ISKONSKI PAG

utorak, 31.12.2019.

subota, 28.12.2019.

BEZ ČESTITKE

Ne govoriju bez veze da je napad najboja obrana. Tako je bilo i danas, nisan ni doša do stola di me ceka odma je poce.
- Tovar si Bebiću i to veliki.
- Zac, ca san ucini?
- Pa da Ti namim ovo godišće nisi čestita Božić.
- Kako Ti nisan čestita Božić?
- Ne pravi se munjen, preko bloga, ove godine nanka besede.
- Je fali san. Tri dana nisan taka kompjuter i kada san ša pogedat, vidim da nisan napisa čestitku. Izvinjavan se judima, jer se to do sada ni dogodilo.

Nakon tog napada uvati se Matea a Matea baš briga ca on govori, on je uze moj telefon i igra igrice.

- Ca je mali posta si plivač, to si na Vodice nauci?
- Nisam.
- Onda, di si uci plivat?
- Na bazenu.
- Ma je, baš si se na bazen nauci kupat.

Vidi da ga Mateo previše ne doživljava, pa se opet uvati mene. Ni moga a da se ne dotakne politike.

- Lipo ti je Kolinda pasala na izbori.
- Ca je fali?
- Pomest će je Milanović?
- Živi bili pa vidili i ne tentaj više. Ca si ti ovde doša mene napinjat. Meni ne triba tlak dizat, nego ga kalivat.
- Ca ti se Bebiću cini ovaj Advent u Pag?
- Odlično, svaka čast organizatorima. Ne mogu sva dica poć u Zagreb, niti se stalno moramo vraćat u Casku.
- To i ja mislin i lipo je da je tako. Jesi vidi da su u Riku već pocele pripreme za karneval?

- I mi se parićivamo već misec dan.
- Ca se Ti parićivaš?
- Mateo je potpisao pristupnicu i od ove godine je Dondolaš. Nabavili smo svu monturu. Koža je sašivena, krabuja se nacinja, roba je već doma. Mi smo parićani za karneval. Pitaj Matea pa ćeš vidit ca on govori.

- Onda je istina ovo ca ti otac govori.
- Istina je.
- Kad nećete u Pag, onda se deržite običaja na Grobnik.
- Ne baculaj.
Reka je da još mora poć na pijacu, da više nima vrimena. Uvik nešto izmisli jer pol ure njega ubije bit na jedno misto. Nosi neki kalendari sa sobon, da to mora podilit, pun je problema. Mi smo još malo uživali u ovom prekrasnom vrimenu na Korzo prije ubeda.

petak, 13.12.2019.

KUD "DRUŽINA" IZ PAGA OBILJEŽIO SVOJIH PRVIH 70 GODINA POSTOJANJA

Kulturno umjetničko društvo "Družina" iz grada Paga jedno je od onih kulturnih udruženja otoka Paga za koje se sa punim pravom može ustvrditi da su čuvar i promotor bogate kulturne i posebno folklorne baštine svoga kraja.
U Kneževom dvoru 22.studenog održana je svečena sjednica KUD-a "Družina", kojom prigodom je priređena izložba fotografija o povijesti KUD-a. Svečanoj sjednici nazočio je i župan Zadarske županije Božidar Longin, pored svojeg domaćina gradonačelnika Grada Paga Ante Fabijanića i predsjednika KUD-a Franća Bukše. Tom prigodom su uručene i zahvalnice zaslužnim članovima.

Sljedeći dan u Domu kulture 23. studenog održan je nastup KUD-a "Družina" svih generacija uz njihove goste, KUD-ovi prijateljskih gradova Križevaca, Bogdanovaca i Kozarmislenya iz Republike Mađarske.

Članovi KUD-a "Družina" su veleposlanici grada Paga koji u tradicionalnoj nošnji i "tancom" predstavljaju bogatu kulturnu baštinu svojeg grada kako u Hrvatskoj isto tako i Europi. Oni izvode i "Robinju", prvu pučku dramu, za koju još uvijek postoje prijepori oko njena porijekla, autorstva i enigme kako se ona ustalila u Pagu.

Vidljivo je da unutar KUD-a djeluju dvije sekcije, folklorna i dramska. Prava je šteta da se unutar KUD-a tijekom svih ovih desetljeća postojanja nije ustalila još koja sekcija. Bilo pjevačka ili glazbena sekcija. Pred mladima je da osmisle i osvježe KUD te mu time dadu jednu novu dimenziju.

U gradu Pagu ne postoji kuća koja nije dala jednog člana "Družine". Imao sam tu veliku čast da sam bio dio tog miljea i to u trenucima kada je KUD nastupao na dvije najveće kulturne priredbe u Hrvatskoj, a to su "Dubrovačke ljetne igre" i "Dani hvarskog kazališta". Malo je i profesionalnih glumaca u Hrvatskoj koji su imali čast nastupati na obje priredbe.

Članovi KUD-a su nositelji amaterskog kulturnog života u gradu, čuvari su nasljeđa našeg grada koji sustavno djeluju na očuvanju cakavske tradicije i govornog izričaja. Kako nam poručuju još uvijek gaje puno ljubavi prema svom gradu, žele okupljati sve više mladih članova, time sačuvati običaje, narodnu nošnju, tanac i pisme "na kanat".

Za to su im potrebna i ne manje važna sigurna i redovna sredstva financiranja. KUD ima razumjevanje i podršku Paške općine koja iz proračuna ovisno o potrebama i projektima pokriva troškove KUD-a. Za organizaciju i kvalitetan rad KUD-a izuzetna je važna podrška podupiratelja i sponzora.
Posebno treba naglasiti volonterski rad svih članova koji su kroz godine dali svoj nemjerljiv doprinos u radu, kao i vodstvu, te svim predsjednicima do sada.

(izvor fotografija: sl.1,2,4 Valter Maričević; sl.3 Facebook)

utorak, 10.12.2019.

SAUR

Javlja mi se Tea sa posla i govori da je dobila ribe na Molo longo, da su to plavice i da ih ima dosta. Pita me što ćemo sa tom ribom. Kada dođeš doma vidjeti ćemo na što lići ta riba, pa ćemo se dogovorit.

Po dolasku Tee doma idem pogledati ribe pa vidim da su to skuše a ne plavice. Mi ćemo lijepo pripremiti jedan fini "saur". Što je to saur? To ti je ovdje u Primorju, "marinada". Ona to ne zna raditi, pa će se dogovoriti sa nonom. Nona je radila marinadu i pomoći će u izradi. Treba očistiti ribu i pripremiti se za dobar saur.
Sjetio sam se da sam pred dosta godina dobio jednu knjigu (vodič) na poklon koja se zove "Dalmatinska kuhinja – gastronomsko turistički vodič".

Treba sada pronaći u mnoštvu knjiga taj vodič. Našao sam je na jednoj od polica, knjigu su pripremili Franko Lukež i Branko Lovrić a knjigu je izdala Istarska naklada 1984. godine. Pogovor je napisao, a tko drugi nego Miljenko Smoje. Piše Smoje u pogovoru: "Poznajem dosta kuvari koji su pravi meštri svog zanata. Nalazi san ji svuda – I po vaporima i po otelima, ekskluzivnim restoranima i malin gostionica. I koje san god pita: koja je najboja kužina na svitu, svaki je reka: - Najboja je kužina moje matere. Ni jedna kužina, ni ruska, ni francuska, ni talijanska, ni kineska ne more se s njon mirit."

Kada sam uzeo vodič u ruke nisam mogao vjerovati koliko je Pag zastupljen u tom vodiču. Ne mogu vjerovati da imaju recept za "marinadu pašku". Da li je to moguće? Imam bogastvo doma a da o tome nisam vodio računa. Ja sam zaboravio da sam taj vodič i dobio baš tim povodom što je bila zastupljena paška kuhinja.

U turističko-gastronomskom itineraru kuhinja koje su predstavili za Pag su zapisali: "Nedaleko od Posedarja je odvojak za otok Pag. Oni koji skrenu s našeg glavnog pravca putovanja imaju očito jaki motiv. Otkrit ćemo ga. Nakon 44 kilometara naći ćete se u gradiću Pagu, čije su ime svijetom pronijele dvije znamenitosti – paška čipka i paški ovčji sir. Vrijedi razgledati i grad koji je u 15. stoljeću podigao glasoviti kipar i graditelj Juraj Dalmatinac (Katedrala, Kneževa palača, kula i djelovi bedema). Oni koje nije privukao miris paškog sira u međuvremenu nastavljuju putovanje brežuljcima Ravnih kotara."

Što više napisati nakon ovoga predstavljanja Paga i paške kuhinje?
Uživajte i isprobajte ponuđene recepte. Naš probni uradak smo i zabilježili.

ponedjeljak, 02.12.2019.

KAKO JE DOBRO VIDJETI TE OPET

- Kako je dobroooo, vidjeti te opet!
- Samo Ti pivaj.
- Kako neću kada te vidim. Glavno da si ti meni živ i zdrav Bebiću, udri brigu na veseje.
Tako je pocelo naše druženje prejcera. Korzo pun judi, bor na credini Korza, tema za ćakule koliko ti serce želi.

- Ca je to Advent Bebiću ? Jesmo mi noga puta imali taj Advent, je ki zna za to? U Pag je uvik bilo Došašće, malo je ki govori, Advent. Bila je sveta Lucija, Badnjak i Božić, nanka se Stipanja ni slavila toliko, ili ja krivo govorin.
- Imaš pravo, taj Advent ni bi toliko naglašen, nego blajdani kih si spomenu. U crikvu se znalo za Advent, ali mi smo slavili navedeni blajdani. Cekali smo svetu Luciju više nego Boga, samo radi pune kalcete. Koliko je samo smiha bila za tu svetu Luciju. Sada ću Ti ispripovidat jednu moju svetu Luciju u Riku. Ja san bi kod tete Marije i barba Beržice i navecer smo na barkun, ja i pokojni Diogen stavili kalcete. Dragi moj ima si ti sutra jutro ca vidit. U mojoj kalceti svega slatkoga, a u Diogenovoj i falši zubi, kapule, baložice od miša, razbijeni očali za čitat i ca ti ja znan ca je sve teta Marija unutra stavila. Diogen je poce plakat. Onda mu je teta Marija rekla:-Diogene ali nisi pogeda ca ti je u kalcetu kod malog barkuna. U tu kalcetu mu je bilo svega. Kakvo je to onda bilo veseje u kuću. Diogen je odma uze harmoniku i poce svirat. Vidiš Ti kompanjo moj kako vrime gre. Svi su pošli, i teta Marija i Papić Beržica i ovo lito Diogen.
- Kako si to ti bi kod tete Marije?
- Teta Marija i Papić Beržica su mojoj materi vjenčani kumovi, a teta Marija je mojoj nani perva rodica, sto put san Ti to reka, da im je mat bila Lučinka, sestra mome pradedu Jadri. Mat mi je bila na brod sa ocen, a ja san sta kod tete Marije na Potoku.

- Koliko je njih Bebiću bilo?
- Bile su cetiri sestre, teta Ruža u Telera, teta Lenka za barba Jerića Mekušića, teta Luce u Bujka, teta Marija u Beržice i brat in barba Božo.
- Ma ne to, nego koliko je bilo njih Lučinovih?
- Cetiri brata i sestra. Brati su bili moj praded Jadre, barba Ive, barba Mate, barba Valo i sestra in Marija.
- Dobro tebe služi pamet, Bebiću. Kada sad vidim kako ste vi tamo svi iskrižani, covik ne more verovat.

ŠKULA I PROBLEMI SA ŠKULON

- A kada san Ti govori da su i mat i sin mojoj nani pervi rojaci nisi verova.
- Pustimo mi to Bebiću, nego reci mi kako ovaj mali u škulu. Ni se triba ni upisat ovo godišće u škulu, ni boje da se još igra.

- To je cramota prijateju moj. Ca reć, dat in plaće? Znaš ca bi in ja da?
- To oćeš reć da bi in ti zabrani štrajkat?
- Neka oni štrajkaju, govoriju da je to njihovo pravo, ali je i pravo dice hodit u škulu. I najboji su mi oni koji radi svojih prava braniju drugima njihova prava. Ma jesi vidi. To ti je isto kao i oni ca štrajkaju na zebrama da zaustaviju promet, pa je covik umra u kolima hitne pomoći jer ih nisu stili pustiti radi njihovih prava. Ma vidi bogati. Štrakaj ti prijateju moj koliko god oćeš, samo nemoj meni moja prava uzimat, a ca se mene tiće mogu štrajkat ako ćeju šest godišć, samo ne na mojoj grbaći. Ja da punin državni proračun za tvoju penziju, za njihove plaće i niki ništa da ne radi. Ne gre to tako kumpanju moj pa ca god Ti misli o tome.
- Moga bi se složit stobon ali ne sa svin.
- A ca san krivo reka?
- Ja san za svoju penziju radi ceterdeset godišć?
- Da, ali tad kada si Ti radi neki drugi su koristili ti šoldi, sada neki drugi judi radiju da bi Ti dobi penziju. Ali meni to ni krivo. Krivo mi je za ove uhljebe. Od devetog miseca kada je poša u škulu, Mateo je nauci dva slova. Pa to je škula, to su učitelji? Odi molim te zbogon. Više je vridila ona moja čitanka "Sunce na prozorčiću", nego svi ovi njihovi tableti i škula za život. Lipo su odma na pocetak života naucili.

- Ne govoriš ti Bebiću bez veze, ali danas je sve drugacije nego noga puta.
- Je, kako da ne. Sada su se slova okrenula napak. Koda noga puta i sad slova A ni slovo A. Sada je malo drugacije. A, kako će dite naucit čitat ako ni nauci slova? Kad smo došli pervi dan u škulu onda je ravnateljica pitali da neka digneju ruku ona dica ka znaju čitat. Ja san misli da će ih odma prehitit u drugi razred. Ca će ju oni u pervi razred ako znaju čitat? Ja san Matea upisa u pervi razred da nauci čitat. Da san ja to zna, ja bi ga bi celo lito uci čitat, nebi ga more vidilo, pa bi bi doša u škulu ka napredno dite, ovako je doša ka nazadno, jer ni zna čitat. To je koda si doša u Auto škulu i reka in, ja znan vozit. Odma neka ti izdaju vozačku dozvolu, ca ćeš se zajebavat tamo vježbat, kada znaš vozit. Zac postoje škule? Zac se čipkarska škula zove tako, zac se ne zove čipkarski tečaj. Vajda se tamo u tu škulu nešto uci. Ja to gedan tako kumpanjo moj, a kako Ti baš me briga.
- Bebiću pamet uglavu jer ni dobro ratovat sa učiteljima.
- Moreju ti dite poslat na repeticije da dodatno trošiš šoldi. Znate vaše dijete nije dobro savladalo gradivo. Pa ca je cini u škulu, ako ni dobro savlada gradivo?
- Opet ti. Pustimo učitelji na miru.

PAŠKI SIR I OZNAKA IZVORNOSTI

- Nego nisi mi ništa reka za sir.
- Ne znan na ca pucaš? Paški sir je sada dobi oznaku izvornosti i ta oznaka se mora jasno vidit na svakon siru, to znači da naljepnice na siru više nisu potrebite, pogotovo one sa čipkom. To mislim na "paški sir", svi oni drugi sirevi nisu paški, pogotovo ne oni od kravljeg i kozjeg mlika. Tako da ti drugi nisu ni zaslužili da nosiju čipku na sebe. To Ti sada javno govorin, a znan ja di si Ti opet usmjeri ovo pitanje.

- To san sti Bebiću da receš. Neka je "paški sir" konačno paški sir u celon svitu i neka svi znaju od kuda dolazi.

- Vidiš kako Europska unija brine da sirarima na otoku pomogne i u financijskom delu, jer nećeju više morat štampat te naljepnice, a verujen da to ni mali izdatak.
Bilo je još jako puno toga ca smo dotakli, ali ki bi o svemu pisa. Sve on zna ca se doli dogaja, pogotovo od kada je instalira Fejsbuk. Ne kaliva se više od tog Fejsbuka. Baš mi je drago da se koristi društvenim mrežema, tako se to danas rece. U tom smo se ozračju i rastali. Geda san ga kako pasiva preko Korza, koda je Riku oslobodi. Lipo je sa njin se družit.

<	prosinac, 2019					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE