utorak, 31.12.2019.
31.12.2019. u 13:49 •
0
Komentara •
Print •
#
subota, 28.12.2019.
BEZ ČESTITKE
Ne govoriju bez veze da je napad najboja obrana. Tako je bilo i danas, nisan ni doša do stola di me ceka odma je poce.
- Tovar si Bebiću i to veliki.
- Zac, ca san ucini?
- Pa da Ti namim ovo godišće nisi čestita Božić.
- Kako Ti nisan čestita Božić?
- Ne pravi se munjen, preko bloga, ove godine nanka besede.
- Je fali san. Tri dana nisan taka kompjuter i kada san ša pogedat, vidim da nisan napisa čestitku. Izvinjavan se judima, jer se to do sada ni dogodilo.
![](https://blog.dnevnik.hr/iskonskipag/slike/m/blogi-889.jpg)
Nakon tog napada uvati se Matea a Matea baš briga ca on govori, on je uze moj telefon i igra igrice.
- Ca je mali posta si plivač, to si na Vodice nauci?
- Nisam.
- Onda, di si uci plivat?
- Na bazenu.
- Ma je, baš si se na bazen nauci kupat.
Vidi da ga Mateo previše ne doživljava, pa se opet uvati mene. Ni moga a da se ne dotakne politike.
- Lipo ti je Kolinda pasala na izbori.
- Ca je fali?
- Pomest će je Milanović?
- Živi bili pa vidili i ne tentaj više. Ca si ti ovde doša mene napinjat. Meni ne triba tlak dizat, nego ga kalivat.
- Ca ti se Bebiću cini ovaj Advent u Pag?
- Odlično, svaka čast organizatorima. Ne mogu sva dica poć u Zagreb, niti se stalno moramo vraćat u Casku.
- To i ja mislin i lipo je da je tako. Jesi vidi da su u Riku već pocele pripreme za karneval?
- I mi se parićivamo već misec dan.
- Ca se Ti parićivaš?
- Mateo je potpisao pristupnicu i od ove godine je Dondolaš. Nabavili smo svu monturu. Koža je sašivena, krabuja se nacinja, roba je već doma. Mi smo parićani za karneval. Pitaj Matea pa ćeš vidit ca on govori.
- Onda je istina ovo ca ti otac govori.
- Istina je.
- Kad nećete u Pag, onda se deržite običaja na Grobnik.
- Ne baculaj.
Reka je da još mora poć na pijacu, da više nima vrimena. Uvik nešto izmisli jer pol ure njega ubije bit na jedno misto. Nosi neki kalendari sa sobon, da to mora podilit, pun je problema. Mi smo još malo uživali u ovom prekrasnom vrimenu na Korzo prije ubeda.
28.12.2019. u 16:49 •
0
Komentara •
Print •
#
petak, 13.12.2019.
KUD "DRUŽINA" IZ PAGA OBILJEŽIO SVOJIH PRVIH 70 GODINA POSTOJANJA
Kulturno umjetničko društvo "Družina" iz grada Paga jedno je od onih kulturnih udruženja otoka Paga za koje se sa punim pravom može ustvrditi da su čuvar i promotor bogate kulturne i posebno folklorne baštine svoga kraja.
U Kneževom dvoru 22.studenog održana je svečena sjednica KUD-a "Družina", kojom prigodom je priređena izložba fotografija o povijesti KUD-a. Svečanoj sjednici nazočio je i župan Zadarske županije Božidar Longin, pored svojeg domaćina gradonačelnika Grada Paga Ante Fabijanića i predsjednika KUD-a Franća Bukše. Tom prigodom su uručene i zahvalnice zaslužnim članovima.
![](https://blog.dnevnik.hr/iskonskipag/slike/m/blogi-883.jpg)
Sljedeći dan u Domu kulture 23. studenog održan je nastup KUD-a "Družina" svih generacija uz njihove goste, KUD-ovi prijateljskih gradova Križevaca, Bogdanovaca i Kozarmislenya iz Republike Mađarske.
Članovi KUD-a "Družina" su veleposlanici grada Paga koji u tradicionalnoj nošnji i "tancom" predstavljaju bogatu kulturnu baštinu svojeg grada kako u Hrvatskoj isto tako i Europi. Oni izvode i "Robinju", prvu pučku dramu, za koju još uvijek postoje prijepori oko njena porijekla, autorstva i enigme kako se ona ustalila u Pagu.
Vidljivo je da unutar KUD-a djeluju dvije sekcije, folklorna i dramska. Prava je šteta da se unutar KUD-a tijekom svih ovih desetljeća postojanja nije ustalila još koja sekcija. Bilo pjevačka ili glazbena sekcija. Pred mladima je da osmisle i osvježe KUD te mu time dadu jednu novu dimenziju.
U gradu Pagu ne postoji kuća koja nije dala jednog člana "Družine". Imao sam tu veliku čast da sam bio dio tog miljea i to u trenucima kada je KUD nastupao na dvije najveće kulturne priredbe u Hrvatskoj, a to su "Dubrovačke ljetne igre" i "Dani hvarskog kazališta". Malo je i profesionalnih glumaca u Hrvatskoj koji su imali čast nastupati na obje priredbe.
Članovi KUD-a su nositelji amaterskog kulturnog života u gradu, čuvari su nasljeđa našeg grada koji sustavno djeluju na očuvanju cakavske tradicije i govornog izričaja. Kako nam poručuju još uvijek gaje puno ljubavi prema svom gradu, žele okupljati sve više mladih članova, time sačuvati običaje, narodnu nošnju, tanac i pisme "na kanat".
Za to su im potrebna i ne manje važna sigurna i redovna sredstva financiranja. KUD ima razumjevanje i podršku Paške općine koja iz proračuna ovisno o potrebama i projektima pokriva troškove KUD-a. Za organizaciju i kvalitetan rad KUD-a izuzetna je važna podrška podupiratelja i sponzora.
Posebno treba naglasiti volonterski rad svih članova koji su kroz godine dali svoj nemjerljiv doprinos u radu, kao i vodstvu, te svim predsjednicima do sada.
(izvor fotografija: sl.1,2,4 Valter Maričević; sl.3 Facebook)
13.12.2019. u 18:17 •
0
Komentara •
Print •
#
utorak, 10.12.2019.
SAUR
Javlja mi se Tea sa posla i govori da je dobila ribe na Molo longo, da su to plavice i da ih ima dosta. Pita me što ćemo sa tom ribom. Kada dođeš doma vidjeti ćemo na što lići ta riba, pa ćemo se dogovorit.
![](https://blog.dnevnik.hr/iskonskipag/slike/m/blogi-876.jpg)
Po dolasku Tee doma idem pogledati ribe pa vidim da su to skuše a ne plavice. Mi ćemo lijepo pripremiti jedan fini "saur". Što je to saur? To ti je ovdje u Primorju, "marinada". Ona to ne zna raditi, pa će se dogovoriti sa nonom. Nona je radila marinadu i pomoći će u izradi. Treba očistiti ribu i pripremiti se za dobar saur.
Sjetio sam se da sam pred dosta godina dobio jednu knjigu (vodič) na poklon koja se zove "Dalmatinska kuhinja – gastronomsko turistički vodič".
Treba sada pronaći u mnoštvu knjiga taj vodič. Našao sam je na jednoj od polica, knjigu su pripremili Franko Lukež i Branko Lovrić a knjigu je izdala Istarska naklada 1984. godine. Pogovor je napisao, a tko drugi nego Miljenko Smoje. Piše Smoje u pogovoru: "Poznajem dosta kuvari koji su pravi meštri svog zanata. Nalazi san ji svuda – I po vaporima i po otelima, ekskluzivnim restoranima i malin gostionica. I koje san god pita: koja je najboja kužina na svitu, svaki je reka: - Najboja je kužina moje matere. Ni jedna kužina, ni ruska, ni francuska, ni talijanska, ni kineska ne more se s njon mirit."
Kada sam uzeo vodič u ruke nisam mogao vjerovati koliko je Pag zastupljen u tom vodiču. Ne mogu vjerovati da imaju recept za "marinadu pašku". Da li je to moguće? Imam bogastvo doma a da o tome nisam vodio računa. Ja sam zaboravio da sam taj vodič i dobio baš tim povodom što je bila zastupljena paška kuhinja.
U turističko-gastronomskom itineraru kuhinja koje su predstavili za Pag su zapisali: "Nedaleko od Posedarja je odvojak za otok Pag. Oni koji skrenu s našeg glavnog pravca putovanja imaju očito jaki motiv. Otkrit ćemo ga. Nakon 44 kilometara naći ćete se u gradiću Pagu, čije su ime svijetom pronijele dvije znamenitosti – paška čipka i paški ovčji sir. Vrijedi razgledati i grad koji je u 15. stoljeću podigao glasoviti kipar i graditelj Juraj Dalmatinac (Katedrala, Kneževa palača, kula i djelovi bedema). Oni koje nije privukao miris paškog sira u međuvremenu nastavljuju putovanje brežuljcima Ravnih kotara."
Što više napisati nakon ovoga predstavljanja Paga i paške kuhinje?
Uživajte i isprobajte ponuđene recepte. Naš probni uradak smo i zabilježili.
10.12.2019. u 11:45 •
0
Komentara •
Print •
#
ponedjeljak, 02.12.2019.
KAKO JE DOBRO VIDJETI TE OPET
- Kako je dobroooo, vidjeti te opet!
- Samo Ti pivaj.
- Kako neću kada te vidim. Glavno da si ti meni živ i zdrav Bebiću, udri brigu na veseje.
Tako je pocelo naše druženje prejcera. Korzo pun judi, bor na credini Korza, tema za ćakule koliko ti serce želi.
![](https://blog.dnevnik.hr/iskonskipag/slike/m/blogi-870.jpg)
- Ca je to Advent Bebiću ? Jesmo mi noga puta imali taj Advent, je ki zna za to? U Pag je uvik bilo Došašće, malo je ki govori, Advent. Bila je sveta Lucija, Badnjak i Božić, nanka se Stipanja ni slavila toliko, ili ja krivo govorin.
- Imaš pravo, taj Advent ni bi toliko naglašen, nego blajdani kih si spomenu. U crikvu se znalo za Advent, ali mi smo slavili navedeni blajdani. Cekali smo svetu Luciju više nego Boga, samo radi pune kalcete. Koliko je samo smiha bila za tu svetu Luciju. Sada ću Ti ispripovidat jednu moju svetu Luciju u Riku. Ja san bi kod tete Marije i barba Beržice i navecer smo na barkun, ja i pokojni Diogen stavili kalcete. Dragi moj ima si ti sutra jutro ca vidit. U mojoj kalceti svega slatkoga, a u Diogenovoj i falši zubi, kapule, baložice od miša, razbijeni očali za čitat i ca ti ja znan ca je sve teta Marija unutra stavila. Diogen je poce plakat. Onda mu je teta Marija rekla:-Diogene ali nisi pogeda ca ti je u kalcetu kod malog barkuna. U tu kalcetu mu je bilo svega. Kakvo je to onda bilo veseje u kuću. Diogen je odma uze harmoniku i poce svirat. Vidiš Ti kompanjo moj kako vrime gre. Svi su pošli, i teta Marija i Papić Beržica i ovo lito Diogen.
- Kako si to ti bi kod tete Marije?
- Teta Marija i Papić Beržica su mojoj materi vjenčani kumovi, a teta Marija je mojoj nani perva rodica, sto put san Ti to reka, da im je mat bila Lučinka, sestra mome pradedu Jadri. Mat mi je bila na brod sa ocen, a ja san sta kod tete Marije na Potoku.
- Koliko je njih Bebiću bilo?
- Bile su cetiri sestre, teta Ruža u Telera, teta Lenka za barba Jerića Mekušića, teta Luce u Bujka, teta Marija u Beržice i brat in barba Božo.
- Ma ne to, nego koliko je bilo njih Lučinovih?
- Cetiri brata i sestra. Brati su bili moj praded Jadre, barba Ive, barba Mate, barba Valo i sestra in Marija.
- Dobro tebe služi pamet, Bebiću. Kada sad vidim kako ste vi tamo svi iskrižani, covik ne more verovat.
ŠKULA I PROBLEMI SA ŠKULON
- A kada san Ti govori da su i mat i sin mojoj nani pervi rojaci nisi verova.
- Pustimo mi to Bebiću, nego reci mi kako ovaj mali u škulu. Ni se triba ni upisat ovo godišće u škulu, ni boje da se još igra.
- To je cramota prijateju moj. Ca reć, dat in plaće? Znaš ca bi in ja da?
- To oćeš reć da bi in ti zabrani štrajkat?
- Neka oni štrajkaju, govoriju da je to njihovo pravo, ali je i pravo dice hodit u škulu. I najboji su mi oni koji radi svojih prava braniju drugima njihova prava. Ma jesi vidi. To ti je isto kao i oni ca štrajkaju na zebrama da zaustaviju promet, pa je covik umra u kolima hitne pomoći jer ih nisu stili pustiti radi njihovih prava. Ma vidi bogati. Štrakaj ti prijateju moj koliko god oćeš, samo nemoj meni moja prava uzimat, a ca se mene tiće mogu štrajkat ako ćeju šest godišć, samo ne na mojoj grbaći. Ja da punin državni proračun za tvoju penziju, za njihove plaće i niki ništa da ne radi. Ne gre to tako kumpanju moj pa ca god Ti misli o tome.
- Moga bi se složit stobon ali ne sa svin.
- A ca san krivo reka?
- Ja san za svoju penziju radi ceterdeset godišć?
- Da, ali tad kada si Ti radi neki drugi su koristili ti šoldi, sada neki drugi judi radiju da bi Ti dobi penziju. Ali meni to ni krivo. Krivo mi je za ove uhljebe. Od devetog miseca kada je poša u škulu, Mateo je nauci dva slova. Pa to je škula, to su učitelji? Odi molim te zbogon. Više je vridila ona moja čitanka "Sunce na prozorčiću", nego svi ovi njihovi tableti i škula za život. Lipo su odma na pocetak života naucili.
- Ne govoriš ti Bebiću bez veze, ali danas je sve drugacije nego noga puta.
- Je, kako da ne. Sada su se slova okrenula napak. Koda noga puta i sad slova A ni slovo A. Sada je malo drugacije. A, kako će dite naucit čitat ako ni nauci slova? Kad smo došli pervi dan u škulu onda je ravnateljica pitali da neka digneju ruku ona dica ka znaju čitat. Ja san misli da će ih odma prehitit u drugi razred. Ca će ju oni u pervi razred ako znaju čitat? Ja san Matea upisa u pervi razred da nauci čitat. Da san ja to zna, ja bi ga bi celo lito uci čitat, nebi ga more vidilo, pa bi bi doša u škulu ka napredno dite, ovako je doša ka nazadno, jer ni zna čitat. To je koda si doša u Auto škulu i reka in, ja znan vozit. Odma neka ti izdaju vozačku dozvolu, ca ćeš se zajebavat tamo vježbat, kada znaš vozit. Zac postoje škule? Zac se čipkarska škula zove tako, zac se ne zove čipkarski tečaj. Vajda se tamo u tu škulu nešto uci. Ja to gedan tako kumpanjo moj, a kako Ti baš me briga.
- Bebiću pamet uglavu jer ni dobro ratovat sa učiteljima.
- Moreju ti dite poslat na repeticije da dodatno trošiš šoldi. Znate vaše dijete nije dobro savladalo gradivo. Pa ca je cini u škulu, ako ni dobro savlada gradivo?
- Opet ti. Pustimo učitelji na miru.
PAŠKI SIR I OZNAKA IZVORNOSTI
- Nego nisi mi ništa reka za sir.
- Ne znan na ca pucaš? Paški sir je sada dobi oznaku izvornosti i ta oznaka se mora jasno vidit na svakon siru, to znači da naljepnice na siru više nisu potrebite, pogotovo one sa čipkom. To mislim na "paški sir", svi oni drugi sirevi nisu paški, pogotovo ne oni od kravljeg i kozjeg mlika. Tako da ti drugi nisu ni zaslužili da nosiju čipku na sebe. To Ti sada javno govorin, a znan ja di si Ti opet usmjeri ovo pitanje.
- To san sti Bebiću da receš. Neka je "paški sir" konačno paški sir u celon svitu i neka svi znaju od kuda dolazi.
- Vidiš kako Europska unija brine da sirarima na otoku pomogne i u financijskom delu, jer nećeju više morat štampat te naljepnice, a verujen da to ni mali izdatak.
Bilo je još jako puno toga ca smo dotakli, ali ki bi o svemu pisa. Sve on zna ca se doli dogaja, pogotovo od kada je instalira Fejsbuk. Ne kaliva se više od tog Fejsbuka. Baš mi je drago da se koristi društvenim mrežema, tako se to danas rece. U tom smo se ozračju i rastali. Geda san ga kako pasiva preko Korza, koda je Riku oslobodi. Lipo je sa njin se družit.
02.12.2019. u 18:01 •
0
Komentara •
Print •
#