Ove dane smo uz topli čaj, a uz topli čaj uvik lipo dojde nešto slatko pojist. Tako su mi napamet pale domaće slatke galetice ke je pravila moja mat. Kad bi reka da je za te galetice tribala mašina za mlit meso morebit mi nebite verovali. Tribalo je imat samo nastavke koji su mogli stat na mašinu i ispadale su fine galetice.
(foto: Brankica Bubanko, Oblizek)
Na pocetak kad se sprave, zna se, galetice budu tvrde, a onda se nakon nekoliko dan kada odstoje postaju lipo meke i užitak ih je ist. Cuvaju se u limene škatule i ne nude se samo uz čaj, nego se mogu ponudit uz žmujić prošeka ili rožoja.
(foto: Facebook)
Ti prhki domaći keksi ke mi zovemo galetice dolazi od talijanske besede (tal.galetta), u standardnom jeziku je čajni kolačić, ke zadnjih godina doživljavaju kako to danas recemo come back, pa se tako više ne može dogodit u ovim našim primorskim mistima da za vrime adventa ne nude i galetice upravo ovakve kako ih je spravljala moja mat.
(foto: Facebook)
Nabasa san na jednu recetu kako nacint galetice i cini mi se da je po takvon receptu i moja mat radila galetice.
Ta receta glasi: 90 dkg oštrog brašna, 20 dkg cukara, 25 dkg masti ili margarina, 4 jaja, 1 škartocić cukara od vanilije, naribane korice limuna.
Peceju se destak minuti i triba vodit računa da ne zagore.
(foto: Miljenko Brezak, Oblizeki)
Na vamin je da najdete stare mašine za mlit meso i da specete galetice. Tako su obične da jednostavnije ne moreju bit, a nikada nisu šle vanka mode.
Dragi moji, nadan se da ćemo i ovo vrime blajdani blagovat uz društvo uz dobar žmuj prošeka, more i dobrog vina ili čaja kako ki voli uz nezaboravne galetice.
Knjiga „Priča soli“ autora Mate Donadića predstavljena je paškoj javnosti 26. studenog 2022. u Kneževom dvoru u Gradu Pagu.
(foto: Elvis Šmit, TZ Grada Paga; Facebook)
Moderator je bio sam autor kao vrsni i iskusni poznavatelj paške prirodne i kulturno-povijesne baštine koji je svoja znanja prenio u svojoj knjizi.
Nastojao sam doći do ove knjige kako bih upotpunio znanja o svom rodnom gradu i njegovoj bogatoj povijesti. Par dana nakon promocije knjiga je već bila u mojem posjedu i mogao sam se posvetiti napisanom štivu.
Iako autor u svom uvodu navodi da ova knjiga nema namjeru biti znanstveni rad niti književno djelo koncipirana je u formi vodiča koji čitatelju predstavlja manje poznata, i ona znanja o soli i povijesti proizvodnje soli u Pagu. Ova knjiga moći će poslužiti kao temeljni kamen na kojem će se moći graditi opširnija i sveobuhvatnija znanja o proizvodnji i važnosti soli u Gradu Pagu.
(foto: Elvis Šmit, TZ Grada Paga, Facebook)
Posebnu pozornost na mene posebno je privukao prilog gdje autor govori o zdravstvenom turizmu u Pagu. Ovoj temi sam posvetio nekoliko postova na ovom blogu obzirom da sam bio kadar bivše „Lokunje“ koji je školovan upravo s namjerom razvoja zdravstvenog turizma. I moj predzadnji post o buri u podvelebitskom kanalu upućivao je na to kao da smo ja i autor knjige bili u dosluhu pa je Donadić zapisao: - Uz navedeno i buru koja donosi zrak sa Velebita, koji je zaštićeno područje biosfere i to od UNESCO-a, i aerosol iz Velebitskog kanala otok Pag bi trebao postati jedan od značajnih centara zdravstvenog turizma u Europi, bez ikakvog pretjerivanja.“
Autor nas kao pravi turistički vodič vodi svim otočkim raznolikostima koje nam daruje sol a kojih nema na drugim otocima na Jadranu. Stoga ga sve to čini jedinstvenim.
Na kraju moram uputiti i jednu javnu kritiku autoru a ta je da je u svojoj knjizi uvrstio jednu moju fotografiju a nije naveo ime autora fotografije.
(foto: Elvis Šmit, TZ Grada Paga, Facebook)
Predstavljanje knjige „Priča soli“ u ovom zimskom periodu svjedoči o kulturnoj ustrajnosti kako vrijedi živjeti na otoku.
< | prosinac, 2022 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Ovaj Blog isključivo će se baviti Gradom Pagom, njegovim govorom, ljudima i običajima.
Najvećim dijelom, fotografije na blogu, moje su autorsko djelo.
Fotovremeplovom - "PAG - ISTO, A DRUGAČIJE"
prikazujem usporednicu svojih fotografija nekada i danas.
www.branimirpag.webs.com
www.ivo.palcic.hr
www.komuniststarfotomkll.blogspot.com
www.ross-ros.blogspot.com
www.pag-foto.info
www.fotobard.blog.hr
www.takvismoazac.blogspot.com
Želja da zabilježim riječi koje se upotrebljavaju u svakodnevnoj komunikaciji u mom Pagu motiviralo me da se fotografijom - fotogovorom izrazim, sjetim i "DA SE NE ZABORAVI", a što je najvažnije sačuva jezik koji je posljednjih desetljeća toliko ugrožen.
Preko ovih riječi želja mi je potaknuti druge, poglavito one starije Pažane da mlađe naraštaje podučavaju svojem jeziku kako bi time mogli razmišljati o podrijetlu Pažana.
Davajući time važanosti starog paškog govora ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge književnog standardnog jezika. Bez književnog jezika ne bi bilo ni nacije, ali ne treba raditi dileme da li književni ili mjesni govor, nego afirmaciju jednog i drugog kao bogastvo jedne lokalne sredine.
Svega ca je bilo sada više nica. Ma vavik ostaje starinsko nan "CA". Kad nas je mat zvala dok smo bili dica, brižna je pitala: "je nan triba ca?". Rivon i pijacon zvoni poput zvonca najslaja nan ric materinsko "CA". Nikomu ne dajmo da se u nju paca i da ki povridi domaće nan "CA". I u tujen svitu di ki štrapaca nek ne zaboravi naša paško "CA".
"SLIKOVNI RJEČNIK"
1.LOKVA
2.GUŠTERNA
3.DOMIJANA
4.UŽAL ili GROP
5.ZIKVA
6.TRGATVA
7.KJUKA
8.CIMITAR
9.MAŽININ
10.LESA
11.KOMIN i NAPA
12.LUMBRELA
13.AFITANCA
14.TORKUL
15.PEMEDEVOR ili POMIDOR
16.ŽMUJ(L)
17.ŠTERIKA
18.ŠUFERIN
19.LUMACA
20.LUMIN
21.SUKVICA
22.BULAMAN
23.ŠPAHER
24.LEROJ
25.BOTUN
26.KABAN
27.BARJAK / BANDIRA
28.SALBUN
29.ANGURJA
30.ULICA
31.PEŠKARIJA
32.FRITE - FRITULE
33.ŠANTUL
34.CIVERA
35.FUNTANA
36.DIDE
37.GALOPER-GAROFUL (KALOPER)
38.VALIŽA
39.BRIMENICE
40.BERTVOLIN ili BRITVULIN
41.FERŠE
42.BUL
43.MULTA
44.ŠJALPA
45.CIMAT (SE)
46.BOKET(IĆ)
47.PAJPA
48.STAĆICA
49.TORKUL drugi del
50.FACOL - FACOLIĆ
51.GALETICA
52.CRIŠNJA
Posljednje vrijeme često imamo priliku čitati o slavnim i poznatim ljudima iz određenih hrvatskih regija. Tako su i hrvatski otoci dali puno zaslužnih Hrvata koji su obilježili povijest Hrvatske.
Slobodan Prosper Novak napisao je knjigu: "101 Dalmatinac i poneki Vlaj" za koju autor navodi, da je iz nostalgije i znatiželje napisao ovo djelo.
Moj interes prema ovom djelu bio je, da li je gospodin Novak našao kojeg Pažanina koji bi bio zaslužan da bude uvršten među svim tim Dalmatinskim velikanima.
Pažanin Bartol Kašić, pisac prve gramatike hrvatskog jezika, zaslužio je da bude prikazan u tom djelu.
Ova ideja Slobodana Prospera Novaka, bila je poticaj pronaći 101 Pažanina koji zaslužuju biti predstavljeni javnosti svime onime po čemu su posebno bili prepoznatljivi.
Biti će predstavljeni svi oni koji su rođeni u gradu Pagu ili koji su po roditeljima Pažani, a zaslužuju da budu dostojno prezentirani.
101 PAŽANIN
1. KAŠIĆ BARTOL
2. GRUBONIĆ PETAR
3. MATASOVIĆ VID
4. MRŠIĆ IVAN
5. TUTNIĆ IVAN
6. MIŠOLIĆ BENEDIKT
7. PALČIĆ ANTUN
8. CAPPO ANTE
9. RAKAMARIĆ FRANE PETAR
10. TRASONICO PETAR
11. SLOVINJA IVAN
12. RUIĆ MARKO LAURO
13. FABIJANIĆ DONAT
14. MEŠTROVIĆ ŠIME
15. BULJETA STJEPAN
16. PORTADA NIKOLA
17. VALENTIĆ IVAN
18. MIŠOLIĆ JURAJ
19. NAGY JOSIP
20. RUMORA PETAR
21. KAŠIĆ IVAN
22. KARAVANIĆ BLAŽ
23. MIRKOVIĆ IVAN
24. PORTADA NIKOLA-kan.
25. BUDAK FRANE
26. BUJAS ŽELJKO
27. BENZIA ANTE
28. ŠMIT LJUBINKO
29. VIDOLIN FRANE
30. FESTINI ANTE-MADONA
31. VALENTIĆ NIKOLA
32. CRLJENKO JOSIP
33. KUSTIĆ ŽIVKO ANTE
34. TIČIĆ IVAN
35. KAURLOTO STJEPAN
36. PORTADA LOVRO
37. PARO GEORGIJ
38. RAKAMARIĆ IVAN
39. SABALIĆ STJEPAN
40. PALČIĆ JURAJ
41. TIČIĆ VILIM
42. TRAVAŠ DAVOR
43. VIDOLIN FRANE
44. ZEMLJAR ANTE
45. PASTORČIĆ IVAN
46. PARO DUŠAN
47. VIDOLIN ANTE
48. FABIJANIĆ MIHOVIL
49. PERNAR ANTE