Robinje te njenog društvenog konteksta.
Ovom se monografijom Hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti i svima koji se zanimaju za scensku kulturnu djelatnost daju podaci na jednom mjestu koje smo do sada morali pronalaziti po raznim arhivima i privatnim pismohranama.

Robinja je svakako zaslužila jedno ovakvo sveobuhvatno djelo.


06.11.2021. u 13:21 • 0 KomentaraPrint#

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.



< studeni, 2021 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)
Kolovoz 2019 (4)
Srpanj 2019 (3)
Lipanj 2019 (6)
Svibanj 2019 (6)
Travanj 2019 (6)
Ožujak 2019 (7)
Veljača 2019 (7)
Siječanj 2019 (7)
Prosinac 2018 (6)
Studeni 2018 (5)
Listopad 2018 (3)
Rujan 2018 (6)
Kolovoz 2018 (5)
Srpanj 2018 (10)
Lipanj 2018 (6)
Svibanj 2018 (4)
Travanj 2018 (4)
Ožujak 2018 (7)
Veljača 2018 (6)

Opis bloga

Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.

Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.

Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN


1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN