ISKONSKI PAG

nedjelja, 29.01.2023.

BURI UPRKOS

Usprkos jakoj, mogao bih slobodno kazati orkanskoj buri i hladnoći uz niske temperature nije me spriječilo da jučer odem na Kukuljanovo susjedno mjesto gdje se održavala manifestacija „Zvona i kanat za bakarski kraj“ nakon dvije godine pauze.

Mateo je sudjelovao sa svojim Dondolašima. Ja mu se jednostavno divim koja je to volja i odanost tradiciji.

U Domu kulture na Kukuljanovu počelo se skupljati mlado i staro, mnoštvo zvončara, maškara i posjetitelja kako bi uveličalo ovu manifestaciju.

Bila je to ujedno prilika da se sretneš s ljudima koje duže vrijeme nisam vidio. Tako sam se susreo s dragim prijateljem fotoreporterom Novog Lista Sergejem Drechslerom koji je uradio nekoliko fotografija na čemu mu se iskreno zahvaljujem.

(foto: Sergej Drechsler)

Drago mi je da su počela karnevalska ludovanja u mom Pagu. Niti u Pagu bura nije nikada bila prijepor da se održe maškarani tanci. Sjećam se dok sam još svirao u hotelu Bellevue kako se na kantun prvog magazina čekalo da prođe reful da potrčiš i dođeš do zadnjeg magazina a da ne budeš smočen od vala. Kroz solanu se tada nije moglo prolaziti. Koliko je njih mokrih došlo na tanci? Paškog čovjeka nije moglo ništa zaustaviti u karnevalskom ludovanju.

Svi vi koji volite karneval i tance ne popuštajte buri i bilo kojem vremenu usprkos, razveselite se „munješajte“ i budite ono što nikada niste.

Dondolaše čeka još veliko finale na Riječkom karnevalu a moje Pažane zadnja tri dana karnevala na Pijacu.
ŽIVIO KARNEVAL !!!

utorak, 24.01.2023.

JADROLINIJA – PRVIH 70 GODINA - BRODOVI I SUDBINE

„Neporeciva je veza između brodova i sjećanja, baš kao što je neraskidiva veza između brodova i mora, jer to i nije veza, to je suživot dvaju samosvojnih predodređenih bića upućenih jedno na drugo, jednog svevremenog, bezvremenog stvora – mora, i jednog vremenom uvjetovanog stvora – broda, u neprestanom dokazivanju neophodnosti vlastitog imperativa: broda da plovi, mora da dopušta, broda da ima svoj cilj, mora da bude vječno i besciljno.“
Ovako o brodovima i moru zbori gospar Luko Paljetak.

U danima darivanja dobio sam na poklon bogato opremljenu fotomonografiju „Jadrolinija – prvih 70 godina – brodovi i sudbine“. U toj fotomonografiji predstavljena je kompletna flota tog našeg linijskog brodara od njenog osnutka do današnjih dana.

Predstavljen je svaki brod – trajekt sa svim podacima od izgradnje pa do otpisa iz flote Jadrolinije.
Iznenadilo me kada sam naišao da je Jadrolinija svojim brodovima – trajektima dodjeljivala imena koje su vezane za otok Pag.
Odlučio sam predstaviti sva ta plovila koja su prezentirana u monografiji.


1.PAG (1953 – 1963)

Putnički parobrod male obalne plovidbe, 482 BRT, 236 NRT, 200 tona nosivosti. Mogao je primiti 250 putnika. Duljina broda 41,87 m, širina 7,34 m, visina 3,71m. Pokretao ga je stapni parni stroj trostruke ekspanzije s pogonom na ugljen. Brzina od 386 kW i 12.5 čvorova.
1908 g. brod je izgrađen u brodogradilištu Howaldtswerke u Kielu, Njemačka kao novogradnja 499 pod imenom BRASSO ZA Ugarsko-hrvatsko dioničko pomorsko parobrodsko društvo Rijeka. Porinut 10. rujna i predan u listopadu 1908.
1921.CETINJE Hrvatsko dioničko pomorsko parobrodsko društvo Rijeka.
1922. Jadranska plovidba dioničko parobrodsko društvo Sušak.
1923. Jadranska plovidba d.d. Sušak.
1924.CHERSO S.A. di navigazione marittima Costiera Fiume
1932.CALITEA Societa'Adriatica' di navigazione Fiume.
1933.SCARPANTO Societa 'Adriatica' di navigazione Fiume.
1937. Societa Fiumana di navigazione Fiume.
1943. 23. rujna preuzela ga njemačka Ratna mornarica (Krigsmarine-Hafenstutzflottile Venedig). Novo ime IV 53.
1945. 6. ožujka napadnut od britanskih motornih topovnjača MGB 656, 703 I 705, te potopljen kod rta Valditoni, Raša-Risnica.
1952. 16. ožujka izvađen po „Brodospasu“, otegljen u Split i obnovljen u Brodogradilištu „Vicko Krstulović“. Predan Jadroliniji 9. srpnja 1953. Novo ime PAG.
1963. Prodan Brodospasu i u lipnju izrezan u Svetom Kaji.


2.LUN (1974 – 1986)

Motorni brod za opći teret, 2124 BRT, 1113 NRT, 2996 tona nosivosti. Duljina 89,03 m, 14,28 m širina, 7,29 m visina. Pokretao ga je dizelski stroj 1765 kW uz brzinu 13 čvorova Sulzer Brothers Ltd. Winterthur, Švicarska.
1958. Izgrađen u brodogradilištu Valmet OY Pansion Tehdan u Turku, Finska kao novogradnja 231 pod imenom INARI za tvrtku Suomen Höyrylaiva OsekoYhtion (Finland Steamship Co.Ltd.) Helsinki, zastava Finska. Porinut 12. listopada 1957.
1974. Kupljen za potrebe Jadrolinije. Novo ime LUN.
1986. U siječnju prodan „Brodomaterijalu“ Rijeka i 5. ožujka dotegljen iz Malog Lošinja u rezalište Brodospas u Svetom Kaji.


3.NOVALJA (1974-2005)

Motorni trajekt male obalne plovidbe, 362 BRT, 111NRT, 180 tona nosivosti. Može primiti 32 vozila i 268 putnika. Duljina 49,72 m., širina 10.72 m., visina 4,06 m. Pokreće ga dizelski stroj MaK 552 kW, brzina 9 čvorova.
1959. Izgrađen u brodogradilištu Kalmar Varv A/B u Kalmaru, Švedska kao novogradnja 394 pod imenom KALMARSUND V za tvrtku Ĺngbĺts A/B Kalmarsund Kalmar, zastava Švedska (J:B: Jeansson). Porinut 9.veljače 1959.
1974. Kupljen za potrebe Jadrolinije. Novo ime NOVALJA.
2005. Prodan tvrtki Lošinjska plovidba-Brodogradilište d.d. Mali Lošinj. Planirana preinaka u teglenicu za radove u brodogradilištu.
2011. 29. svibnja isplovio iz Malog Lošinja u tegalj talijanskog tegljača „Eisvogel“ (zajedno s trajektom „Lovrijenac“) i 6. lipnja predan rezalištu Aliagi.


4.BARTOL KAŠIĆ (1989-)

Motorni feribot male obalne plovidbe, 2296 BT, 875 NT. Može primiti 54 vozila i 500 putnika. Duljina 64,8 m., širina 13,8 m., i visina 4,4 m. Pokreću ga dva dizelska stroja MAN-B&W ukupno 240 kW, postiže brzinu od 13,5 čvorova. Tvornica dizel motora „Split“ Split.
1989. Izgrađen u „Titovom brodogradilištu“ u Kraljevici kao novogradnja 482 pod imenom VUK KARADŽIĆ za Jadroliniju. Porinut 27. siječnja i predan 17. srpnja 1989.
1991. Ime promijenio u BARTOL KAŠIĆ.
1992. 5. kolovoza, na putu iz Malog Lošinja u Pulu, pretrpio havariju stroja. Popravljen u rujnu. Novu havariju stroja pretrpio 3. siječnja 1993. na putu iz Splita u Rijeku. Popravljen i vraćenu plovidbu tek 15. srpnja.
U sadašnjoj je floti.


5.ŽIGLJEN (1992-2008)

Motorni trajekt male obalne plovidbe, 300 BT, 133 NT, 44 vozila i 200 putnika. Duljina 54,02 m., širina 9,02 m., visina 2,37 m. Pokreću ga dva dizelska stroja Nohab-Polar ukupno 714 kW s brzinom 7 čvorova.
1971. Izgrađen u brodogradilištu Asiverken A/B u Amalu, Švedska kao novogradnja 97 pod imenom FÄRJA 62/287 za tvrtku Svenska Staten Vĺgverk Stockholm, zastava Švedska.
1979. DÖBELN Umea Kommun Gatukontoret Holmsund, zastava Švedska.
1989. Rydstafors AB Ekerö, zastava Švedska
1990. OLOF TRÄTALJA Rydstafors AB Ekerö.
1991. 1.siječnja potonuo na predjelu Slagsta u Stockholmu gdje je bio raspremljen. Izvađen 22. siječnja uz pomoć plovne dizalice „Lodbrok“. Prodan tvrtki Marin & Haverikonsult KA AB Farsta, zastava Švedska.
1992. Kupljen za potrebe Jadrolinije. Novo ime ŽIGLJEN. Registriran na tvrtku Adriatic General Shipping Co.Ltd. Monrovia luka upisa Rijeka.
1997. Upisan na Jadroliniju.
2008. Prodan tvrtki Viadukt d.d. Zagreb i preupisan kao ro-ro teretni brod.
I dalje u plovidbi.


6.NOVALJA (2005-)

Dvotrupni putnički motorni brod male obalne plovidbe, 458 BT, 155 NT, 324 putnika. Duljina 41,57 m., širina 11 m., visina 3,8 m. Pokreću ga dva dizelska stroja MTU ukupno 3878 kW, brzina 36 čvorova M.T.U. Friedrichshafen GmbH Friedrichshafen, Njemačka.
1991. Izgrađen u brodogradilištu F.B.M. Marintenik(S) Pte.Ltd. u Singaporeu kao novogradnja 123 pod imenom VASCO DA GAMA za tvrtku Hong Kong Macao Hydrofolil Co.Ltd. Hong Kong.
1996. CTS Parkview Holdings Cebu, zastava Filipini.
1998.SUPERCAT 7 Universal Aboitiz Inc. Cebu, zastava Filipini.
2000. Phillipine Fast Ferry Holding Corp. Cebu, zastava Filipini (Abotiz Jebsens Shipmanagement).
2005. Kupljen za potrebe Jadrolinije. Novo ime NOVALJA.
U sadašnjoj floti.

srijeda, 11.01.2023.

U PAGU PREDSTAVLJEN ROMAN „MIĆELOVE KRONIKE ili gomila muke i truda“

Navršava se mjesec dana kako je u Gradu Pagu 19. prosinca 2022. u Kneževom dvoru predstavljena knjiga „Mićelove kronike ili gomila muke i radosti“ autora Iva Fabijanića. Ivo Fabijanić je kazao kako su njegova prva knjiga, „Ružarij nane Jerke“ i knjiga „Pjesme i Pisma mojoj Mariji“ dio trilogije te kako će objaviti i treću knjigu.

Knjigom „Mićelove kronike ili gomila muke i radosti“ zaokružena je priča svojevrsne trilogija o obiteljima Fabijanić, kako autorove obitelji tako i obitelji njegove supruge Marije.
Autor je knjigu podijelio u tri djela, u prvom djelu na njemu sada prepoznatljivom stilu pisanja, opisao je život ing. Fabijanića od njegovog rođenja do njegove smrti
Drugi dio knjige su pisani zapisi ing. Mihovila Fabijanića pisani rukom koji je svojim krasopisom omogućio da se svi zapisi mogu pročitati u originalnom obliku.

Treći dio knjige pod nazivom „Sjećanja“ prepušten je gostima: Branimiru Maričeviću, Vesni Ivić, Urici Lisjak, Ana Mariji Fabijanić (unuka), Josipu Portadi i Ivanu Gligori koji je napisao predgovor za knjigu.
Autor predgovora Ivan Gligora je onaj čovjek koji je Mihovila Fabijanića predložio Gradskom vijeću Grada Paga za dodjelu Povelje Grada Paga za životno djelo.

Gosti koji su u svojim sjećanjima napisali osvrte na Mihovila Fabijanića spominju ga kao učitelja kojeg se pamti cijeloga života. To je osoba od koje se često očekuje mnogo u određenim životnim situacijama. Biti učitelj oduvijek je označavalo nešto više, plemenito u ponašanju tako i na odabiru budućih zanimanja svojih učenika.

(foto:Radio Pag; Facebook)

Vjerujem da je upravo takvim ponašanjem Mihovil Fabijanić utjecao na mnoge svoje učenike koji mu danas zahvaljuju na svoje svjetonazore i na onome što su postigli u životu.
U Prilozima kojih je svojom rukom napisao Mihovil Fabijanić dobili smo cjelokupan uvid u njegov život, od rođenja do njegovog odlaska s ovoga svijeta.

Nismo dobili samo uvid u bogatom nastavno-predavačkom radu, nego i sudioništvo u svekolikom intelektualnom životu. Inženjer Fabijanić kao obrazovani biolog i kemičar dao je i niz drugih kulturnih doprinosa općoj kulturnoj povijesti ne samo grada Paga, nego i cijelog otoka.

Svojim je djelima zasigurno ostavio jedan od dubljih tragova paškog identiteta i time zaslužio nagradu Grada Paga.
Knjiga je puna dinamičnih radnji i zbivanja, s puno opisa tih događaja, s mnoštvom iznenađujućih i šokantnih otkrića, iz života ing. Fabijanića. Knjiga je temeljena na stvarnim događajima i time nam prenosi snažnu poruku jednog života kojeg je trebalo svakako zabilježiti.

(foto 6,7:Valter Maričević;Facebook)

Preporučujem ovu knjigu svima a posebno onima koji vole autobiografije, jer je ova puna doživljaja, osobnog razvoja i rasta, sazrijevanja, učenja na vlastitim pogreškama i zato tko bude pročitao ovu knjigu moći će iz nje izvući i osobnu korist.

<	siječanj, 2023					>
P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Kolovoz 2023 (1)
Srpanj 2023 (2)
Lipanj 2023 (1)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (1)
Ožujak 2023 (3)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (3)
Prosinac 2022 (3)
Studeni 2022 (2)
Listopad 2022 (3)
Rujan 2022 (1)
Kolovoz 2022 (1)
Srpanj 2022 (2)
Lipanj 2022 (2)
Svibanj 2022 (2)
Travanj 2022 (1)
Ožujak 2022 (4)
Veljača 2022 (3)
Siječanj 2022 (2)
Prosinac 2021 (2)
Studeni 2021 (1)
Listopad 2021 (5)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (4)
Srpanj 2021 (2)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (4)
Travanj 2021 (3)
Ožujak 2021 (5)
Veljača 2021 (3)
Siječanj 2021 (5)
Prosinac 2020 (4)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (3)
Rujan 2020 (3)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (2)
Lipanj 2020 (4)
Svibanj 2020 (6)
Travanj 2020 (3)
Ožujak 2020 (5)
Veljača 2020 (4)
Siječanj 2020 (4)
Prosinac 2019 (5)
Studeni 2019 (4)
Listopad 2019 (4)
Rujan 2019 (4)

Linkovi

www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com

DA SE NE ZABORAVI

Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.

Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".

"SLIKOVNI RJEČNIK"

1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA



Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.


101 PAŽANIN

1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE